|
FOSI ROM IZVJEŠTAJ O RADU ZA 2005-2006. I STRATEGIJA ZA PERIOD 2007- 2009.
Referendum o državnom statusu Crne Gore održan je 21. maja 2006. godine. Glasalo je 86,3% biračkog tijela, pri čemu je većina od 55,5% glasala u korist nezavisnosti. Uslovi u pogledu referenduma prethodno su bili utvrđeni uz angažovanje EU. Referendum je pratilo 3600 akreditovanih posmatrača i preko 800 izvještača. Sve relevantne međunarodne organizacije i institucije (OEBS/ODIHR, EU, Savjet Evrope) potvrdile su pravičnost, regularnost i transparentnost procesa. Međutim, opozicione partije koje su se zalagale da Crna Gora ostane u zajednici sa Srbijom odbile su da priznaju rezultat referenduma.
Nakon referenduma, Skupština Crne Gore je usvojila Deklaraciju o suverenosti i nezavisnosti, kojom se proglašava puna jurisdikcija Crne Gore nad njenom teritorijom. Aktivnosti koje su uslijedile bile su vezane za međunarodno priznanje i uspostavljanje diplomatskih odnosa, kao i članstvo u UN, Savjetu Evrope, OEBS-u i drugim međunarodnim organizacijama i institucijama. Nedugo nakon referenduma, EU je uspostavila novi institucionalni aranžman sa Crnom Gorom u cilju nastavka pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
U sklopu procesa ukidanja Državne zajednice, doći će do prenošenja nadležnosti sa nivoa Državne zajednice na nivo dvaju država, kao i do uspostavljanja bilateralnih aranžmana. Na nivou države, doći će do usvajanja novog ustava i uvođenja novih politika u oblasti odbrane, inostranih poslova i zaštite ljudskih prava. Parlamentarni, kao i lokalni izbori u nekoliko opština, održani su 10. septembra 2006. Vladajuća koalicija Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP), predvođena premijerom Milom Đukanovićem, odnijela je pobjedu osvojivši 42 od 81-og poslaničkog mjesta u Skupštini. Ista koalicija je pobijedila i u većini opština u kojima su održani lokalni izbori. Izborni rezultat garantuje stabilnu vlast u naredne 4 godine. Izbore je obilježilo smanjenje političkih tenzija, osnivanje novih opozicionih partija poput Pokreta za promjene, koji je osvojio 11 poslaničkih mjesta u Skupštini, te znatan politički neuspjeh doskora vodeće opozicione Socijalističke narodne partije, koja je osvojila manje od polovine poslaničkih mjesta koje je imala u prethodnoj Skupštini - 11 od 26. Takođe, jednu od bitnih promjena u odnosu na izbore iz 2003. predstavljala je činjenica da je većina izbornih kampanja bila usmjerena na ekonomska i socijalna pitanja. Jedini izuzetak bila je Srpska lista, koja je svoju kampanju koncentrisala na pitanje ponovne zajednice sa Srbijom i osvojila 12 poslaničkih mjesta.
Rješenjem pitanja državnog statusa, koje se dugo vremena nalazilo u prvom planu, te dokazivanjem sopstvenog demokratskog kapaciteta organizovanjem slobodnog, pravičnog i participativnog referendumskog procesa, Crna Gora je konačno i uspješno zatvorila jedno od ključnih poglavlja u svojoj istoriji. Međutim, kako bi iskoristila ovaj pozitivni politički i istorijski zamah i osigurala održiv ekonomski i društveni razvoj, nova država Crna Gora treba da uloži dvostruke napore na prevazilaženju postojećih problema u ovim oblastima.
Jedan od glavnih izazova nove države biće prevazilaženje dugotrajnih podjela u društvu i dostizanje situacije u kojoj će Crna Gora biti "država svih svojih građana". Nedostatak društvenog konsenzusa i socijalne kohezije predstavljaju ozbiljan teret, a najvažniji zadatak biće obezbijediti široko interesovanje i učešće građana u razvoju države. Istraživanja javnog mnjenja sprovedena nakon referenduma pokazuju da je podijeljenost na političke blokove koji se zalažu za zajednicu odnosno nezavisnost i dalje prisutna, te da još uvijek određuje pozitivan ili negativan stav prema budućem razvoju. Vrijednosna orijentacija takođe predstavlja bitan element podjela u društvu. Iako u manjini, određeni procenat građana još uvijek je okrenut retrogradnim nacionalističkim tendencijama iz ranih devedesetih i nije spreman da prihvati proces pomirenja, suočavanja sa prošlošću i poštovanja univerzalnih vrijednosti. Ovdje je uglavnom riječ o građanima koji podržavaju političke partije koje su odbile da priznaju rezultat referenduma, što dodatno komplikuje postizanje željenog društvenog konsenzusa.
Više od 80% ukupnog stanovništva podržava integracije u EU, ali izvjestan dio ne shvata da pridruživanje EU podrazumijeva i promjenu njihove vrijednosne orijentacije. Takođe, većina nije svjesna da su aktuelne reforme u tijesnoj vezi sa procesom približavanja EU, tako da vide reforme kao „posao vlade" a evropske integracije kao nešto što „dolazi spolja" i nijesu spremni da u njima učestvuju.
Bolja zaštita ljudskih i manjinskih prava takođe će predstavljati bitan i ozbiljan zadatak. Iako je Crna Gora ponosna na svoj trajni multikulturalni sklad, kao i na činjenicu da je uspjela da izbjegne etničke sukobe na svojoj teritoriji tokom devedestih, nova država treba ozbiljno da razmotri svoje politike za zaštitu manjina i bude spremna da unaprijedi zakonodavni i institucionalni kapacitet za sprovođenje efikasnih mjera kojima se osigurava istinska i održiva interakcija etničkih grupa. Ovaj proces bi trebalo da bude tijesno povezan sa reafirmacijom univerzalnih vrijednosti i trebalo bi ga posmatrati kao bitan element društvenog konsenzusa i socijalne kohezije.
Jedno od opterećenja nove države predstavlja i činjenica da je životni standard prosječnog građanina i dalje nizak, te da se u kratkoročnoj perspektivi ne očekuje značajno poboljšanje. Do sada je Crna Gora potvrdila da je privlačna za strane investitore, a treba očekivati da će se ovaj trend nastaviti i čak pojačati u budućnosti. Međutim, neke od transakcija nijesu bile transparentne i nijesu ih pratile adekvatne mjere u pogledu zaposlenih i životne sredine. Kako inostrani kapital postepeno preuzima ključna preduzeća i skoro čitav elektro-energetski sistem, među običnim ljudima se javlja bojazan da bi ovaj proces mogao unijeti dodatnu nesigurnost u njihove živote. Ovo bi trebalo da bude ozbiljno upozorenje za Crnu Goru da dalje razvija svoje institucije, ne samo kako bi se garantovala sigurnost poslovanja, već i kako bi se primijenili efikasniji mehanizmi za praćenje transparentnosti djelovanja stranih investitora. Da bi strane investicije postale faktor razvoja i društvene stabilnosti, Crna Gora bi trebalo da utvrdi i nove efikasne razvojne politike kad su u pitanju ljudski i prirodni resursi
Iako je u toku prethodne četiri godine došlo do intenzivnih reformi, javna uprava i lokalna samouprava i pravosuđe u Crnoj Gori još uvijek nijesu adekvatno pripremljeni za procese integrisanja u EU i još uvijek pate od nedostatka profesionalnog i stručnog kadra. Niske zarade, kao i negativne pojave poput korupcije i nepotizma, utiču da ovaj sektor ne privlači mlade kadrove i one koji već imaju određeno iskustvo u struci. Da bi se proces integracija u EU iskoristio ne samo za unapređenje administrativnih kapaciteta već i kao okvir za stabilan razvoj zemlje, država bi trebalo da ozbiljno ponovno razmotri politiku zapošljavanja i zarada u javnom sektoru, te da ostvari bolju funkciju planiranja i koordinacije kako bi najbolje iskoristila Instrumente pretpristupne pomoći (IPA) Evropske unije.
Misija i strateški prioriteti Fondacije za period 2007-2009.
U periodu nakon referenduma, Odbor direktora Fondacije vidi kao ključnu potrebu za značajnijom ulogom civilnog društva, ne samo u zalaganju za otvorenost i odgovornost institucija, već i kao bitnog faktora socijalne kohezije. Odbor direktora takođe smatra da razvoj institucija, njihov profesionalan rad, odgovornost i otvorenost predstavljaju neophodne preduslove za istinski socijalni konsenzus i stabilan put ka EU.
Imajući na umu navedene izazove, uz istovremeni osvrt na realni kadrovski i finansijski kapacitet Fondacije, Odbor direktora je razmotrio modalitete uloge Fondacije u toku predstojeće tri godine i preporučio da Fondacija utvrdi svoje strateške ciljeve u skladu sa sljedećom misijom:
Doprinos socijalnoj koheziji i društvenom konsenzusu o evropskim integracijama i održivom razvoju Crne Gore, zasnovano na univerzalnim ljudskim vrijednostima.
Civilni sektor, a posebno nevladine organizacije, u proteklih nekoliko godina je unaprijedio ne samo svoje razumijevanje evropskih integracija i politika, već je razvio sopstvene programe i ljudske resurse. Uspješno su realizovani brojni obrazovni, projekti javnog zagovaranja i monitoringa, od kojih je znatan broj podržan od strane Fondacije. Međutim, civilni sektor je još uvijek fragmentiran, a njegova sposobnost da uspješno iskoristi postojeće resurse je još uvijek slaba. Prilikom procjene stvarne sposobnosti civilnog sektora da postane nosilac promjena, socijalne kohezije i društvenog konsenzusa, Odbor direktora je izrazio svoju zabrinutost u pogledu pozicioniranja civilnog sektora u društvu. Naime, nova realnost će od mnogih činilaca civilnog sektora zahtijevati nove pristupe i ozbiljno redefinisanje sopstvene misije i djelovanja, te je ocjena Odbora da Fondacija treba da uloži dodatne napore i sredstva na tom polju.
Jedan od najznačajnijih zadataka Fondacije biće podrška strateškim partnerstvima NVO-a sa evropskim strukturama, u cilju jačanja njihove sposobnosti da se zalažu za odgovornost i otvorenost institucija i da ostvare interni pritisak na vlast kako bi se sprovodile politike i standardi EU. Takođe, Fondacija vidi svoju ulogu u pružanju podrške NVO-ima da redefinišu svoje programe u skladu sa aktuelnim društvenim izazovima kakvi su izgradnja društvenog konsenzusa o ukupnom razvoju zemlje. Namjeravamo da organizujemo niz skupova, foruma, te konferenciju civilnog sektora posvećenu strateškom planiranju u cilju utvrđivanja prioriteta i pravaca djelovanja za naredni period. Ovaj proces će pratiti široka i intenzivna kampanja za podizanje svijesti u javnosti, kako bi se mobilizovali obični građani da učestvuju u javnom životu i direktnije se uključe u razvoj države.
Fondacija vjeruje da snažne kampanje javnog zastupanja i aktivnosti na monitoringu, kao i ozbiljno istraživačko novinarstvo, predstavljaju najmoćnija sredstva za vršenje pritiska na institucije da profesionalno obavljaju svoj posao i postanu stvarni servis građana. Sa druge strane, civilno društvo može doprinijeti izgradnji razumijevanja i konsenzusa u društvu i istinske podrške građana univerzalnim vrijednostima, reformama, te održivom razvoju i evropskim integracijama kao glavnom integrativnom podsticaju u društvu. Jedan od prvih koraka moglo bi biti zalaganje za pokretanje šire participativne diskusije o nacionalnom planu razvoja, koji će jasno utvrditi razvojne ciljeve Crne Gore i omogućiti njenim građanima da shvate kako da koriste procese evropskih integracija kao sredstvo za dugoročnu demokratsku, ekonomsku i socijalnu stabilnost svoje zemlje. S obzirom na sve gore navedeno, Odbor direktora je utvrdio da je prvi strateški prioritet Fondacije u predstojećem periodu:
Obezbijediti značajniju ulogu civilnog društva u izgradnji društvenog konsenzusa o zajedničkim vrijednostima, kao i njegovu ulogu u zalaganju za otvorene i odgovorne institucije.
U toku protekle četiri godine, administrativni kapaciteti centralnih i lokalnih institucija donekle je unaprijeđen. Fondacija je uložila znatne napore i sredstva u pružanje podrške ovom procesu kroz svoje redovne programe, kao i kroz Program za razvoj kapaciteta (Capacity Development Program-CDP), koji se sprovodi kroz strateško partnerstvo sa Vladom, UNDP-jem i drugim donatorima. Međutim, institucije još uvijek nijesu u mogućnosti da se uspješno bave socijalnim devijacijama poput korupcije i nepotizma ili da obezbijede odgovarajuću zaštitu ljudskih i manjinskih prava. Proces evropskih integracija zahtijevaće ozbiljnije reforme ne samo u okviru izvršne, već i zakonodavne i pravosudne vlasti, kako bi se uspješno realizovali zadaci koji iz njega proističu. Neophodno je ojačati kapacitet skupštinskih i vladinih tijela nadležnih za evropske integracije za efikasnu koordinaciju i obavljanje aktivnosti koje proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ovo je važno i kako bi se, kroz intenzivnu saradnju zvaničnih organa sa civilnim društvom i drugim zainteresovanim stranama, poboljšala otvorenost procesa, posebno u svjetlu uspješnog korišćenja Instrumenata za pretpristupnu pomoć Evropske unije (IPA) u svrhu održivog razvoja zemlje. Reforma pravosudne grane vlasti ostaje i dalje najveći izazov, posebno u smislu nove i značajne uloge sudova u implementaciji standarda EU. Fondacija će nastaviti da pruža podršku razvoju profesionalne, efikasne i otvorene javne uprave i lokalne samouprave i pravosuđa, kako bi oni postali stvarni servis građana i uspješno primjenjivali standarde i politike EU.
U toku daljeg procesa izgradnje socijalne kohezije u procesu evropskih integracija, neophodno je poboljšati transparentnost i odgovornost vlasti, kao i razvijati njen kapacitet za saradnju sa civilnim sektorom i drugim zainteresovanim stranama. Fondacija će usmjeriti svoje aktivnosti kako bi doprinijela razvijanju novih funkcija, odgovornosti i politika u okviru javne uprave i lokalne samouprave. Takođe, imajući na umu potrebu za boljim razumijevanjem standarda, pravnih instrumenata i politika EU u javnosti, Fondacija će, zajedno sa partnerima iz reda NVO i medija, nastaviti sa sprovođenjem programa koji će omogućiti bolje informisanje javnosti o institucijama i njihovoj otvorenosti i kapacitetu za saradnju sa civilnim sektorom. U skladu sa tim, drugi strateški prioritet Fondacije predstavljaće:
Dalja podrška izgradnji kapaciteta javne uprave i lokalne samouprave za obavljanje reformskih zadataka, kao i za sprovođenje standarda i politika EU u skladu sa principima profesionalizma, otvorenosti i saradnje sa civilnim društvom.
Realizacija strateških prioriteta kroz programe Fondacije u 2007. godini
Odbor direktora se saglasio da u 2007. godini Fondacija treba da nastavi sa sprovođenjem svoje misije i strateških prioriteta kroz postojeće programe: Evropski, Pravni, Program javne uprave i lokalne samouprave, Obrazovni, Romski i Ženski. Fondacija će takođe nastaviti da aktivno doprinosi izradi nove faze Programa za razvoj kapaciteta javne uprave (CDP), partnerskog programa Fondacije, UNDP-ja i Vlade RCG.
U okviru Evropskog programa nastavićemo višegodišnji projekat Škole evropskih integracija, intenzivnog programa obuke u trajanju od četiri mjeseca koji je namijenjen svim zainteresovanim stranama u procesu - predstavnicima civilnog, javnog i biznis sektora. Nastavićemo i sa okupljanjem polaznika Škole kroz Forum evropskih integracija, osnovan kako bi se osiguralo njihovo stalno učešće u procesu konsultacija povodom implementacije standarda i politika EU kao i IPA. Pojačaćemo podršku lokalnim NVO-ima u uspostavljanju redovnih konsultacija i saradnje sa predstavnicima EU i civilnog sektora iz država EU. Nastaviće se i sa posebnim programima namijenjenim zaposlenima u medijima, kako bi se obezbijedilo odgovarajuće razumijevanje aktuelnih evropskih integracionih procesa u široj javnosti. I dalje će se pružati podrška saradnji između javnog i civilnog sektora putem zajedničkih projekata, te omogućavati njihov redovni dijaloga putem konferencija, okruglih stolova, programa za obuku i razmjenu iskustava.
Pravni program će nastaviti sa jačanjem kapaciteta zaposlenih u pravosuđu za implementiranje Evropske konvencije o ljudskim pravima i njenih pratećih protokola. Podržaćemo programe osmišljene kako bi se obezbijedio adekvatan prenos nadležnosti kad je u pitanju zaštita ljudskih prava sa nivoa bivše Državne zajednice na nacionalni nivo. Dio naših sredstava biće usmjeren nevladinim organizacijama koje prate implementaciju zakonodavstva koje se odnosi na borbu protiv korupcije, kakvi su recimo zakonski akti o finansiranju političkih partija. Transparentnost i odgovornost državnih institucija obezbjeđivaće se putem civilnog monitoringa primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama. U saradnji sa King Baudouin Fondacijom, pružićemo podršku koaliciji NVO za organizovanje dugoročnog monitoringa zaštite manjinskih prava.
U Obrazovnom programu ćemo nastaviti sa podrškom razvoju kapaciteta državnih institucija u ovoj oblasti - Zavoda za školstvo i Ispitnog centra - za obavljanje njihovih funkcija na polju obuke nastavnika, informisanja javnosti o novim dešavanjima u obrazovanju, kao i ocjene rezultata reforme. Pružićemo podršku većem učešću roditeljskih savjeta u procesu reforme kroz jačanje njihovog kapaciteta za monitoring toka reforme obrazovanja. Posebna pažnja biće posvećena građanskom obrazovanju, kao i programima NVO koji za cilj imaju unapređenje sposobnosti učenika da budu „kritički korisnici" medija i interneta. U saradnji sa mrežnim Programom za podršku obrazovanju (Education Support Program-ESP), organizovaćemo regionalnu konferenciju o transparentnosti i odgovornosti obrazovnih institucija. U sklopu daljih aktivnosti na tom planu, uslijediće skupovi na nacionalnom nivou kako bi se utvrdili načini da se suzbiju negativne pojave poput korupcije u obrazovnom sistemu.
U okviru Programa javne uprave i lokalne samouprave nastavićemo sa organizovanjem programa za razvoj kapaciteta namijenjenih da pomognu u primjeni novog zakonodavstva. Na osnovu Analize rada i nadležnosti lokalne samouprave iz 2006. godine, Fondacija planira organizovanje sastanaka sa predstavnicima lokalnih vlasti u cilju izrade naknadne analize utvrđenih neusaglašenosti između zakonom predviđenih nadležnosti institucija i stvarnog rada institucija. Nastaviće se i podrška saradnji između civilnog sektora i centralnih i lokalnih vlasti. Kako bi se civilni sektor maksimalno osposobio da utiče na plan rada donosilaca odluka i sprovodi intenzivniji monitoring aktivnosti vlasti, Fondacija namjerava da nastavi sa realizacijom programa koji za cilj imaju jačanje kapaciteta civilnog sektora za obavljanje ovih zadataka.
U Romskom programu će Fondacija i dalje učestvovati u Savjetodavnom odboru višegodišnjeg projekta Romska obrazovna inicijativa (Roma Education Initiative-REI) koji podržava Fond za obrazovanje Roma (Roma Education Fund) a realizuju Ministarstvo prosvjete i nauke i NVO Pedagoški centar Crne Gore (lokalni nosilac programa Korak po korak). Fondacija će nastaviti da, zajedno sa drugim donatorima i NVO-ima, zagovara efikasnije i pravovremenije sprovođenje Akcionog plana za Dekadu Roma. Skroman raspoloživi programski budžet biće upotrijebljen kako bi se nastavilo sa projektom pružanja pravne pomoći romskim zajednicama iz dva najveća grada u cilju ostvarivanja prava na obrazovanje i medicinsku zaštitu.
U sklopu Ženskog programa nastaviće se sa aktivnostima Fondacije posvećenim pitanju roda i integracija i rodnim pitanjima u obrazovanju. Projekti koji se odnose na prevazilaženje rodnih stereotipa, a koji su se pokazali kao uspješni u prethodne tri godine, biće nastavljeni, kako bi se doprinijelo razvijanju univerzalnih vrijednosti u društvu. Posebna pažnja će se posvetiti daljem mobilizovanju ženskih NVO-a da aktivno učestvuju u procesu evropskih integracija i aktivnije sprovode javno zagovaranje na planu politike zapošljavanja i jednakih mogućnosti za žene i muškarce.
Fondacija će nastaviti svoje aktivno učešće u svim upravnim tijelima Programa za razvoj kapaciteta (Capacity Development Program): Nadzornom odboru, Izvršnom odboru i Savjetodavnoj grupi, bez finansijskog učešća u budžetu programa. Očekuje se da do kraja 2006. godine počne nova trogodišnja faza ovog programa, koja će za opšti cilj imati doprinos sljedećim funkcijama javne uprave: upravljanje procesom pristupanja EU, integrisanje različitih vladinih razvojnih strategija, efikasna koordinacija donatorske pomoći, te prenošenje funkcija sa centralnog na lokalni nivo.
U 2006. godini, Fondacija je raspolagala ukupnim budžetom od 1063620 USD. Od navedenog iznosa, 60000 USD predstavljalo je jednokratnu budžetsku podršku za potrebe kampanje koja se ticala transparentnosti i legitimiteta referendumskog procesa. U 2007. godini navedeni iznos od 60000 USD neće činiti dio budžeta Fondacije. Međutim, Odbor direktora vidi predstojeći trogodišnji period kao ključni za razvoj nove države i smatra adekvatnim da Fondacija kapitalizuje svoju ulogu važnog podržavaoca društvenih promjena. Odbor direktora vjeruje da dosadašnji uspješan rad Fondacije, kao i sveobuhvatne aktivnosti planirane za naredne tri godine, potvrđuju sposobnost Fondacije da pruži podršku stabilnom razvoju Crne Gore i njenom stabilnom napredovanju ka EU. Imajući sve ovo u vidu, Odbor direktora ocjenjuje adekvatnim pokretanje nove programske linije za post-referendumske aktivnosti koje bi se odnosile na više oblasti istovremeno u cilju podrške kako javnom tako i civilnom sektoru, sa budžetom u iznosu 200000 USD. Uključujući ovu dodatnu stavku, ukupni budžet Fondacije iznosiće 1203620 USD. Za realizaciju navedenih dodatnih aktivnosti, Fondacija će se osloniti na postojeći kadar.
Kontekst
Reforma obrazovanja u Crnoj Gori realizuje se već neko vrijeme: prva grupa od 20 osnovnih škola počela je sa reformisanom nastavom u prvom razredu školske 2004/5, da bi im se 2005/6 pridružilo novih 27 škola, a potom još 28 škola 2006/7. Planirano je da sve osnovne škole budu obuhvaćene reformom do školske 2008/9. Glavnu novinu u školskom sistemu predstavlja uvođenje novog koncepta opšte gimnazije počev od 2006/7. Ovaj koncept podrazumijeva nove nastavne programe, kao i uvođenje sistema izbornih predmeta koje će nuditi svaka škola, a među kojima se nalazi i građansko obrazovanje. Glavna uloga u upravljanju ovim segmentom reforme pripada Zavodu za školstvo, mladoj institutciji čiji je dosadašnji rad Fondacija podržavala i nastaviće da podržava u 2007.
Vlada RCG usvojila je Strateški plan za reformu obrazovanja za period 2005-2009, čiji su ključni segmenti: decentralizacija, demokratizacija, infrastruktura, kontinuirano profesionalno usavršavanje, ICT, inkluzija, upisna politika, udžbenici i nastavna sredstva. Plan prikazuje proces upravljanja reformom i njenog monitoringa (stavljajući naglasak na važnost koordinacije između pet ključnih institucija), kao i sprovođenje reforme na različitim nivoima obrazovnog sistema.
Značajnu novinu predstavlja i zvanično osnivanje državnog Ispitnog centra u februaru 2006. Ova institucija biće zadužena za izradu i realizovanje svih oblika eksterne provjere znanja, uključujući maturski ispit, te mjerenje kvaliteta obrazovnog sistema u cjelini i pojedinačnih postignuća učenika. Uloga Ispitnog centra biće od ključnog značaja i za obezbjeđivanje korisnih informacija drugim institucijama, kao i adekvatno informisanje stručne i šire javnosti prilikom prvog susreta sa ovom politikom provjere znanja.
Ministarstvo prosvjete koordiniralo je aktivnostima na izradi Nacionalnog plana akcije za mlade, koje su pri kraju. Ovaj dokument biće proslijeđen Vladi na usvajanje, a jedan njegov dio obrađivaće temu mladi i obrazovanje.
Kredit Svjetske banke u iznosu 5,5 miliona dolara realizuje se od 2005. godine za potrebe: obuke nastavnika i zaposlenih u upravi (zaposleni u Zavodu za školstvo i Ispitnom centru, direktori škola), sistema profesionalnog usavršavanja (sistem unaprijeđenih zvanja), evaluacije i ocjene (pilot projekat samoevaluacije škola, PISA), udžbenika, nabavke opreme (uvođenje ICT-ja u škole i institucije), infrastrukture (rekonstrukcija škola). Među ostalim donatorima u oblasti obrazovanja nalaze se: UNICEF (za oblast inkluzije), CIDA (kroz Montenegro Educator Development Program usmjeren na liderstvo, upravljanje instucijama i profesionalno usavršavanje), OEBS (građansko obrazovanje), Save the Children UK (inkluzija), Vlada Finske (inkluzivno obrazovanje).
Izvještaj o radu za period septembar 2005 - septembar 2006.
U okviru predviđenih programskih komponenti: jačanje kapaciteta i institucija, transparentnost i informisanje javnosti, obuka nastavnika, te evaluacija i monitoring, podržan je niz aktivnosti koje su realizovale kako vladine institucije tako i nevladine organizacije.
Nastavak partnerstva sa Zavodom za škosltvo rezultirao je realizacijom više projekata usmjerenih na kadrovski i institucionalni kapacitet i na zadatke Zavoda kao glavnog nosioca obrazovne reforme. U tom cilju, podržana je izrada, prevod na albanski, štampanje i distribuiranje nastavnih programa neophodnih za sprovođenje reforme u školama u kojima se nastava odvija na albanskom jeziku. Priprema i štampanje Studije o republičkom testiranju postignuća učenika trećeg razreda osnovne škole iz maternjeg jezika i matematike uslijedila je nakon prethodno podržanog projekta republičkog testiranja iz 2005. Studija je pružila okvir za dalje analize, a njeni rezultati su objavljeni i stavljeni na raspolaganje stručnoj javnosti. Vodič za nastavnike kroz među-predmetne oblasti: građansko i ekološko obrazovanje informiše nastavnike o sadržajima koje mogu koristiti kako bi uključili komponente građanskog i ekološkog obrazovanja, daje smjernice u vezi novih predmeta i predloge u pogledu djelova nastavnog programa koje mogu osmisliti škole, roditelji ili lokalna zajednica. Sve publikacije mogu se preuzeti sa sajta Zavoda: www.zavodzaskolstvo.cg.yu ili sajta Fondacije: www.osim.cg.yu.
U skladu sa kontinuiranom podrškom uvođenju građanskog vaspitanja u škole, a s obzirom da je procjenjivanje i ocjenjivanje definisano kao prioritetna oblast pri planiranju obuke nastavnika građanskog vaspitanja, organizovan je seminar o pr/ocjenjivanju znanja, vještina i stavova za dvije grupe nastavnika iz dvadeset osnovnih škola koje su uvele ovaj predmet školske 2005/06. Dodatni seminar na istu temu organizovan je, kako bi se odgovorilo na potrebu za koju je utvrđeno da postoji, za zaposlene u Zavodu za školstvo, sa ciljem da se unaprijedi njihova sposobnost za obavljanje savjetodavne i supervizorske uloge.
S obzirom na glavnu novinu koja se ove godine uvodi u školski sistem, podržano je nekoliko projekata koji se tiču uvođenja novog koncepta opšte gimnazije: izrada nastavnih programa za 14 izbornih predmeta, izrada i publikovanje brošura i CD-ova o obaveznim izbornim predmetima za učenike, roditelje, nastavnike i upravu osnovnih i srednjih škola, publikovanje Informatora na našem i albanskom jeziku.
U okviru programske komponente koja se odnosi na informisanje javnosti, Zavod za školstvo je dobio podršku za brošuru Unapređenje nastave, održavanje i ažuriranje svog sajta (www.zavodzaskolstvo.org) i izradu baze podataka. Pošto je Zavod zadužen i za obuku nastavnika, podržana je obuka nastavnika iz reformisanih škola za program Kritičko mišljenje (Reading and Writing for Critical Thinking-RWCT), kao i obuka trenera za programe RWCT i Korak po korak, koje je realizovao Pedagoški centar Crne Gore.
Programom je nastavljena i podrška sprovođenju OECD-ovog PISA projekta, u okviru kojeg je ove godine održano glavno testiranje 5500 petnaestogodišnjaka, a koje bi trebalo da obezbijedi uporedive podatke o uspješnosti obrazovnog sistema, ukaže na mogućnosti za poboljšanje i posluži kao polazna osnova za buduća testiranja u reformisanom obrazovnom sistemu (www.pisa.cg.yu)
Program reforme obrazovanja je obezbijedio podršku aktivnostima novoosnovanog Ispitnog centra Crne Gore na predstavljanju svoje uloge i budućeg rada opštoj i stručnoj javnosti, čime se osigurava da sve ključne zainteresovane strane budu upoznate sa procedurama za eksternu provjeru znanja.
Partnerstvo sa relevantnim nevladinim organizacijama rezultiralo je podrškom projektima kojima se podstiče osnivanje i rad učeničkih zajednica u srednjim školama (NVO Kancelarija za zaštitu prava učenika i brigu o učeničkom standardu), evaluacija i dobijanje povratne informacije od roditelja o toku reforme obrazovanja (NVO Udruženje roditelja Crne Gore), podržava kampanja za uključivanje Roma u sistem obrazovanja (zajedno sa drugim donatorima i NVO-ima), objavljivanje Istorije Crne Gore od najstarijih vremena do 2003 (NVO Centar za iseljenike).
Program reforme obrazovanja je, kroz svoje aktivnosti, bio u mogućnosti da reaguje na novine u sprovođenju reforme, kakvi su novi koncept opšte gimnazije i osnivanje Ispitnog centra, kao i da koordinira aktivnosti sa ostalim donatorima u ovoj oblasti. Imajući u vidu zatvaranje regionalne kancelarije OSEP SEE, utvrđena je potreba za daljom podrškom iz mrežnog Programa za podršku obrazovanju-ESP, prvenstveno u sljedećim oblastima: obezbjeđivanje ekspertske pomoći za Program reforme obrazovanja i ključne partnerske instituticije u Crnoj Gori za oblasti kao što su jačanje institucija, evaluacija, jačanje kapaciteta, obuka nastavnika, strateško planiranje, pristup drugim izvorima finansiranja i distribucija informacija, podrška specifičnim inicijativama na nacionalnom i regionalnom nivou.
Strateški prioriteti za period 2007-2009.
Evaluacija koju je 2005. godine sprovela Johana Krajton (Johanna Crighton), stručnjak za evaluaciju, utvrdila je da je uloga FOSI ROM u oblasti obrazovanja adekvatno prepoznata i vrednovana, pri čemu je iznesena i ključna promjena usmjerenja ključnih aktivnosti sa plana kreiranja na plan sprovođenje reforma, odnosno sa aktivnosti koje su se ticale „podrške, koordinacije i konsultacija na aktivnosti monitoringa, javnog zagovaranja i izrade politika u daljem toku reforme". Uzimajući u obzir dalji tok reforme, evaluacija je sadržala preporuku da "Program reforme obrazovanja FOSI-ROM treba da zadrži usmjerenost na jačanje održivih, kompetentnih centralnih institucija, kao i na svoju tradicionalnu ulogu pružanja praktične pomoći školama i nastavnicima kojom se odgovara na aktuelne potrebe", te da bi trebalo, s obzirom na prirodu ovog programa i njegove resurse "pružiti ciljanu podršku u ograničenom broju oblasti".
Odbor direktora FOSI ROM ocijenio je da, u skladu sa ukupnom strategijom Fondacije, sa implementacijom Programa reforme obrazovanja treba nastaviti u 2007. i kasnije. Odbor je utvrdio da je implementacija ovog programa u potpunosti usklađena i služi kao najpodesnije sredstvo za ostvarenje dva definisana strateška cilja Fondacije: a) obezbjeđivanje značajnije uloge civilnog društva u građenju društvenog konsenzusa, socijalne kohezije i poštovanja univerzalnih vrijednosti, ljudskih i manjinskih prava i promovisanju principa kao što su demokratija, vladavina prava i socijalna pravda i b) podrška razvoju kapaciteta javne uprave i lokalne samouprave za obavljanje reformskih zadataka, implementaciju standarda i politika EU u skladu sa principima profesionalizma, otvorenosti i saradnje sa civilnim društvom.
U skladu sa preporukama evaluacije iz 2005. i relevantnim kontekstom, strateški cilj u oblasti obrazovanja za 2007. i dalje, ostaje pomoć u obezbjeđivanju održivog, kvalitetnog i odgovornog nastavka procesa reforme obrazovanja. Načelna posvećenost Fondacije pružanju pomoći kako javnom tako i civilnom sektoru u ostvarenju razvojnih pririteta Crne Gore ostvaruje se kroz stratešku pomoć obrazovnoj reformi koju karakteriše jačanje kapaciteta, promovisanje transparentnosti i odgovornosti, inkorporisanje evropskih, vrijednosti otvorenog društva i univerzalnih humanističkih vrijednosti i razvijanje partnerskih odnosa.
Program reforme obrazovanja će u 2007. zadržati uravnotežen i fleksibilan pristup procesu reforme obrazovanja putem: finansiranja projekata, stručne pomoći i tehničke podrške ključnim činiocima i aktivnostima, obezbjeđivanja adekvatnog monitoringa i obavještavanja javnosti. S obzirom na kontekst na nivou države i tok reformskog procesa, ovo je i dalje najuspješniji koncept koji omogućava efikasnu usmjerenost na najrelevantija pitanja i njihovo rješavanje.
Navedeni pristup će se realizovati usmjeravanjem na sljedeće prioritetne oblasti: dalje jačanje kadrovskih i institucionalnih kapaciteta, podsticanje aktivne uloge NVO u reformskim procesima, uključivanje pitanja jednakosti, insistiranje na transparentnom i odgovornom postupanju i viđenje dominantnih vrijednosti i etičkih pitanja u tranzicionom društvu.
Program će zadržati, kao jednu od ključnih karakteristika u svom pristupu, koordinaciju sa drugim programima Fondacije i mreže, u cilju bavljenja pitanjima koja su zajednička za više oblasti i postizanja odgovarajućeg efekta, te osiguranja promocije vrijednosti otvorenog društva.
Program Priorities in 2007-2009
Jačanje kadrovskih i institucionalnih kapaciteta Zavoda za školstvo i Ispitnog centra
Pomoć Zavodu za školstvo i Ispitnom centru, kao ključnim institucijama zaduženim za upravljanje promjenama u obrazovanju, prvenstveno će biti usmjerena na oblasti kao što su evaluacija i monitoring sprovođenja reformskih aktivnosti. U skladu sa Strateškim planom Zavoda za školstvo za 2005-2007, kojim su predviđene dalje aktivnosti na evaluaciji primjene nastavnih planova, samoevaluaciji škola (pilot projekat realizovan 2006), stručnom usavršavanju nastavnika (sistem unaprijeđenih stručnih zvanja), standardizovanju programa za obuku nastavnika, omogućavanju školama da odaberu programe koji odgovaraju njihovim konkretnim potrebama, Program reforme obrazovanja će nastaviti da pruža podršku razvoju ukupnih kapaciteta ove ključne institucije. Počev od školske 2006-7, Zavod za školstvo će sprovoditi i pratiti uvođenje novog koncepta opšte gimnazije, te se očekuje da će pomoć biti potrebna na polju analiziranja i monitoringa primjene novih nastavnih programa.
Ispitnom centru će u 2007. biti potrebna znatna pomoć kad je u pitanju stručno usavršavanje zaposlenih (polovina ukupnog kadra biće zaposlena tokom 2007) i kapaciteta same institucije. Takođe, biće neophodno detaljno upoznati javnost sa ulogom, zadacima i aktivnostima Ispitnog centra i obezbijediti da njihov rad bude prepoznatljiv. Pomoć Fondacije planirana je prvenstveno za dvije navedene oblasti, pri čemu može obuhvatiti i: pilot testiranja u osnovnim školama, pripreme i pilot projekat za eksterni maturski ispit, sprovođenje istraživanja i pružanje informacija drugim relevantnim činiocima (prvenstveno Ministarstvu prosvjete i Zavodu za školstvo).
Evaluacija i informisanje javnosti
Jedan od prioriteta u okviru ovog programa jeste obezbijediti da sve relevantne zainteresovane strane saopšte svoje viđenje sprovođenja reforme obrazovanja i da ta viđenja budu razmotrenA. U skladu sa tim, Fondacija će nastaviti partnerski odnos sa relevatnim NVO-ima (Kancelarija za zaštitu prava učenika, Udruženje roditelja, ostali donatori i NVO) u cilju jačanja pozicije ovih činilaca, obezbjeđivanja njihovog učešća u monitoringu toka i efekata reforme i distribuiranju zaključaka i analiza.
Fondacija će podsticati i koordinirati dalje aktivnosti koje se odnose na pitanja etike, odgovornosti i antikorupcijskog djelovanja u obrazovanju, pri čemu kao polazna osnova služi Regionalna konferencija iz 2006. godine koju je finansijski podržao mrežni Program za podršku obrazovanju - ESP.
U okviru ove prioritetne oblasti, uzimajući u obzir i izmijenjenu dinamiku PISA projekta (čiji rezutati neće biti dostupni prije kraja decembra 2007), Fondacija vidi mogućnost da ovaj i slične projekte za provjeru znanja približi školama, roditeljima, učenicima i nastavnicima putem distribuiranja korisnih i informativnih materijala i dobijanja povratnih informacija. Takođe, potrebno je obezbijediti detaljno razmatranje i analizu rezultata nakon što budu objavljeni, u svrhu daljeg razvoja obrazovnog sistema i adekvatnog informisanja stručne i šire javnosti.
Program reforme obrazovanja će pružiti podršku promovisanju evropskih, vrijednosti otvorenog društva i univerzalnih vrijednosti kroz rad sa partnerima u ovoj oblasti kako bi osposobili mlade da kritički sagledaju postojeće društvene vrijednosti i mehanizme koji se koriste u njihovom uspostavljanju i zagovaranju.
Program će takođe pomagati obrazovnim institucijama na jačanju svijesti o pitanjima reforme obrazovanja kod šire i stručne javnosti. Nastaviće i saradnju sa relevantnim NVO i raditi na njihovom aktivnom uključivanju i mogućem partnerstvu sa zvaničnim nosiocima reforme.
Stručno usavršavanje nastavnika:
Budžet (in USD):
Kontekst
Nakon što je Crna Gora u maju 2006. održala referendum o državnom statusu i bila međunarodno priznata kao nezvisna država, krajem jula 2006. Savjet ministara EU je donio odluku da se nastave pregovori sa Crnom Gorom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Ova odluka je donesena u skladu sa ranijim zaključkom Evropske komisije da nova država treba da nastavi sa pregovorima na osnovu rezultata postignutih u okviru „dvostrukog kolosijeka" pregovora koji je ranije primjenjivan za Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora. U okviru novog mandata, Crna Gora bi trebalo da preuzme nadležnosti koje su pripadale zajednici u oblastima odbrane, inostranih poslova i zaštite ljudksih prava, kao i da ispuni niz obaveza koje proističu iz Evropskog partnerstva, sveobuhvatnog akcionog plana za pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Kako bi se postigao zacrtani cilj okončanja procesa stabilizacija i pridruživanja do kraja 2006, Crna Gora bi trebalo intenzivno da se pozabavi unapređenjem administrativnih kapaciteta sve tri grane vlasti - zakonodavne, izvršne i pravosudne, kao i implementacijom efikasnih politika protiv negativnih efekata tranzicije kakvi su korupcija i organizovani kriminal.
Prema istraživanjima javnog mnjenja, podrška javnosti evropskim integracijama i dalje je visoka (preko 80%). Međutim, dublja analiza pokazuje da se određeni procenat onih koji podržavaju EU još uvijek drži mračnih nacionalističkih politika iz ranih devedesetih. Ovi ljudi još uvijek nijesu spremni da prihvate novu stvarnost u Crnoj Gori i podržavaju svoje partijske vođe koji odbijaju da prihvate rezultate referenduma. Ova činjenica predstavlja ozbiljan izazov za novu državu, njene dalje političke, ekonomske i socijalne reforme i njen put ka EU.
Kao što su pokazala istraživanja javnog mnjenja, građani su zainteresovani da saznaju više o pitanjima vezanim za EU i očekuju da najviše informacija o EU dobiju od Vlade ili iz medija. Međutim, zvanične informacije koje dobijaju putem medija i Vladinih konferencija za medije nijesu im pristupačne. Usljed toga, obični građani doživljavaju proces evropskih integracija kao niz komplikovanih birokratskih procedura koje nastaju „negdje vani" i nijesu svjesni da će implementacija EU standarda imati znatnog uticaja na njihove živote.
Crna Gora još pati od nedostatka stručnjaka sposobnih da učestvuju u procesu evropksih integracija. Jednim dijelom to je rezultat činjenice da evropske studije nijesu obuhvaćene sistemom visokog obrazovanja. Takođe, publikacije koje se odnose na pitanja EU nijesu prevedene, što ograničava širenje znanja među onima koji se ne služe engleskim jezikom. U tom pogledu, obaćavaju nedavne promjene u fakultetskim programima i uvođenje specijalizovanih evropskih studija.
Iako su u protekle dvije godine neke istaknute NVO, uz podršku Fondacije i drugih donatora, razvile intenzivnije programe koji se bave pitanjima EU i pokrenule saradnju sa srodnim organizacijama u državama EU, razmjena i efektivno korišćenje postojećih EU mreža i platformi još uvijek su sporadični. Kako bude odmicao proces evropskih integracija, biće neophodna intenzivnija saradnja u cilju boljih efekata aktivnosti na polju javnog zagovaranja.
Izvještaj o radu za period septembar 2005 - septembar 2006.
Bolje razumijevanje reformi i procesa evropskih integracija u javnosti:
Fondacija je nastavila da podržava istraživanja javnog mnjenja povodom reformi i procesa evropskih integracija, kako bi usmjerila svoju podršku na oblasti koje su od interesa i važnosti za građane. Između ostalog, građani očekuju da budu informisani o EU putem medija, ali na jedan sveobuhvatniji i razumljiviji način. Međutim, sami novinari nijesu adekvatno pripremljeni za obavljanje ovog zadatka. To je bio razlog da Fondacija podrži profesionalne razgovore, na kojima su predstavnici medija, stručnjaci za oblast medija, pravnici i predstavnici vladinih i međunarodnih institucija razmatrali dvije teme: stavove i mišljenja građana o izvještavanju medija o EU i procesu pristupanja EU, kao i načine informisanja građana Crne Gore. Projekat je imao za cilj da odredi ulogu medija u procesu evropskih integracija, unaprijedi profesionalne standarde u novinarstvu i stimuliše profesionalnu i javnu debatu o EU u medijima.
Nakon profesionalnih razgovora na navedene teme uslijedile su aktivnosti koje su za cilj imale detaljno i pravovremeno informisanje javnosti o evropskim integracijama i njihovom uticaju na različite aspekte života u Crnoj Gori. Na petodnevnim seminarima/radionicama, urednici i novinari iz državnih i privatnih medija u Crnoj Gori imali su priliku da sagledaju uticaj procesa pristupanja EU na crnogorsku privredu, poljoprivredu, socijalnu politiku, životnu sredinu i zaštitu ljudskih prava. Predavači su bili domaći stručnjaci iz ove oblasti i iskusni novinari iz regiona (Hrvatska, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Slovenija).
U cilju podizanja svijesti u javnosti u vezi pitanja koja se tiču EU, Fondacija je podržala objavljivanje dvije knjige - Pojmovnik evropskih integracija i Proširena Evropa, ekonomske promjene i očekivanja. Pojmovnik sadrži podatke o istoriji EU, institucijama, politikama i programima. Posebna pažnja je posvećena informacijama o procesima za pridruživanje Crne Gore. Proširena Evropa, ekonomske promjene i očekivanja predstavlja sveobuhvatnu studiju političkih i ekonomskih dešavanja u procesu stvaranja ujedinjene Evrope. Ona doprinosi boljem razumijevanju struktura i načina finkcionisanja EU i koristan je izvor informacija za NVO, univerzitet i državne službenike.
Podrška saradnji NVO sa centralnim i lokalnim vlastima:
Fondacija je nastavila sa pružanjem podrške saradnji između NVO i vladinog sektora na planu informisanja građana o procesu integracija. Kao i 2005, Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije i grupa istaknutih NVO koje se bave pitanjima u vezi EU pripremali su časopis EuroMont. Na 24 stranice predstavljene su aktivnosti nevladinih organizacija u sklopu priprema Crne Gore za evropske integracije, aktivnosti državnih organa na planu EU integracija i druge informacije iz te oblasti, koje se odnose kako na Crnu Goru tako i na čitav region Zapadnog Balkana. Časopis se štampa na našem jeziku, kao dodatak dnevnim novinama „Vijesti". Elektronsko izdanje na našem i engleskom jeziku nalazi se na sajtu Ministarstva.
Edukacija zainteresovanih strana o pitanjima koja se odnose na evropske integracije:
Škola evropskih integracija, višegodišnji projekat Fondacije koji su uspješno realizovale pouzdane partnerske NVO 2004. i 2005. godine, nastavljen je, unaprijeđen i proširen u 2006. tako što je organizovan po jedan program za centralni i sjeverni dio Crne Gore. Ovaj opsežni program alternativnog obrazovanja pruža polaznicima znanje i razumijevanje procesa evropskih integracija i nudi osnovne informacije o istorijatu, zakonodavstvu, političkom sistemu, institucijama, privredi EU, standardima i mjerama za zaštitu ljudskih prava. Škola ima za cilj da podstakne polaznike da preduzimaju aktivnosti kojima se u savremenom društvu Crne Gore promovišu i utemeljuju evropski standardi.
Forum škola evropskih integracija uspostavlja veze između različitih generacija polaznika Škole, kako bi se obogatila njihova iskustva i kako bi se podstakli na aktivno učešće u procesu stabilizacije i pridruživanja u Crnoj Gori. Forum okuplja 170 polaznika četiri generacije Škole koje su organizovane u Podgorici (2003-2006) i Bijelom Polju (2006). Istaknuti domaći i međunarodni stručnjaci iz oblasti evropskih integracija uključeni su u rad Foruma - oni za polaznike Škole drže predavanja otvorena za javnost i okrugle stolove koji rezultiraju obavljivanjem članaka. Za polaznike se organizuju i neformalni sastanci na kojima razmjenjuju informacije i dogovaraju zajedničke aktivnosti. Na forumima su razmatrane sljedeće teme: Zapadni Balkan i proces evropskih integracija, perspektive razvoja EU, lobiranje u Brisel, put zemalja Centralne i Istočne Evrope ka EU i balkanska perspektiva.
Imajući na umu važnu ulogu lokalnih samouprava u sprovođenju politika usklađenih sa EU standardima, Fondacija je podržala edukaciju službenika lokalnih samouprava o pitanjima u vezi sa EU, koju su realizovale NVO koje se bave ovim pitanjima. Cilj projekta je podizanje svijesti, znanja i stepena informisanosti lokalnih službenika o pitanjima u vezi sa EU: institucijama, organizaciji upravljanja, procesima odlučivanja, procesu stabilizacije i pridruživanja, poziciji Crne Gore u tom procesu, ulozi centralnih i lokalnih vlasti u tom procesu itd.
Obuka i mobilizovanje NVO oko pitanja u vezi sa EU:
Kako bi se olakšalo razumijevanje i monitoring dešavanja u Crnoj Gori od strane za to zaduženih zvaničnika u Evropskoj komisiji, Fondacija je pomogla izradu doprinosa za Monitoring izvještaj Evropske komisije za 2006. Ovaj dokument je pripremljen u saradnji sa stručnjacima iz NVO Centar za demokratiju i ljudska prava - CEDEM i Centar za ljudska i manjinska prava - CHMR, a sadrži analizu stanja u oblasti ljudskih prava i pravosuđa u Crnoj Gori. U saradnji sa kancelarijom OSI iz Brisela, dokument je predstavljen zavničnicima Evropske komisije.
Fondacija je podržala projekat Crnogorska javnost i evropske integracije, koji ima za cilj podizanje svijesti u široj i stručnoj javnosti o sadržajima i napretku koji je Crna Gora ostvarila na polju evropskih integracija. Aktivnosti obuhvataju prikupljanje podataka iz medija, naučnih i stručnih publikacija, postavljanje baze podataka na njihov sajt i distrobuciju informacija putem elektronskog časopisa i dodatka časopisu „Građanin". Projekat takođe obuhvata sakupljanje, obradu i prezentaciju podataka o stavovima određenih grupa građana Crne Gore o pravcima, intenzitetu i važnosti procesa pristupanja EU za Crnu Goru. Panel diskusije za predstavnike vladinog i nevladinog sektora, medije i univerzitet treba da doprinesu boljoj komunikaciji između ključnih društvenih činilaca u procesu pristupanja EU.
Aktivnosti u vezi referenduma u Crnoj Gori
Imajući u vidu specifični politički zamah s početka 2006. godine u vezi razrešenja državnog statusa, Fondacija je pokrenula aktivnosti koje doprinose otvorenom i demokratskom dijalogu o ovom pitanju.
Konferencija o pravnim aspektima referenduma u Crnoj Gori, održana u septembru 2005, poslužila je kao forum za stručnu raspravu u vezi sa komparativnim iskustvima i međunarodnim standardima kad je u pitanju pravo na samoopredjeljenje, biračko pravo, pitanje većine, uslovi za održavanje referenduma, te priznanje rezultata referenduma. Nakon okruglog stola, objavljena je dvojezična publikacija koja je sadržavala prezentacije, zaključke i preporuke. Publikacija je proslijeđena zvaničnicima EU, predstavnicima svih 25 država članica i SAD, relevantnim NVO-ima, institucijama koje imaju uticaja na formiranje politika EU, članovima Venecijanske komisije, institutima i domaćim činiocima iz vladinog i civilnog sektora. Projekat je doprinio kreiranju mirnog i stabilnog ambijenta za održavanje referenduma o državnom statusu Crne Gore i prihvatanje njegovog ishoda.
Vodeći se istom idejom, Fondacija je, uz pomoć kancelarija OSI iz Londona i Brisela, podržala uspostavljenu komunikaciju i saradnju između NVO sektora iz Crne Gore i država članica EU, kako bi evropski zvaničnici bili u mogućnosti da dobiju potpuniju sliku o crnogorskom društvu i njegovim potrebama. Projekat Kampanja javnog zagovaranja u pogledu legitimnosti, zakonitosti i transparentnosti procesa razrešenja državnog i pravnog statusa Crne Gore obuhvatila je organizovanje konsultativnih sastanaka sa NVO-ima iz Crne Gore, iz čega je proizašla Zajednička deklaracija o uslovima za dalju demokratizaciju Crne Gore, koja je korišćena u kampanji javnog zagovaranja na sastancima sa predstavnicima EU. Deklaracija razmatra teme: rješenja državnog statusa Republike Crne Gore putem demokratskog i fer referenduma, sprečavanja daljeg produbljivanja podjela u crnogorskom društvu, omogućavanja nastavka evropskog integrativnog procesa, većeg učešća građana u procesu integracija i sl.
Na proljeće 2006, Fondacija je podržala Građansko nadgledanje referenduma u Crnoj Gori 2006. Stručne i pouzdane NVO nadgledale su rad tijela zaduženih za sprovođenje referenduma i kampanje političkih partija, stalno informišući javnost u pogledu poštovanja procedura i ljudksih prava i korišćenja medija za potrebe kampanja. Na dan glasanja, oni su pratili regularnost i, uz pomoć PVT metode, objavili rezultate referenduma ubrzo po zatvaranju biračkih mjesta.
Strateški prioriteti za period 2007-2009.
Odbor direktora Fondacije donio je preporuku da Fondacija zadrži postojeću stratešku orijentaciju programa na unapređenje znanja i učešća zainteresovanih strana u procesu evropskih integracija.
Odbor je takođe usaglasio da ovaj program treba i dalje da služi kao podrška kroz više oblasti za implementaciju aktivnosti NVO koje se odnose na ljudska prava, politički sistem, status reformi i poštovanje standarda utvrđenih dokumentima iz Kopenhagena.
U periodu nakon referenduma, Odbor smatra da je potrebno uvesti novi cilj programa: podstaći sinergiju u okviru civilnog sektora da se proces evropskih intergacija iskoristi kao sredstvo za demokratizaciju zemlje, koheziju u društvu i podršku univerzalnim vrijednostima.
Programski prioriteti za period 2007-2009.
Bolje razumijevanje reformi i procesa evropskih integracija u javnosti:
Fondacija namjerava da nastavi sa praćenjem kretanja javnog mnjenja u pogledu reformi i EU integracija. Posebna pažnja biće posvećena vrijednosnoj orijentaciji grupa građana koje istovremeno podržavaju proces priključenja EU i retrogradne nacionalističke politike iz ranih devedesetih. Odbor je izrazio ozbiljnu zabrinutost povodom neosnovanog optimizma nekih ljudi u Crnoj Gori u smislu da će proces priključenja EU riješiti sve probleme u zemlji, uključujući i suprotstavljene sisteme vrijednosti i podjele u društvu. U periodu koji slijedi, Odbor smatra da je neophodno osnažiti podršku Fondacije projektima koji se tiču boljeg razumijevanja reformi i EU integracija u javnosti raspravama o zajedničkim vrijednostima, sa ciljem podizanja svijesti o tome da je društveni konsenzus o vrijednostima jednako značajan kao i konsenzus o evropskim integracijama.
Podrška saradnji NVO sa centralnim i lokalnim vlastima
U skladu sa odlukom Odbora direktora, Fondacija treba da nastavi svoju podršku zajedničkim programima NVO i centralnih i lokalnih vlasti koji mogu doprinijeti postupnom pripremanju građana za faze koje predstoje u procesu evropskih integracija. Ovo ima poseban značaj ako se ima u vidu da se pregovori o standardima i direktivama EU vode na centralnom nivou, ali implementiraju na lokalnom, što ima direktan uticaj na svakodnevni život običnih ljudi. Fondacija namjerava da pojača planirane programe za edukaciju lokalnih političara koji se sprovode u sklopu Programa javne uprave i lokalne samouprave okruglim stolovima, seminarima i drugim zajedničkim aktivnostima javnog i civilnog sektora kroz EU program, sa ciljem da se teme koje se tiču uticaja pristupanja EU na građane nađu na dnevnom redu lokalnih vlasti i Skupštine.
Edukacija zainteresovanih strana o pitanjima koja se odnose na evropske integracije
S obzirom da predstavnici svih sektora u Crnoj Gori - javnog, civilnog i poslovnog, još uvijek imaju potrebu za intenzivnim programima alternativnog obrazovanja i osnovnom literaturom o EU na našem jeziku, Odbor se saglasio da Fondacija treba da odgovori na navedenu potrebu. U cilju doprinošenja razvijanju kapaciteta svih zainteresovanih strana u procesu pristupanja, Fondacija će nastaviti da podržava četvoromjesečni program alternativnog obrazovanja pod nazivom Škola evropskih integracija. Fondacija će nastaviti saradnju sa koalicijom pouzdanih partnerskih NVO na daljem razvijanju programa Škole i podsticanju domaćih stručnjaka da se angažuju kao predavači. Prošle godine, Fondacija je odlučila da geografski proširi Školu i organizuje dva paralelna programa za dvije oblasti u Crnoj Gori. Pošto se ova odluka ispostavila kao veoma produktivna, takva praksa će se nastaviti i u predstojećem periodu. Takođe će se nastaviti i sa okupljanjem polaznika Škole u okviru Foruma.
Obuka i mobilizovanje NVO oko pitanja u vezi sa EU
Fondacija treba da nastavi sa pružanjem podrške koalicijama NVO koje su se u periodu prije referenduma zalagale za otvoreno, demokratsko i transparentno izjašnjavanje. Odbor Fondacije dijeli viđenje da u periodu nakon referenduma treba nastaviti sa mobilizovanjem NVO oko pitanja koja će doći u prvi plan u predstojećem periodu. Jedna od početnih aktivnosti biće podrška nevladinim organizacijama da objave Post-referendumsku deklaraciju u cilju zagovaranja promjena i nadgledanja procesa izrade i usvajanja novog Ustava Crne Gore, razvoja demokratije, primjene vladavine prava, zaštite ljudskih i manjinskih prava, dobre uprave i održivog razvoja, kao i socijalne kohezije u Crnoj Gori. Deklaracija će biti objavljena u dnevnim novinama na jesen 2006. Dalje aktivnosti uključuju širenje inicijative i mobilizovanje činilaca civilnog društva putem organizovanja panel diskusija i kampanja javnog zagovaranja. Fondacija takođe namjerava da organizuje prvu konferenciju NVO u Crnoj Gori, koja će okupiti predstavnike civilnog sektora koji se bave raznim oblastima. Glavni cilj konferencije jeste jačanje pozicije civilnog sektora u društvu, kako bi postao uspješniji nosilac promjena. Ključni očekivani rezultat konferencije je dugoročna strategija i plan akcije za civilni sektor, koji će definisati ciljeve i metodologije za sprovođenje kampanja javnog zagovaranja i monitoringa u periodu nakon referenduma.
Budžet (u USD):
Kontekst
Prethodni period u Crnoj Gori obilježio je referendum o državnom statusu i činjenica da se većina crnogorskih birača odlučila za nezavisnost, čime je okončan jedan dug period političkih sukobljavanja oko državnog pitanja. Nakon što je riješeno jedno od glavnih pitanja u političkim raspravama u novijoj istoriji Crne Gore, u prvi plan su došla pitanja u vezi različitih aspekata ekonomske i socijalne dobrobiti. Rezultati nedavno održanog referenduma pokrenuli su i pitanje unapređenja građanskog učešća i kreiranja više strateški određene i održivije socijalne perspektive u Crnoj Gori nakon referenduma, koja bi mogla pružiti osnove za ukupno unapređenje vladavine prava.
Jedna od glavnih posljedica novog državnog statusa bilo bi prenošenje nekadašnjih saveznih nadležnosti u određenim stvarima na nivo nezavisne države Crne Gore. Ovo se prvenstveno odnosi na nadležnost za sprovođenje Evropske konvencije o ljudskim pravima i drugih relevantnih međunarodnih instrumenata za zaštitu ljudskih prava, što postaje obaveza odgovarajućih činilaca iz Crne Gore.
U pogledu aktuelne ustavne reforme u Crnoj Gori, pokrenuta je široka rasprava koja bi trebalo da rezultira usvajanjem novog Ustava, koji će odražavati evropske vrijednosti, standarde i prakse. Očekuje se da novi Ustav uvede novi okvir za ostvarivanje ljudskih i manjinskih prava, te da ponudi i novi model za izbor i razrješenje sudija. Najnovije preporuke Savjeta Evrope i Venecijanske komisije sugerišu da treba izbjeći politički uticaj Skupštine u procesu za izbor sudija i da je potrebno uvesti transparentne procedure za zapošljavanje i napredovanje, zasnovane na objektivnim i profesionalnim kriterijumima za izbor. Međutim, još uvijek se nije došlo ni do kakvog konkretnog rješenja na ovom planu, čime pitanja procedura za izbor sudija i efikasnosti Pravosudnog savjeta ostaju otvorena za raspravu .
Zaštita manjina takođe postaje glavni test u predstojećem periodu, sa usvajanjem Zakona o pravima i slobodama manjina u maju 2006. Politička i druga zastupljenost manjina postaje vruće pitanje na aktuelnom političkom dnevnom redu, posebno u svjetlu nedavne odluke Ustavnog suda kojom se odbijaju članovi Zakona o manjinama kojima su predstavnicima manjina garantovana poslanička mjesta u parlamentu. Rasprava se razvija, pošto je ovaj Zakon često karakterisan kao kompromis između independentističkog bloka i manjinskih partija, te neka vrsta ustupka manjinama za glasove date za nezavisnost. Implementacija ovog Zakona u smislu definisanja uloge savjeta za manjine koji prema njegovim odredbama treba da budu osnovani ostaje jedan od glavnih izazova. Obezbjeđivanje adekvatnog sastava savjeta, kako bi odražavali političke i druge interese relevantnih manjina (uključujući Rome), ostaje još jedno pitanje na koje treba odgovoriti, s obzirom da je njihovo političko učešće i dalje na niskom nivou.
Na osnovu Monitoring izvještaja Evropske komisije i Obnovljenog evropskog partnerstva sa Crnom Gorom[1], očekuje se opsežna aktivnost Vlade u predstojećem periodu koja bi vodila usvajanju novih i unaprijeđenih praksi u važnim oblastima.
Vlada je finalizovala neke od zakonodavnih aktivnosti, što je rezultiralo jednim brojem pravnih akata, kakvi su Zakon o notarima, Zakon o sudskim taksama i Zakon o obuci sudija. Decembra 2006. usvojen je i Zakon o krivičnoj odgovornosti pravnih lica. Nadalje, iskustvo u toku implementacije novog krivičnog zakonodavstva dalo je argumente za njegovu doradu, što je rezultiralo usvajanjem amandmana na Zakon o krivičnom postupku i Krivični zakonik. U smislu izmjene strategije za reformu pravosuđa (usvojene 2000. godine), Ministarstvo je juna 2006. predstavilo njenu dorađenu verziju. Dorađena strategija, u predloženoj formi, predstavlja prioritete za sljedeću fazu procesa reforme pravosuđa, a njeno usvajanje se očekuje u prvoj polovini 2007.
Tokom protekle godine usvojen je niz drugih strateških dokumenata koji se bave pitanjima kao što su korupcija i organizovani kriminal. Vlada je usvojila Program borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i Akcioni plan s njim u vezi[2], prateći preporuke za članstvo u Savjetu Evrope i zahtjeve Evropske unije i civilnog sektora u Crnoj Gori. Pomenuti Akcioni plan definiše konkretne aktivnosti protiv korupcije koje treba da sprovedu svi relevantni činioci, kao i odgovarajuće rokove i indikatore koji će omogućiti uspješno praćenje kvaliteta njegove implementacije. Vlada je 15. februara 2007. imenovala posebnu državnu komisiju sa zadatkom nadgledanja implementacije navedenog Akcionog plana.
Međutim, korupcija ostaje pitanje koje zaslužuje posebnu pažnju. Poboljšani su kapaciteti civilnog sektora za nadgledanje i zagovaranje promjena, ali ih je potrebno dalje jačati u cilju veće transparentnosti javnog sektora. Nakon dugotrajnog usklađivanja Zakona o slobodnom pristupu informacijama sa relevantnim međunarodnim standardima, on je usvojen u novembru 2005, što otvara prostor za niz aktivnosti na njegovoj implementaciji. Takođe, 2006. je usvojen i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih partija, što je izazvalo reakciju određenih zainteresovanih NVO u smislu postavljanja pitanja o njegovoj legitimnosti, s obzirom da stvara uslove za neravnopravnu raspodjelu budžeta namijenjenog za učešće na izborima.
Izvještaj o radu za period jul 2005 - februar 2007.
Fondacija je u proteklom periodu bila u znatnoj mjeri uključena u raspravu o novom Ustavu, nudeći forum za razmjenu mišljenja o budućem ustavnom uređenju između civilnog društva i relevantnih predstavnika vlasti i članova komisije zadužene za izradu Nacrta Ustava. Takođe, Fondacija je u proteklom periodu uložila napore u zalaganje za bolje ustavno pozicioniranje pravosuđa i jačanje nezavisnosti sudstva. Uz podršku Fondacije pripremljen je odgovarajući predlog koji sadrži načine na koje je moguće sprovesti reformu postojećeg sistema imenovanja sudija i uvesti kriterijume za stručnu i objektivnu selekciju najkvalifikovanijih kandidata, a koji je dostavljen skupštinskoj komisiji nadležnoj za izradu Nacrta Ustava. Pomenuti predlog predviđa i kontrolni mehanizam putem prava na žalbu, što može biti dodatna garancija za nepristrasan proces imenovanja. Ova inicijativa mogla bi dovesti do suštinski boljeg sistema kontrole u postupku imenovanja i mogla bi, kao takva, proizvesti određeni pomak. U pogledu ustavnog statusa pravosuđa, Fondacija je pomogla raspravu u javnosti sa ciljem saopštavanja potreba i očekivanja (pravosudnog sistema) u vezi sa Ustavom.
Nadalje, u smislu pomenute ustavne reforme i novih nadležnosti Ustavnog suda koje iz toga proističu, Fondacija je finansirala projekat koji je za cilj imao dovođenje relevantnih predstavnika ustavnih sudova iz regiona (Slovenija, Hrvatska i Crna Gora) i razmjenu odgovarajućih iskustava povodom uloge i nadležnosti ustavnog suda u pogledu proceduralnih zahtjeva koje postavlja primjena pomenutih međunarodnih standarda.
U prethodnom periodu došlo je do znatne aktivnosti na planu pripreme odgovarajućih crnogorskih institucija za izazove koji proističu iz primjene međunarodnih standarda u pogledu zaštite ljudskih prava. Ovo se prvenstveno odnosi na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima - finansirani su seminari NVO CEDEM, koji su kontinuirano pružali znanje predstavnicima pravosuđa o osnovama Konvencije kao mehanizma za zaštitu, često ističući određene zakonodavne nedorečenosti i potrebu za zakonodavnim intervencijama koja se odražava u nedavnom usvajanju izmjena i dopuna Krivičnog zakonika i Zakonika o krivičnom postupku.
Posljednja faza u realizaciji projekta Pravne klinike dovršena je u drugoj polovini 2005, čime je privedena kraju višegodšnja podrška Fondacije ovom projektu. Projekat je prepoznat od strane Pravnog fakulteta kao važan mehanizam za unapređenje nastave, te je prema tome našao svoje mjesto u zvaničnom nastavnom programu. Centar za pravne klinike nastavlja svoj rad kao sastavni dio aktivnosti Pravnog fakulteta. Edukativnim aktivnostima iz oblasti prava dodata je debata o ključnim momentima u sprovođenju krivičnog zakonodavstva, poput onih u vezi zaštite svjedoka i trgovine ljudskim bićima. Debatu je finansirala Fondacija, a realizovana je u saradnji sa studentskim forumom Pravnog fakulteta.
U smislu unapređenja ukupne odgovornosti u oblasti finansiranja političkih partija, Fondacija je podržala aktivnosti koje je pokrenula domaća NVO CEMI u cilju obezbjeđivanja preduslova za bolji pristup informacijama o tokovima novca u domenu finansiranju političkih partija. U tu svrhu je u maju 2006. uspostavljena baza podataka sa ključnim informacijama o kretanjima budžeta vezanih za političke partije. Baza podataka[3] je već postala značajan resurs za novinare, budući da pruža podatke u vezi sa pozicijom i prihodima javnih zvaničnika i relevantnih procedura za javne nabavke. Tokom prošle godine, CEMI je preduzeo i znatnu aktivnost na javnom zagovaranju izmjene zakonodavne intervencije sprovedene 26. maja 2005. usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih partija[4] koji uvodi neravnopravnost u pogledu raspodjele državnog budžeta (koji se dodjeljuje političkim partijama) različitim kategorijama političkih partija. Nakon CEMI-jeve inicijative (koja je podnesena zajedno sa državnom Upravom za anti-korupcijsku inicijativu), Ustavni sud je u junu 2006. proglasio odredbe pomenutog Zakona koje se na ovo odnose neustavnim.
Ranije je realizovana znatna aktivnost u pravcu promocije nedavno usvojenog Zakona o slobodnom pristupu informacijama i osnaživanja relevantnih institucija za njegovu uspješnu primjenu. Fondacija je radila na unapređenju razumijevanja od strane javnosti mogućnosti koje pruža uvođenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama na državnom nivou. U tom smislu, podržana je široka kampanja namijenjena građanima sjevernog dijela Crne Gore o mogućim načinima za ostvarenje prava na slobodan pristup informacijama, nakon koje je uslijedilo publikovanje Vodiča kroz Zakon sa praktičnim uputstvima za pristup informacijama. Ova publikacija, koja je predstavljena javnosti maja 2005, prepoznata je kao jedinstven izvor za novinare i širu javnost uključenu u proces primjene Zakona. Fondacija je podržala i parnice manjeg obima u slučajevima odbijanja slobodnog pristupa informacijama i organizovala obuku za predstavnike pravosuđa nadležne za takve slučajeve u prvoj instanci[5].
U cilju dobijanja određene povratne informacije o glavnim izazovima prisutnim na polju zaštite ljudskih i manjinskih prava, Fondacija je, zajedno sa Međunarodnom helsinškom federacijom za ljudska prava i Crnogorskim helsinškim komitetom za ljudska prava, organizovala međunarodnu konferenciju na visokom nivou na temu Ljudska prava u nezavisnoj Crnoj Gori - izazovi. Ova javna rasprava je imala za cilj da istraži moguće dalje pravce djelovanja kada je u pitanju promovisanje ljudskih prava u Crnoj Gori uopšte, kao i, u užem smislu, obezbjeđivanje usklađenosti crnogorskog zakonodavstva i prakse sa međunarodnim standardima u zaštiti ljudskih prava. Još važnije je da su, po prvi put u novijoj istoriji Cren Gore, postavljena pitanja lustracije i tranzicione pravde, kojima Vlada skoro da ne pokazuje spremnost da se pozabavi. Takođe su pokrenuta i pitanja poput kapaciteta crnogorskog pravosuđa da se uspješno bavi ljudskim pravima i reforme odgovarajućih institucija koje se bave ljudskim pravima na nivou države. Razmotreno je i učešće i uloga građanskog društva kao važnog činioca u zagovaranju unapređenja ljudskih prava.
Strateški ciljevi Pravnog programa za period april 2007 - 2009.
U svjetlu tema predstavljenih u Izvještaju o radu programa, radna grupa[6] koju je Bord Fondacije uspostavio u cilju razmatranja ključnih ciljeva i pravaca djelovanja Pravnog programa, saglasila se da se napori Fondacije u okviru ovog programa u predstojećem periodu usmjere na:
Programski prioriteti za period 2007 - 2009.
Ljudska prava
Budući da nova realnost nakon referenduma i proces evropskih integracija zahtijevaju pojačanu svijest o ljudskim i manjinskim pravima, Fondacija namjerava da dalje radi na mobilizovanju NVO sektora na unapređenju zaštite ljudskih prava u Crnoj Gori i jačanju kapaciteta predstavnika NVO za uspješno bavljenje ljudskim pravima. Naime, do nedavnog osamostaljenja Crne Gore, ključni izvještaji međunarodnih organizacija iz oblasti ljudskih prava često su se odnosili na Srbiju i Crnu Goru kao državnu zajednicu, bez specifičnih odrednica za Crnu Goru. Sa druge strane, NVO koje se bave ljudskim pravima na nacionalnom nivou pripremale su sporadične izvještaje o ljudskim pravima koji su pokrivali samo uzak opseg prava, što je prvenstveno bilo određeno njihovim kapacitetom i stručnim interesovanjem. Po osamostaljenju se pojavila potreba da se crnogorske organizacije i aktivisti koji se bave ljudskim pravima prilagode potrebi za sistematskim monitoringom i izvještavanjem o stanju ljudskih prava na nacionalnom nivou.
Čini se da praksa u pogledu zaštite ljudskih prava ukazuje da do kršenja uglavnom dolazi u toku procesa (upravnih ili sudskih), uglavnom usljed nedostatka kapaciteta državne uprave i pravosuđa, ali i činjenice da se ponekad dobre zakonske odredbe ne primjenjuju na adekvatan način u praksi. Do kršenja dolazi i usljed nedostataka u zakonodavnom i proceduralnom smislu.
Fondacija će se u tom smislu posvetiti izazovu dugoročnog jačanja kapaciteta NVO koje su zainteresovane za rad na sistematskom monitoringu, dokumentovanju i javnom zagovaranju lepeze ključnih pitanja iz oblasti ljudskih prava.
Nakon što se utvrde potrebe u pogledu jačanja kapaciteta, bio bi ponuđen program obuke određenim organizacijama od kojih bi se očekivalo da nadgledaju kvalitet primjene relevatnih međunarodnih standarda iz oblasti ljudskih prava na nacionalnom niovu (prvenstveno Evropske konvencije o ljudskim pravima) i izvještavaju o nalazima, odnosno podnose preporuke relevatnim kreatorima politika o mogućnostima za unapređenje ukupne zaštite ljudskih prava. Planiranu opsežnu obuku o modalitetima monitoringa ljudskih prava (uključujući izbor metodologije, formulaciju ciljeva monitoringa i određivanje tema/pitanja/tehnika za potrebe istraživanja) koordinirala bi i vodila Fondacija.
Nakon odgovarajućeg jačanja kapaciteta, Fondacija bi nastavila sa razvijanjem odgovarajućih vještina javnog zagovaranja u odabranim organizacijama, kako bi se one dodatno usavršile za odgovarajući uticaj na politiku u oblasti ljudskih prava.
Pretpostavka Fondacije jeste raspoloživost dopunskih sredstava/doprinosa i ekspertske podrške HRGGP (Human Rights and Governance Grants Program) u svim fazama izrade i realizacije projekta, imajući u vidu stručna znanja koje mreža posjeduje iz oblasti ljudskih prava i istorijat partnerstva sa raznim organizacijama i grupama koje se bave nadgledanjem ljudskih prava.
U sklopu planova koji se odnose na oblast ljudskih prava, Fondacija namjerava da nastavi sa ranijim aktivnostima na jačanju kapaciteta predstavnika pravosuđa i NVO-a za bavljenje praktičnim aspektima zaštite ljudskih prava. Imajući na umu činjenicu da se presude domaćih sudova rijetko pozivaju na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u smislu principa subsidijarnosti), značajno je nastaviti takvo jačanje kapaciteta relevantnih predstavnika pravosuđa. U smislu konkretnih rezultata aktivnosti Fondacije, može se istaći da su se sudije koji su učestvovali u obuci često po prvi put pozivali na Konvenciju u svojim presudama, dok su na nekim od seminara predložene intervencije u zakonodavstvu koje su realizovane nedavnim izmjenama i dopunama krivičnog zakonodavstva[7].
Manjinska prava
Dosadašnja istraživanja javnog mnjenja pokazuju da u Crnoj Gori postoji dobar među-etnički sklad i da nema ozbiljnog kršenja međunarodnih standarda u ovoj oblasti.
Međutim, stvarnost ukazuje na malu zastupljenost manjina u određenim sektorima javnog života, što zahtijeva dalju pažnju i poziva na afirmativnu akciju u tom smislu. U situaciji u kojoj u Crnoj Gori još uvijek ne postoji zakonodavstvo protiv diskriminacije, a u toku je opširna rasprava o određenim spornim odredbama Zakona o pravima i slobodama manjina, čini se da se otvara čitav novi spektar mogućnosti za Fondaciju, s obzirom da postoji potreba da se pruži suštinski odgovor na pitanja u vezi ljudskih prava koja su specifična za Crnu Goru. Postoji mogućnost bavljenja potrebom za većom saradnjom između različitih činilaca, čime se jača sposobnost različitih manjinskih civilnih grupa da zastupaju interese svojih zajednica na nivou politika i utvrđuju i saopštavaju primjere dobre prakse u oblasti prava manjina na regionalnom nivou.
Zbog specifičnog značaja prava manjina u crnogorskom kontekstu (kao što je ranije pomenuto), Fondacija namjerava da pokrene projekat Manjinska prava u praksi - dvogodišnji projekat u saradnji sa King Baudouin Fondacijom iz Brisela. Projekat je planiran kao polazna osnova za dalji rad Fondacije na podizanju svijesti vlasti o potrebi daljeg rada na razvoju senzitivnijih politika vezanih za manjine, kao i potrebi usvajanja odgovarajućeg anti-diskriminacionog zakonodavstva.
Predviđeno je da projekat, koji će sprovoditi četvoročlana koalicija NVO-a[8], kombinuje edukativne programe i inicijative za javne kampanje (namijenjene manjinskoj i većinskoj populaciji) sa stalnim monitoringom i analizom domaćeg zakonodavstva kojim se regulišu pitanja manjina. Podizanje svijesti o potrebi razvijanja zakonskog okvira i mehanizama na nivou politika za obrazovanje manjina takođe predstavlja dio planiranog projekta, od kojeg se očekuje važan doprinos dosljednom bavljenju pitanjima manjina u praksi (na opštinskom, regionalnom i državnom nivou).
Projekat bi trebalo da ukaže na stepen potencijalne diskriminacije manjina i može pružiti osnove za dalje djelovanje ka konkretnijem i sistematskijem praćenju slučajeva diskriminacije i pokretanje sudskih postupaka kada je to moguće. Partneri u projektu takođe će biti uključeni u plan jačanja kapaciteta koji Fondacija predlaže u dijelu strategije koji se odnosi na ljudska prava.
Borba protiv korupcije i odgovornost
Na osnovu rezultata projekta Monitoring finansiranja političkih partija koji je realizovan u kontinuitetu u toku nekoliko prethodnih godina, u saradnji sa CEMI-jem i uz finansijsko učešće HRGGP, Fondacija namjerava da nastavi sa aktivnostima na daljem poboljšanju transparentnosti sistema finansiranja političkih partija. Planiran je nastavak partnerstva sa CEMI-jem u svrhu formiranja boljeg regulatornog okvira u domenu finansiranja kampanja, ali i u cilju dosljednog snažnog zagovaranja usmjerenog na izvršne institucije i zakonodavna tijela. Fondacija takođe namjerava da radi na široj distribuciji rezultata monitoringa, prvenstveno pomoću baze podataka koju je formirao CEMI u prethodne dvije godine, a koja će se dalje koristiti za stalno nadgledanje i usklađivati sa nalazima aktuelne evaluacije prethodnih faza u implementaciji projekta. Fondacija će uložiti određene resurse u eventualno podnošenje žalbi, tj. parnica sa odgovarajućim institucijama, pri čemu je CEMI već podnio državnom tužiocu Crne Gore dokaze za određene navode o neregularnostima povezanim sa finansiranjem kampanja. Mogla bi biti razmotrena i podrška eventualnoj razmjeni iskustava između relevantnih predstavnika civilnog sektora koji se bave ovim pitanjem.
Na planu promovisanja slobodnog pristupa informacijama, ranije je podržan niz aktivnosti kojima je kreirana svijest o Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, mogućnostima i ograničenjima u okviru njega. Kao što praksa ukazuje, neke odredbe ovog Zakona se sada vide kao ozbiljna prepreka njegovoj uspješnoj primjeni, te ih je potrebno izmijeniti. Na osnovu rezultata pravne analize crnogorskog Zakona o slobodnom pristupu informacijama koju je uradila domaća grupa MANS, Fondacija će podržati inicijativu sa ciljem unošenja izmjena u važeći Zakon. Nakon eventualnih izmjena, aktivnosti u vezi monitoringa i javnog zagovaranja u ovom domenu dodatno će se provjeriti, izmijeniti i prilagoditi novom okviru, kako bi na kraju omogućile da primarna instanca za monitoring, umjesto nevladinih organizcija, postanu građani. Projekat bi vodile NVO MANS i Asocijacija mladih novinara Crne Gore (koje su koordinirale rad radne grupe koja je izradila nacrt važećeg Zakona).
U saradnji sa MANS-om i Asocijacijom mladih novinara, Fondacija namjerava da podrži aktivnosti koje će voditi usvajanju Zakona o državnoj tajni. Naime, na osnovu prakse izgleda da je ovaj Zakon potreban kako bi se garantovala puna primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koja je trenutno opterećena nizom izuzetaka koji ograničavaju opseg i stepen pristupa informacijama.
Zavisno od interesovanja HRGGP, očekuju se dopunska sredstva za obje navedene aktivnosti koje se odnose na borbu protiv korupcije.
Budžet (u USD):
[1] Radni dokument Komisije: Izvještaj o postignutim rezultataima za Crnu Goru za 2006. (od 8.11. 2006) i Odluka Savjeta o principima, prioritetima i uslovima sadržanim u Evropskom partnerstvu sa Crnom Gorom od 17. 01. 2007. [2] Program je usvojila Vlada RCG 28. 07. 2005, dok je Akcioni plan usvojen u avgustu 2006. [3] http://www.transparentnost.cg.yu/Pretraga/Kampanje.php [4] Usvojen 24.03. 2004. [5] Ovo se prvenstveno odnosi na Upravni sud, koji je donio ključnu odluku kojom se ne prihvata odbijanje pristupa infromacijama Agencije za nacionalnu bezbjednost. [6] Sastavljena od članova Odbora Fondacije i aktivista/pravnih stručnjaka iz oblasti ljudskih prava. [7] Takve intervencije se odražavaju, na primjer, u zakonskim odredbama kojima se određuje trajanja policijskog pritvora i obaveza sudija da obezbijede direktan kontakt zastupnika sa pritvorenim licima u svim fazama procesa. [8] Centar za demokratiju i ljudska prava - CEDEM, Centar za ljudska i manjinska prava, Nansen Dijalog Centar Podgorica i NVO "Ask".
PROGRAM JAVNE UPRAVE I LOKALNE SAMOUPRAVE
Kontekst
U periodu 2003 - 2006. glavni naglasak u reformi javne uprave i lokalne samouprave stavljen je na usvajanje novih zakona zasnovanih na standardima EU. Proces, međutim, još uvijek nije dovršen, a nijesu stupili na snagu svi usvojeni zakoni, kao na primjer Zakon o lokalnim izborima. Nakon faze usvajanja zakona i EU standarda uslijedila je faza implementacije, usmjerena na izradu podzakonskih akata i sprovođenje novih pravila i procedura. Po dobijanju nezavisnosti 2006. godine, država je dobila dodatne nadležnosti, prenesene sa nivoa ranije Državne zajednice, poput odbrane, inostranih poslova i zaštite ljudskih prava. Veće nadležnosti zahtijevaju uspostavljanje novih institucija i usvajanje i sprovođenje novih politika u ovim oblastima.
Od 2003. godine održani su vanredni lokalni izbori u sedam opština. Nakon održavanja redovnih lokalnih izbora u ostalih 14 opština 2006. godine, sve lokalne samouprave imaju obavezu pune primjene zakonskih odredbi kaoi reorganizovanja svog funkcionisanja u skladu sa novim zakonima i standardima EU. Međutim, državni službenici još uvijek nijesu u potpunosti razvili sposobnosti i vještine za unapređenje kvaliteta usluga koje se pružaju građanima, što je glavni princip izveden iz zakona. Prema tome, jačanje zakonodavnog i institucionalnog kapaciteta javne i lokalne uprave u Crnoj Gori, kao i poboljšanje njene transparentnosti i odgovornosti i dalje ostaju glavni izazovi u narednim godinama .
Novi zakonski okvir donio je i neke nove odgovornosti Ministarstva pravde u pogledu nadzora sprovođenja reforme i konsultacija. Ministarstvo je pripremilo program rada za bolju lokalnu samoupravu u saradnji sa Zajednicom opština Crne Gore i Savjetom Evrope, u cilju podrške procesima decentrlizacije i poboljšanja efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti lokalnih vlasti. Implementacija ovog plana, međutim, sporo napreduje.
Principi direktnog izbora gradonačelnika i jednakih mogućnosti za političke partije, koalicije i grupe građana da nominuju svoje kandidate, uz građanske inicijative, pružaju mogućnost za aktivniju ulogu civilnog sektora u lokalnim poslovima. Međutim, kada dođe do implementacije, veoma je teško postići puno učešće civilnog sektora u bavljenju pitanjima na lokalnom niovu.
Administrativni kapaciteti centralnih institucija donekle su unaprijeđeni, ali javnoj upravi i dalje nedostaje suštinsko znanje i razvijene vještine za bavljenje pitanjima koja proističu iz novog zakonodavstva i evropske prakse. U cilju institucionalizovanja implementacije novih standarda EU, poput napredovanja u karijeri državnih službenika na osnovu objektivnih kriterijuma i obezbjeđivanja njihovog kontinuiranog profesionalnog usavršavanja, osnovana je Uprava za kadrove.
Očekuje se da će proces prenošenja nadležnosti i odgovornosti sa centralnog na lokalni nivo doprinijeti snaženju i nezavisnosti lokalnih vlasti. Međutim, pozitivno zakonodavstvo još uvijek nije u potpunosti usklađeno sa krovnim zakonima, što uzrokuje preklapanje aktivnosti, trošenje vremena i resursa. Jasna podjela nadležnosti i odgovornosti između centralnih i lokalnih vlasti još uvijek nedostaje u nekim veoma značajnim oblastima kao što su urbano planiranje, saobraćaj i sl.
Jedna od najvažnijih odredbi u novom zakonodavstvu odnosi se na veću transparentnost procesa pripreme, usvajanja i sprovođenja podzakonskih akata i lokalnih budžeta. Očekuje se da se time omogući građanima da bolje razumiju i učestvuju u procesima odlučivanja na lokalnom nivou, kao i da im pruži bolji uvid u opštinske prihode i rashode. U praksi, međutim, procedure još uvijek nijesu u potpunosti razvijene niti se primjenjuju na pravi način.
Izvještaj o radu za period septembar 2005 -septembar 2006.
U 2006. godini, Fondacija je podržala brojne aktivnosti iz oblasti reforme javne uprave i lokalne samouprave. Posebna pažnja je posvećena analiziranju nadležnosti i funkcionisanja lokalne samouprave, kako bi se utvrdili nedostaci i oblasti u kojima dolazi do miješanja nadležnosti. Fondacija je organizovala i finansirala razne programe za obuku državnih službenika, u cilju jačanja njihove sposobnosti da sprovedu nove zakonske odredbe i upoznaju se sa standardima EU. Značajan napor je uložen i na planu transparentnosti procesa reforme i razvijanja konstruktivne saradnje između civilnog sektora i državnih odnosno lokalnih institucija.
Izgradnja kapaciteta javne uprave
Fondacija je podržala sprovođenje dva istraživanja javnog mnjenja u Crnoj Gori, koja su pružila detaljnu analizu rezultata i tendencija i predstavljena su javnosti. Istraživanja su obuhvatila reforme u pravosuđu, obrazovanju, javnoj upravi i lokalnoj samoupravi. Fondacija koristi dobijene rezultate u svrhu boljeg uvida u trenutno stanje u navedenim oblastima, koje su njeni strateški prioriteti, i određivanja smjera svog djelovanja u pružanju podrške ovim vitalnim reformama.
Fondacija je nastavila strateška partnerstva sa drugim institucijama koje rade na reformi javne uprave. Najvažniji angažman vezan je za Program za razvoj kapaciteta (CDP), zajedničku inicijativu Fondacije, Vlade Crne Gore i UNDP-ja pokrenutu 2003. Glavni cilj početne faze CDP-a u trajanju od 18 mjeseci bio je doprinos uspješnoj reformi i razvijanju državne uprave u Crnoj Gori. CDP je smatran za 'pilot' program (sa početnim budžetom od 550000 USD, od čega su 250000 bila sredstva Fondacije i dopunska sredstva programa LGI) namijenjen da pruži fleksibilan odgovor na neposredne potrebe popunjavanjem kritičnih praznina kad su u pitanju kapaciteti tri ministarstva koja je odabrala sama Vlada (ekonomski odnosi sa inostranstvom i evropske integracije, obrazovanje, pravda). Krajem 2004. sprovedena je nezavisna evaluacija u toku projekta kako bi se izmjerio i pratio njegov učinak. Analiza je pokazala da je CDP pokazao izuzetne rezultate i da pruža pouzdanu osnovu za dalji razvoj[1].
U skladu sa preporukama iz evaluacije projekta, prva faza CDP-a je produžena do jula 2006, uz suštinsko širenje na niz dodatnih korisnika i aktivnosti.
Jačanje institucija lokalne samouprave
Fondacija je u toku 2005. uložila znatne napore i sredstva u sljedeće edukativne i istraživačke aktivnosti:
Obuka opštinskih službenika za upravljanje projektima koje finansira EU unaprijedila je znanja lokalnih službenika o fondovima EU, izradi i upravljanju projektima koje finansira EU. Predavači i treneri su obučeni u sklopu seminara Obuka trenera za upravljanje projektima koje finansira EU.
Jačanje kapaciteta (novoizabrane) lokalne samouprave Nikšić - poboljšan je nivo i kvalitet opštinskih usluga koje se pružaju građanima. Projekat je podrazumijevao pripremu novog organizacionog i funkcionalnog okvira, kao i obuku o procesu reforme lokalne samouprave i implementatciji zakona o lokalnoj samoupravi.
Studija funkcionisanja lokalne samouprave analizirala je stepen implementacije Zakona o lokalnoj samoupravi, rezultate zasnovane na izvornim nadležnostima i prenesenim odgovornostima, način rada lokalnih organa, nivo učešća građana u donošenju odluka i kvalitet saradnje između lokalnih vlasti, civilnog sektora i državnih organa. Studija je predstavila i mjere za prevazilaženje utvrđenih problema.
Studija nadležnosti/odgovornosti lokalne samouprave pružila je detaljnu analizu zakonskog okvira koji se odnosi na lokalnu samoupravu i ukazala na moguće unutrašnje nedosljednosti i na potrebu dalje decentralizacije i izmjena u zakonodavstvu. Studija je dala pregled postojećeg stanja i predlog mjera za decentralizaciju, tj. prenošenje nadležnosti sa državnog na lokalni nivo kako bi se omogućilo jasno definisanje granica nadležnosti i postavili jasni standardi u pružanju usluga.
Seminar o vještinama komunikacije za zaposlene u Građanskom birou Kotor, uz razmjenu iskustava sa kolegama iz pljevaljske opštine, služio je unapređenju kvaliteta usluga koje lokalna samouprava pruža građanima i pomaganju građanima da ostvare svoja prava i ispune svoje obaveze.
Razmjena primjera najbolje prakse iz rada lokalne samouprave unaprijedila je efikasnost lokalnih samouprava u Crnoj Gori putem razmjene primjera najbolje prakse u bavljenju pitanjima na lokalnom nivou, poput izdavanja građevinskih dozvola, dozvola za obavljanje preduzetničke djelatnosti, naplate lokalnih prihoda i upravnog nadzora lokalne samouprave nad radom javnih preduzeća. Projekat je podstakao i bolju komunikaciju između opština.
Saradnja između NVO i lokalnih samouprava
Obuka trenera za upravljanje projektima koje finansira EU pomogla je NVO aktivistima i predstavnicima Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije da unaprijede znanja o fondovima EU i upravljanju projektima koje finansira EU, kao i o metodologiji same obuke. Učesnici su primijenili i prenijeli stečena znanja prilikom angažmana na obuci opštinskih službenika za upravljanje projektima koje finansira EU.
Građanski dijalog kao sredstvo za ostvarivanje efikasne lokalne uprave - aktivistkinjama NVO pružena je obuka na temu efikasne komunikacije sa lokalnim vlastima u cilju podizanja svijesti građana o potrebi učešća u demokratskim procesima i podsticanja institucija vlasti da ravnopravno posmatraju prioritete i potrebe žena i muškaraca.
Rodna ravnopravnost u procesu evropskih integracija - informisane su aktivistkinje NVO i zaposleni u institucijama vlasti o poziciji i smjernicama Evropske unije u pogledu rodne ravnopravnosti. Učesnici su upoznati i sa regionalnim projektom EONET koji su u Crnoj Gori realizovali Fondacija i OSI-Njujork. Riječ je o komparativnoj analizi crnogorskog i evropskog zakonodavstva i njihove primjene kad je u pitanju ekonomski status žena.
Četvrta generacija Škole demokratskog rukovođenja pružila je mladim kreatorima politika znanja i vještine u pogledu reformskih procesa u Crnoj Gori, strukture i standarda EU, kao i rodne ravnopravnosti. Seminar o principima decentralizacije u skladu sa evropskom praksom upoznao je učesnike sa osnovnim principima decentralizacije koji proističu iz zakonodavstva iz oblasti lokalne uprave i odredbi EU u ovom domenu. Seminar o procesu evropskih integracija pružio je informacije o strukturama i procedurama EU, kao i procesu stabilizacije i pridruživanja za Crnu Goru.
Rodna ravnopravnost u procesu evropskih integracija - upoznavanje sa rodnim aspektima evropskih integracija, odredbama EU o jednakim mogućnostima za muškarce i žene, kao i mrežnom projektu EONET Instituta za otvoreno društvo (Equal Opportunities Network in South East Europe).
Lokalna samouprava u evropskim integracijama - pomoć lokalnim službenicima da razumiju evropske integracione procese i prihvate evropske standarde, u svrhu podrške integracionim procesima u Crnoj Gori.
Političke partije u evropskim integracijama - predstavnici političkih partija upoznati su sa svim važnim dokumentima, standardima i procesima koje zahtijeva proces stabilizacije i pridruživanja. Ukazano je na potrebu da svi politički subjekti zajednički djeluju kako bi se ovaj proces ubrzao. Fondacija je podržala i nabavku literature, kako bi se doprinijelo širenju i unapređenju znanja studenata o javnoj upravi i evropskim studijama. Time je pružen doprinos i formiranju sposobnih i kvalifikovanih stručnjaka, budućih nosilaca reformskih procesa i procesa stabilizacije i pridruživanja.
Profesionalni razgovori: Crna Gora i EU proistekli su iz nastojanja da se javnost temeljno i pravovremeno informiše o evropskim integracijama i njihovom uticaju na različite aspekte života u Crnoj Gori, poput lokalne privrede, poljoprivrede, socijalne politike, životne sredine i zaštite ljudskih prava.
Strateški prioriteti za period 2007-2009.
Fondacija će nastaviti da podržava procese reforme javne uprave i lokalne samouprave, sa ciljem kreiranja boljih uslova za primjenu novih zakona. Posebna pažnja biće posvećena izgradnji kapaciteta državnih službenika, kako u javnoj upravi tako i u lokalnoj samoupravi, kao i saradnji i koordinaciji između NVO, državnih institucija i građana, kako bi se osiguralo učešće svih zainteresovanih strana u procesu reforme.
Programski prioriteti za period 2007-2009.
Izgradnja kapaciteta javne uprave
Fondacija će nastaviti da aktivno doprinosi razvijanju nove faze Programa kroz članstvo u Nadzornom odboru, Izvršnom odoboru i Savjetodavnoj grupi CDP-a, ali bez finansijske podrške.
Predviđena druga faza CDP-a (2006-2009), koju Vlada treba da odobri nakon opštih izbora, otvoriće još više prostora za pragmatizam i fleksibilnost koji su tako pozitivno ocijenjeni pri evaluaciji prve faze.
Rukovodstvo CDP-a će nastojati da kombinuje visok stepen fleksibilnosti u izboru aktivnosti - aktivnosti u kojima učestvuje i sama vlada, na osnovu adekvatnog znanja i realnih očekivanja - sa jasnim okvirom koji počiva na rezultatima i namjenskim usmjeravanjem sredstava. Očekuje se da će se buduće prijave za podršku iz CDP-a ocjenjivati na osnovu potencijalnog doprinosa prevazilaženju sljedećih izazova:
Pored CDP-a, Fondacija će nastaviti sa jačanjem relevantnih državnih institucija za implementiranje novih zakona u skladu sa evropskim standardima i najboljom praksom, kroz unapređenje kapaciteta i vještina državnih službenika. Planirani seminari i obuka namijenjena državnim službenicima, kao i objavljivanje i distribuiranje poslovnika, poboljšaće razumijevanje promjena u zakonodavstvu i njihove rezultate.
Fondacija će nastaviti da u predstojećem periodu pruža podršku istraživanjima javnog mnjenja i transparentnosti reforme u ovoj oblasti. Podržaće se i objavljivanje brošura i priručnika, kako bi se obezbijedile informacije o pravu građana na pravovremene i adekvatne usluge i kako bi se obezbijedilo bolje razumijevanje reformskih procesa.
Namjeravamo da nastavimo sa podrškom edukativnim programima iz oblasti javne uprave, kao i institucionalnom razvoju nedavno osnovane Uprave za kadrove.
Jačanje institucija lokalne samouprave
Fondacija će nastaviti da podržava istraživanja javnog mnjenja povodom stepena implementacije novih zakona koji se odnose na decentralizaciju i njihovog uticaja na efikasnost i uspješnost rada lokalne samouprave. Rezultati će Fondaciji poslužiti kao osnova za izradu planova za razvoj kapaciteta lokalnih vlasti za primjenu najbolje prakse i postizanje EU standarda u njihovom radu.
Prema preporukama Studije o funkcionisanju i nadležnostima i odgovornostima lokalne samouprave, Fondacija će podržati kampanju za usklađivanje pozitivnog zakonodavstva sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, uvođenje evropskih standarda u ovu oblast, prenos nadležnosti sa državnog na lokalni nivo, jasno definisanje granica nadležnosti i postavljanje jasnih standarda za pružanje usluga.
U cilju veće transparentnosti i odgovornosti u radu lokalnih samouprava, Fondacija će podržati obuku državnih službenika i informisanje građana o procedurama za dobijanje dozvola, pripremi transparentnih planova budžeta, urbanom planiranju itd.
Takođe, podrška i obuka biće obezbijeđeni lokalnim samoupravama u cilju unapređenja njihove sposobnosti da reaguju na potrebe građana. Planiramo da organizujemo obuku namijenjenu lokalnim službenicima koja će omogućiti brži i lakši protok informacija, blagovremeno rješavanje zahtjeva koje podnose građani i sl.
U cilju bolje horizontalne komunikacije i saradnje između opština, Fondacija će nastaviti da podržava razmjenu ideja i jačanje saradnje među opštinama, a pomagaće razmjenu primjera najbolje prakse i pouka proisteklih iz aktivnosti lokalne samouprave putem organizovanja okruglih stolova na teme od značaja za rad lokalne samouprave.
Saradnja između NVO i lokalnih samouprava
Osnovna komponenta ovog dijela programa jeste nastavak Škole demokratskog rukovođenja. Imajući u vidu značaj uloge kreatora politika na lokalnom nivou, naš program će se u narednom periodu nastaviti kroz obuku o decentralizaciji, novom zakonodavstvu, rodnoj ravnopravnosti i implementaciji EU standarda na lokalnom nivou.
Uz navedene aktivnosti, Fondacija će pružiti podršku programima koji omogućavaju bolju komunikaciju i saradnju između civilnog sektora i lokalnih vlasti podstičući projekte od zajedničkog interesa. U centru pažnje biće razmjena primjera najbolje prakse iz učešća civilnog sektora u lokalnim poslovima i zajedničke inicijative lokalnih samouprava i nevladinog sektora posvećene opštim pitanjima na lokalnom nivou.
Saradnja sa drugim donatorima
Fondacija će nastaviti saradnju sa drugim međunarodnim donatorima ili institucijama koje realizuju projekte u Crnoj Gori (Evropska agencija za rekonstrukciju, Savjet Evrope, UNDP, OEBS, USAID itd).
Budžet (u USD):
[1] Evaluacija Programa za razvoj kapaciteta Republike Crne Gore, Ričard Flaman, 2004
Kontekst
Uspješno organizovanje referenduma o državnom statusu u maju 2006. godine i međunarodno priznanje i članstvo u međunarodnim organizacijama koji su uslijedili, definitivno su obilježili ovaj period, omogućavajući istovremeno da u centar pažnje dospiju nove prioritetne oblasti. U kontekstu nove države, njenih nadležnosti i politika, pitanja koja se tiču položaja žena imaju, i vjerovatno će i zadržati, istaknutu poziciju. To se odnosi na ženska pitanja kao dio opšteg pitanja zaštite ljudskih prava, a posebno na uključivanje pitanja roda u svjetlu evropskih integracija. Predstojeća dešavanja i procesi u toku pridruživanja EU treba da uključe dimenziju roda i aktivnost na usklađivanju domaće situacije sa standardima, regulativom, preporukama i praksom EU u ovoj oblasti.
Ovo usmjerenje predstavlja jezgro strateškog pristupa u okviru Ženskog programa, sa ciljem da se osigura uključivanje rodnog aspekta u svim relevantnim domenima, da se u tu svrhu podrže aktivnosti i osnaže zainteresovane strane. Prema tome, planira se nastavak podrške implementaciji projekata, praćenju kvaliteta implementacije, javnom zagovaranju i izradi preporuka za unapređenje, razvoj kapaciteta i ulaganje daljih napora na planu partnerstava, koordinacije i saradnje u ovoj oblasti.
Jedan od ključnih noviteta koji je ranije najavljivan u ovoj oblasti jeste izrada Nacionalnog plana akcije za žene, uz podršku UNDP-ja i UNIFEM-a, kojom je koordinirala Vladina Kancelarija za ravnopravnost polova, a u kojoj je učestvovalo 10 ženskih NVO. Međutim, ovaj dokument još uvijek nije proslijeđen Vladi, kao ni očekivani nacrt Zakona o rodnoj ravnopravnosti. Očekuje se da će ovi dokumenti dodatno podstaći aktivnosti na implementaciji i praćenju njihove implementacije. Budući da je bio predviđen za 2006, rad na ovom zadatku slijedi nakon usvajanja dva navedena dokumenta.
Izvještaj o radu za period septembar 2005-septembar 2006.
U toku 2005/6, Ženski program Fondacije realizovan je kroz dvije komponente naslovljene Integracija rodnih pitanja i Rod i obrazovanje, pri čemu je poseban naglasak stavljan na održivost projekata koji su razvijani i podržani u okviru ovog programa u prethodnim godinama. Prema tome, ključne teme u ovom periodu bile su: podsticanje integrisanja pitanja roda, posebno u sklopu procesa evropskih integracija, te jačanje aktivnosti koje se odnose na obrazovanje, istraživanje, informisanje, saradnju u ovoj oblasti. U skladu sa procjenom situacije i definisanim strateškim prioritetima za 2006. i dalje, Ženski program više ne sadrži komponentu sprečavanja nasilja, koja je u ovoj fazi prisutna kroz aktivnosti STOP VAW monitorki. Fondacija je uključena u koordiniranje učešća Crne Gore u projektu SEE EONET, a pružila je kontinuiranu podršku radu nacionalnih monitorki u STOP VAW projektu.
Komponenta Integracija rodnih pitanja obuhvatala je dvije osnovne linije aktivnosti - one koje su se odnosile na pitanja Romkinja i one usmjerene na promovisanje rodnih pitanja u svjetlu evropskih integracionih procesa.
Rodna ravnopravnost u procesima evropskih integracija, projekat koji je Fondacija realizovala 2005. godine, predstavljao je inicijativu podržanu kroz Ženski i Evropski program. Projekat je obuhvatao seminar za aktivistkinje iz NVO-a i žene zaposlene u vladinim institucijama, koji je za cilj imao upoznavanje sa viđenjima i smjernicama Evropske unije kad je u pitanju rodna ravnopravnost. Učesnice su informisane i o regionalnom projektu EONET, koji predstavlja komparativnu analizu domaćeg zakonodavstva i direktiva EU u pogledu ekonomskog statusa žena i analizu sprovođenja zakona, a koju je Fondacija realizovala kao dio regionalne inicijative. Iskustva Slovenije i Češke predstavile su predavačice iz tih zemalja sa stručnim znanjima o rodnoj ravnopravnosti u procesu pridruživanja EU. Seminar je uključio i radionicu o izradi nacrta plana za promovisanje rodne ravnopravnosti u sklopu procesa integrisanja u EU. Seminar se nadovezivao na prethodne aktivnosti na podizanju svijesti o pitanjima rodne ravnopravnosti i zakonodavstvu EU u toj oblasti, jačanju kapaciteta ženskih NVO i obezbjeđivanju resursa, poput prevoda relevantnih dokumenata EU i Savjeta Evrope.
Projekat Romske ženske inicijative na temu nevinosti pripremljen je uz pomoć Mrežnog ženskog programa OSI-Njujork, a realizovala ga je NVO Centar za romske inicijative iz Nikšića. Na proljeće 2006, tim aktivistkinja Centra sproveo je istraživanje među romskom populacijom o tradicionalnom ulasku u brak i običajima i stavovima među mladićima, djevojkama i njihovim porodicama. Istraživanje je sprovedeno u sedam gradova u Crnoj Gori, a njegov rezultat je dvojezična publikacija pod naslovom Nevinost (ne) određuje vrijednost romske djevojke, koja sadrži i upitnike korišćene u istraživanju, rezime dobijenih odgovora i komentar dobijenih rezultata. Publikacija se nalazi na sajtu: www.osim.cg.yu.
Rukovodeći se posvećenošću kad je riječ o podizanju svijesti o rodnim pitanjima i relevantnim standardima EU, Fondacija je podržala Sedmu međunarodnu žensku sindikalnu školu Ženske mreže Međunaroden konfederacije slobodnih sindikata, koju je organizovalo Udruženje zaposlenih žena „Žena danas". Ovaj međunarodni skup koji će okupiti oko 150 sindikalnih aktivistkinja iz oko 30 zemalja, održaće se u Crnoj Gori u avgustu 2006. Međunarodna sindikalna škola, koja predstavlja jednu od aktivnosti Ženskog komiteta Međunarodne konfederacije slobodnih sindikata, bavi se pitanjima radnih i socijalnih prava žena a kao ključne smjernice za svoj rad uzima rodne i socijalne standarde EU i Savjeta Evrope. Upravo ovaj naglasak na poštovanju standarda nadovezuje se na sve prethodne aktivnosti povezane sa pitanjima i mehanizmima rodne ravnopravnosti u procesu evropskih integracija, kao što su prevođenje dokumenata EU i Savjeta Evrope, jačanje kapaciteta i znanja domaćih NVO, implementacija projekta EONET kako bi se dobila slika o usklađenosti domaćeg zakonodavstva sa odredbama EU o jednakim mogućnostima za žene i muškrace u oblasti radnog prava. Na ovim skupovima obično se usvaja deklaracija, koja služi kao sredstvo u promovisanju relevantnih rodnih pitanja i kao polazna tačka za podsticanje socijalnog dijaloga i uspostavljanje rodno-senzitivnih politika.
Fondacija je nastavila sa podrškom nacionalnim monitorkama u projektu STOP VAW, zajedničkom projektu kancelarije OSI iz Budimpešte, Minnesota Human Rights Advocates i UNIFEM-a koji na nacionalnom nivou realizuje NVO SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja iz Podgorice. Sajt Stop Violence Against Women - STOP VAW (www.stopvaw.org) služi za razmjenu informacija i pomaže u javnom zagovaranju i pokretanju akcija za sprečavanje nasilja nad ženama. Iako komponenta koja se odnosila na nasilje nad ženama nije uključena u programsku strategiju za ovaj period, procijenjeno je da će biti potrebno nastaviti sa podrškom ovoj aktivnosti. Dvije monitorke za Crnu Goru pokazale su odličan uspjeh i posvećenost projektu, jedna od njih je nedavno postala član Nadzornog odbora projekta, a uspostavljena je i veza između njihovih aktivnosti i aktivnosti NVO ANIMA, iz čega je proisteklo kontinuirano predstavljanje projekta STOP VAW preko INDOK centra koji vodi ANIMA. Fondacija je u 2006. podržala rad nacionalnih monitorki, aktivnosti u cilju predstavljanja projekta STOP VAW crnogorskim ženskim NVO-ima i domaćoj javnosti, kao i objavljivanje i predstavljanje izvještaja monitorki. Dio podrške je obezbijeđen kroz Ženski program, dok je drugi dio obezbijeđen iz komponente Pravnog programa koja se odnosi na uvođenje novog krivičnog zakonodavstva, s obzirom da je u njemu porodično nasilje definisano kao krivično djelo. Takođe, Fondacija je pokrila putne troškove za učešće jedne od monitorki na godišnjem sastanku i sjednici Nadzornog odbora projekta održanim u Budimpešti.
U okviru komponente Rod i obrazovanje, podržana su dva projekta iz ove oblasti koji su podržavani i u prethodnim godinama - INDOK i Ženske studije. Projekte realizuje dugogodišnji partner Ženskog programa, NVO ANIMA Centar za ženske i mirovne studije iz Kotora (http://www.animakotor.org/) a u njihovom finansiranju po tradiciji učestvuje švedska donatorska organizacija Kvinna till Kvinna. INDOK 2006, informativno-dokumentacioni program, posvećen je dokumentovanju, informisanju i istraživanju položaja i uloge žena, a njegove aktivnosti u 2006. obuhvataju: dalji rad na bazi podataka, ažuriranje liste ženskih NVO, objavljivanje publikacije Pressjek (analiza članaka u štampi koji se tiču žena), objavljivanje časopisa ŽINEC (tekstovi o feminističkoj teoriji i crnogorskoj praksi), upotpunjavanje dokumentacije, ažuriranje internet stranice, aktivno učešće u mreži REWIND NET (međunarodna mreža informativno-dokumentacionih centara) i edukativnim radionicama. Među novinama u 2006. nalaze se redovno praćenje medija i pokretanje elektronskog časopisa u cilju šire saradnje i boljeg informisanja ženskih NVO iz Crne Gore, te uspostavljanje veze sa aktivnostima u projektu STOP VAW.
Program Ženskih studija, kao jedinstven interdisciplinarni program u Crnoj Gori, podržan je od same početna eksperimentalne faze 2002. Pored edukacije iz feminističke teorije i prakse, program podrazumijeva učešće polaznica u aktivnostima lokalnih zajednica i rad sa NVO Anima, rad na mirovnom aktivizmu i drugim pitanjima koja se tiču žena na sastancima, seminarima, predavanjima, radionicama, akcijama, grupama za diskusiju i istraživanja. Među temama koje će se obrađivati sa generacijom 2006. su: osnovni koncepti feminizma, jezik, rod i književnost i žene, žene i mirovni pokret, socijalna konstrukcija identiteta, žene i pravo, žene, globalizacija, tranzicija, žene i demokratska kulutra, žene i mediji, žene i nasilje, evropske integracije i perspektive.
NVO ANIMA je dobila podršku i od Programa East East za organizovanje regionalne konferencije centara koji realizuju Ženske studije, koja se održava u Crnoj Gori u avgustu 2006. Konferencija predstavja korak ka efikasnijoj saradnji i umrežavanju ovih centara u regionu, a finansira je i švedska organizacija Kvinna till Kvinna.
U okviru Ženskog programa podržana je publikacija o upotrebi rodno-senzitivnog jezika, koju je pripremila Kancelarija za ravnopravnost polova Vlade RCG. Publikacija sadrži prezentacije stručnjaka iz Crne Gore, Srbije i Norveške i aktivistkinja domaćih NVO sa okruglog stola pod nazivom „Upotreba rodno-senzitivnog jezika", koji je održan u februaru 2006. u organizaciji Kancelarije. Objavljeni radovi se zasnivaju na preporukama Savjeta Evrope vladama država članica da usvoje mjere kojima se uvodi jezik koji poštuje učešće, status i ulogu žena u društvu.
Studija o rodnim stereotipima u udžbenicima, koju je Fondacija podržala 2003. godine, izazvala je znatno interesovanje, pa se ukazala potreba da metodologija i rezultati budu dostupni i na engleskom jeziku. Fondacija je zato finansirala prevođenje ove publikacije kao sopstveni projekat. Publikacija je dobila na značaju kada je NVO Ženska akcija iz Crne Gore dobila sredstva od kancelarije OSI iz Budimpešte. Ova NVO trenutno koordinira regionalnim projektom koji se bavi analizom rodnih stereotipa u udžbenicima i nastavi u osnovnim školama. Očekuje se da će zaključci do kojih se dođe u ovom projektu omogućiti dalje aktivnosti na polju rodnih politika u obrazovanju.
U okviru Ženskog programa pružena je podrška i medijskom promovisanju obilježavanja međunarodne kampanje 16 dana borbe protiv nasilja nad ženama, koja je sprovedena od 25. novembra do 10. decembra, koordinirana od strane Kancelarije za ravnopravnost polova Vlade RCG.
SEE EONET (SEE Equal Opportunities Network), regionalni projekat finansiran od strane Mrežnog ženskog programa OSI-Njujork priveden je kraju 2006, kada su finalizirani nacionalni pregledi i izvještaji. Projekat je podrazumijevao komparativnu analizu relevantnih crnogorskih zakona i direktiva EU o jednakim mogućnostima za muškarce i žene, a predstavljen je Evropskom parlamentu u maju 2006. Publikacija Na putu ka EU-Monitoring izvještaj o jednakim mogućnostima u Jugoistočnoj Evropi distribuirana je i biće predstavljena, uz izvještaj za Crnu Goru, na radionicama i sličnim skupovima, u cilju boljeg promovisanja rodnog aspekta evropskih integracija.
Ženski program je posebno bio usmjeren na unapređenje svijesti i uključivanje rodnih pitanja u procese evropskih integracija. S obzirom na ukupni postojeći konsenzus o poželjnosti ovih procesa, kao i na stratešku opredijeljenost Fondacije za jačanje uloge civilnog društva na tom planu, ovo usmjerenje Ženskog programa važiće i u narednom periodu. Taj zadatak traži dalje aktivnosti na izgradnji kapaciteta, javnom zagovaranju i monitoringu načina i mehanizama da se pitanja roda uključe u sve relevantne oblasti, prvenstveno u oblast obrazovanja i evropskih integracija.
Fondacija će podržati i pratiti implementaciju Nacionalnog akcionog plana za žene i Zakona o rodnoj ravnopravnosti nakon što budu usvojeni. Saradnja sa ostalim programima Fondacije u projektima koji uključuju više oblasti i dalje ostaje bitna karakteristika Ženskog programa, uz efikasnu koordinaciju sa aktivnostima drugih donatora u ovoj oblasti i fleksibilan pristup praktičnim aspektima udruživanja napora i pružanja efikasnog odgovora na stvarne potrebe.
U skladu sa navedenim, Ženski program će nastaviti sprovođenje dvije postojeće linije aktivnosti - Integracija rodnih pitanja i Rod i obrazovanje. Pri tom će se oslanjati na učinak koji je rezultat održivog razvijanja projekata koji su podržavani i unapređivani u toku proteklih godina. Takođe, nastaviće se i sa prepoznavanjem i reagovanjem na nove mogućnosti za mobilisanje i jačanje kapaciteta ženskih NVO za aktivnu ulogu u oblastima kakve su procesi integracija, razvijanje rodno-senzitivnih pristupa i jednake mogućnosti.
Programski prioriteti za period 2007-2009.
Rod i obrazovanje
U 2007. i dalje, Fondacija namjerava da nastavi dugogodišnje kvalitetno partnerstvo sa NVO Anima iz Kotora i da, zajedno sa drugim donatorima, podrži alternativni program Ženskih studija koje vodi ova organizacija. Skup koji finansiraju Program East East i organizacija Kvinna till Kvinna - Regionalna konferencija programa Ženskih studija, koja će se održati u avgustu u Crnoj Gori - trebalo bi da pruži dobru osnovu za unapređenje i intenziviranje regionalne dimenzije ove aktivnosti, koju Ženski program planira da podrži.
Projekat pod nazivom Rodno senzitivni udžbenici i nastava u regionu Balkana, čiji je koordinator NVO Ženska akcija, trebalo bi da pruži vrijedne nalaze u vezi sa stereotipima i pitanjima kojima se treba baviti na lokalnom nivou, kao i da ukaže na vezu sa aktivnostima u okviru reforme obrazovanja, posebno u smislu potrebe za rodno senzitivnim pristupom u udžbenicima i podizanjem svijesti o rodnim pitanjima kod nastavnika.
Ženski program će nastaviti da podržava druge kvalitetne edukativne programe u ovoj oblasti. Na osnovu preporuka iz prethodno urađene studije izvodljivosti i u skladu sa dugoročnom posvećenošću izgradnji kapaciteta civilnog sektora, Ženski program Fondacije planira da nastavi pružanje podrške Informativno-dokumentacionom centru, u cilju unapređenja njegove uloge. To podrazumijeva jačanje postojećih i razvijanje novih funkcija INDOK-a u smislu učešća u formiranju politike i javnom zagovaranju na nacionalnom nivou, kao i umrežavanja i drugih kontakata sa regionom i svijetom.
Integracija rodnih pitanja
I pored napora i činilaca koji se bave pitanjima inkluzije Roma, ocijenjeno je da postoji potreba da se obezbijedi zastupljenost rodne dimenzije u ukupnom kontekstu. Iz tog razloga, Fondacija namjerava da nastavi svoju podršku romskim ženama i djevojkama, kao i generalno opredjeljenje za zastupanje unapređenja i zaštite ljudskih prava Romkinja. Postojeći stepen osnaženosti i aktivnosti poput istraživanja i publikacija koje su realizovale grupe romskih žena i djevojaka pružaju dobru osnovu za dalje aktivnosti i produbljivanje partnerstva u ovoj oblasti.
Istraživanje iz 2005. o poznavanju direktiva EU i drugih dokumenata i konvencija koje se tiču rodnih pitanja među ženskim NVO ukazalo je na potrebu unapređenja kapaciteta i znanja ženskih NVO, kako bi bile sposobne za javno zagovaranje i praćenje dešavanja u sklopu procesa integracija. Ženski program će i dalje biti posvećen ovom zadatku, kao i saradnji sa Evropskim programom na tom planu.
Ženski program će dati podršku aktivnostima koje imaju za cilj da informišu javnost o projektu SEE EONET, predstave njegove zaključke i zagovaraju sprovođenje preporuka projekta. Usvajanje i implementacija Nacionalnog akcionog plana i Zakona o rodnoj ravnopravnosti pružiće osnovu za dalje analize, istraživanja i doprinos u oblasti radnih prava i jednakih mogućnosti. Ženski program će nastaviti sa aktivnostima koje imaju za cilj širenje informacija, analizu i podizanje svijesti u oblasti radnih prava, jednakih mogućnosti i oblika diskriminacije. Usvajanje i implemntacija Nacionalnog akcionog plana i Zakona o rodnoj ravnopravnosti, između ostalih stvari relevantnih za ovaj kontekst, pruža osnovu za dalje analize, istraživanja, inicijative i doprinos u ovoj oblasti.
Budžet (u USD):
Kontekst
Prema službenom popisu iz 2003. godine, broj Roma koji žive u Crnoj Gori je 2601. Podaci iz nedavno urađene Vladine Strategije za izbjeglice i raseljena lica govore da u Crnoj Gori živi i oko 6600 izbjeglih Roma. Nezvanični podaci koje često ističu NVO, nezavisni eksperti i mediji, pak, govore drugačije, često navodeći da je broj Roma u Crnoj Gori oko 20000. Siromaštvo, nezaposlenost, nedovoljna svijest o značaju obrazovanja i nedovoljno učešće u javnom životu ostaju i dalje ključne prepreke za uspješnu integraciju Roma u Crnoj Gori.
Godinu i po nakon zvaničnog pokretanja Dekade inkluzije Roma, jula 2006, pod pokroviteljstvom UNICEF-a i Fondacije održan je skup o implementaciji Dekade u Crnoj Gori. Dok su vidljivi rezultati postignuti u oblasti obrazovanja, skroman napredak je ostvaren u drugim oblastima koje se navode u Nacionalnom akcionom planu za Dekadu (koji je Vlada RCG usvojila u februaru 2005). Skup je ukazao na neke od glavnih prepreka u implementaciji Nacionalnog akcionog plana za Dekadu, kao i na moguće pravce djelovanja s tim u vezi. Naglašena je potreba za sistematskijim i kontinuiranim monitoringom i evaluacijom postojećih i budućih Vladinih programa za Rome, kao i za jačanjem postojećih institucionalnih kapaciteta za suštinsko rješavanje romskih pitanja.
Javna zastupljenost Roma i dalje je mala, dok njihov pristup zdravstvenim i drugim socijalnim uslugama i dalje otežava nedostatak odgovarajućih ličnih dokumenata (posebno kod Roma izbjeglica i raseljenih lica). Novi Zakon o pravima i slobodama manjina (uključujući Rome) obezbjeđuje koherentan okvir za ostvarivanje prava manjina, ističući (u članu 7) obavezu države da izradi posebnu strategiju za manjine i njome definiše precizne mjere za poboljšanje javnog učešća Roma. Sa druge strane, resorno ministarstvo nadležno za zaštitu nacionalnih manjina i etničkih grupa nedavno je najavilo izradu zasebne Strategije za Rome, pod pokroviteljstvom Projekta za etničke odnose. Strategija će biti dovršena do januara 2007. i najvjerovatnije će ponuditi sveobuhvatniji plan za pomoć romskoj zajednici u Crnoj Gori.
Izvještaj o radu za period septembar 2005 - septembar 2006.
Projekat Romska obrazovna inicijativa za Crnu Goru, koji je ranije finansirala Fondacija, odobren je od strane novosnovanog Fonda za obrazovanje Roma u oktobru 2005. Fondacija je, međutim, i dalje obavljala svoje funkcije proistekle iz članstva u Savjetodavnom odboru kao nadzornom tijelu za proces implementacije projekta, čime je zadržala svoju ulogu u osmišljavanju i razvijanju programa za obrazovanje Roma.
Kao što je prethodno pomenuto, Fondacija je u julu 2006. zajedno sa UNICEF-om i NVO Fond za stipendiranje Roma organizovala konferenciju o perspektivama u procesu implementacije Dekade. Konferencija je pokazala da su najveći koraci napravljeni u obrazovanju, budući da je implementacija projekta Romska obrazovna inicijativa[1] omogućila jaču svijest o potrebi boljeg pristupa Roma obrazovnim uslugama i veće senzitivnosti u pogledu njihovog obrazovanja. Ministarstvo prosvjete i nauke u međuvremenu ulaže znatne napore, u smislu osposobljavanja nastavnika da odgovore na potrebe romske djece, uspostavljanja mehanizama koji će omogućiti praćenje postignuća romskih učenika i povećanja procenta djece uključene u formalni sistem (koji je u protekle tri godine porastao za 15 %). Romska obrazovna inicijativa, u skladu sa odobrenjem Fonda za obrazovanje Roma, definitivno će pomoći postizanju rezultata postavljenih u Nacionalnom akcionom planu. Mežutim, tek slijedi rješavanje nekih pitanja, poput još uvijek visoke stope napuštanja školovanja ili nedostatka zasebnih podataka o romskim učenicima.
Uviđajući potrebu bavljenja pitanjem ličnih isprava za romsku populaciju, kao preduslova za uspješno ostvarivanje svih drugih prava, Fondacija je podržala projekat lokalne NVO Centar za pravnu pomoć koji ima za cilj pružanje neophodne pravne pomoći članovima romskih zajednica iz dvije najveće crnogorske opštine, Podgorice i Nikšića. U sklopu projekta se uglavnom pružaju pravni savjeti, ali i pokreću sitnije svojinske parnice, većinom za potrebe Roma izbjeglica nastanjenih u Podgorici.
Od marta 2006, Fondacija je bila uključena u pripremu poglavlja EUMAP-ovog izvještaja „Kvalitetan pristup obrazovanju za Rome" posvećenog Crnoj Gori. Koordinatorka Romskog programa Fondacije, uz iskusni tročlani tim, trenutno radi na prvoj verziji ovog izvještaja. Izvještaj će biti gotov do kraja godine i bez sumnje će baciti više svjetla na izazove koji stoje na putu bolje socijalne integracije Roma.
Strateški prioriteti za period 2007-2009.
Programski prioriteti za period 2007-2009.
Poboljšanje kapaciteta romskog civilnog sektora za efikasno bavljenje različitim aspektima javnog učešća
Uprkos znatnim naporima koji su u nekoliko proteklih godina uloženi u unapređenje kapaciteta romskog NVO sektora i formiranje odgovarajućih grupa za javno zagovaranje, vještine predstavnika romskih NVO za bavljenje najvažnijim pitanjima još uvijek treba razvijati. Nakon aktuelnih dešavanja u vezi sa procesom Dekade i utvrđene potrebe za pobljšanjem ukupnih vještina romskih NVO za aktivnosti monitoringa kako bi postale efikasni čuvari prava i interesa Roma, Fondacija će, zajedno sa relevantnim mrežnim institucijama, raditi na unapređenju vještina romskog civilnog sektora za monitoring i javno zagovaranje u vezi sa procesom implementacije Dekade i izradom politika uopšte. Dalje jačanje kapaciteta relevantnih predstavnika koalicije romskih NVO „Romski krug" i organizovanje foruma za razmjenu mišljenja o mogućim pravcima djelovanja neke su od mogućih aktivnosti koje će Fondacija pomagati. Očekuje se znatna podrška za ovu programsku aktivnost od strane odgovarajućih mrežnih institucija OSI poput Kancelarije za romske inicijative (Roma Initiatives Office).
Dalje zagovaranje održivog djelovanja po pitanju Roma na nivou politika
I pored ograničenih finansijskih resursa, Fondacija namjerava da nastavi rad usmjeren na politiku koja bi uključila Rome i poboljšala pristup romske djece obrazovanju. Na temelju članstva u Savjetodavnom odboru projekta Romska obrazovna inicijativa, Fondacija će se zalagati za usvajanje politika koje uključuju Rome i koje bi pozitivno uticale na aktuelnu potrebu za osobljem koje je prošlo obuku na temu predrasuda i nastavnih programa koji bi adekvatno predstavljali Rome. Takođe, EUMAP-ov izvještaj o pristupu Roma obrazovanju planiran je za januar 2007, a Fondacija će uložiti napore na promovisanju finalne verzije izvještaja i distribuiranju rezultata, kako bi uključila različite zainteresovane strane.
Fondacija ocjenjuje da su potrebni dodatni napori u smislu kreiranja adekvatnih preduslova za suštinsko ostvarivanje prava Roma. Iz tog razloga će se Fondacija angažovati na pružanju pravne pomoći predstavnicima romske zajednice, što će dovesti do unapređenja njihovog pristupa pravnim uslugama. Imajući na umu da je nedavno podržani projekat ukazao na potrebu boljeg pristupa Roma pravnoj pomoći, uz nalaze sadržane u dosadašnjim izvještajima o projektu, Fondacija će nastaviti, moguće u saradnji sa Švedskim helsinškim komitetom, da obezbjeđuje pravnu pomoć u slučajevima koji se tiču dokumentacije. Fondacija namjerava da obezbijedi širu distribuciju rezultata projekta, kako bi uključila relevantnije lokalne činioce i zagovarala promjene na ovom planu.
Budžet (u USD):
[1] Realizovano uz finansijsku podršku FOSI ROM do oktobra 2005.
PROGRAM EAST EAST - Partnerstvo bez granica Strategija za 2007. godinu
Program East East: Partnerstvo bez granica uvijek je predstavljao važan resurs, odnosno sredstvo za realizaciju ukupne strategije Fondacije. Nakon nedavnih političkih dešavanja i proglašenja nezavisnosti Crne Gore, ovaj program postaje koristan instrument za dalje jačanje kapaciteta i razmjenu između postojećih aktera građanskog društva u Crnoj Gori. Program takođe dobija šansu da odgovori na neke od najvećih izazova tekućih reformskih i razvojnih procesa i da prevaziđe postojeće nedostatke u kapacitetu i stručnim znanjima crnogorskog civilnog sektora.
Za početak, proces evropskih integracija nameće potrebu rješavanja pitanja odgovornosti vlasti i institucionalnog odgovora na niz društvenih problema koji prate i određuju kvalitet i obim samog integracionog procesa. Tokom protekle dvije godine pojavilo se više uspješnih NVO koje se bave pitanjima integracija u EU, upoznavanjem sa njenim strukturnim politikama i njihovim zahtjevima. Fondacija smatra da Program East East može djelovati kao kohezioni element u smislu povezivanja regionalnih iskustava u oblastima od značaja za proces integracija, ali i rada na umrežavanju ovih organizacija sa srodnim organizacijama u Briselu. Program East East, odnosno Potprogram za evropske integracije, može se koristiti u svrhu kontaktiranja (sa lokalnim civilnim sektorom) kako bi se dobila iskustva zemalja koje su pristupile EU u promovisanju i zagovaranju relevantnih lokalnih djelovanja na nivou politika koje zahtijeva proces integrisanja u EU.
U kontekstu aktivnosti Crne Gore na pristupanju EU, čini se da radno zakonodavstvo i aktuelni proces privatizacije otvaraju prostor za široku diskusiju o postojećim propisima iz oblasti radnog zakonodavstva, posebno komponenti koja se tiče rodne ravnopravnosti. Ženska prava i njihov izraz u zakonodavstvu postaju sve aktuelnija tema, s obzirom da se radna prava žena ne prenose na pravi način u zvanične propise, što utiče na mogućnost dalje pravne zaštite. Ovo pitanje dobija na značaju i Fondacija smatra da resursi Programa East East mogu posvetiti promovisanju regionalnih iskustava u ovoj bitnoj oblasti.
U smislu održivog djelovanja na nivou politika i postizanja standarda demokratskog odlučivanja, čini se da je potrebno preduzeti dalje aktivnosti kako bi se unaprijedio participatorni proces i učešće građana u samom odlučivanju i, u novije vrijeme, raspravi o tome kako će se napraviti raspodjela najavljenih sredstava u okviru IPA-e[1] i kako će se iskoristiti za određene sektorske politike. Potreba da se zajednički i na participatoran način odrede prioriteti, te da se uključe razne zainteresovane strane u različitim fazama procesa odlučivanja (predstavnici lokalnih samouprava, univerziteta, poslovnog sektora, sindikata i civilnog društva) ukazuje na Program East East kao na mogući izvor kad je u pitanju razmjena iskustava, praksi i stručnih znanja na regionalnom nivou.
Kao poslednje, ali ne i najmanje važno, Fondacija namjerava da promoviše ovaj program kao podršku prekograničnoj saradnji između lokalnih uprava. U vremenu kada regionalna saradnja dobija sve više pažnje, Fondacija vidi mogućnost povezivanja između raznih predstavnika lokalnih uprava kao mogući uspješan generator prekogranične saradnje i razvoja.
[1] Instrument za pretpristupnu pomoć
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||