Građansko obrazovanje na samom početku

ČASNA GRAĐANSKA RIJEČ

"Evropa hoće da se ujedini, ali ne možete da ujedinite nešto što nije duhovno, odnosno mentalno sazrelo. To je Evropa shvatila i upravo preko građanskog vaspitanja i obrazovanja i formiranja demokratskih ličnosti stvara jedan mentalni obrazac koji je u stvari nov", kaže Čedomir Čupić

Kada je prije nekoliko godina Centar za građansko obrazovanje počeo sa projektima u osnovnim školama, kojima se promovišu ideje građanskog društva, malo je ko mogao vjerovati da će za relativno kratko vrijeme te lekcije biti sastavni dio formalnog obrazovnog sistema. Ipak, od ove jeseni Građansko vaspitanje se kao redovni predmet počinje izučavati u 20 osnovnih škola, u šestom razredu, a upravo je ovih dana iz štampe izašao i udžbenik, prvi takve vrste u regionu, čiji su autori prof. dr Čedomir Čupić i mr Zoran Lalović.

Novi mentalitet

Obrazovanje za demokratsko građanstvo je prioritet politike obrazovanja i reformi u Evropi. Mali broj obrazovnih ciljeva se zapravo susreo sa tako očiglednom podrškom kao obrazovanje za demokratsko građanstvo, što je jasno potvrđeno na samitima čelnika država i vlada u Krakovu i Budimpešti (l997. i l999. godine) i saopšteno u Rezoluciji Konferencije ministara obrazovanja u Krakovu (2000. godine) i u Preporukama Komiteta ministara Savjeta Evrope iz 2002. godine.

"Evropa hoće da se ujedini, ali ne možete nešto da ujedinite što nije duhovno, odnosno mentalno sazrelo. Dakle, ne može se to uraditi nekim formalnim činom, tako što će neko donijeti neke zakone i standarde, nego tek onda kada ti standardi počnu da se primjenjuju, odnosno da se iskreno doživljavaju. Ako se ujedinjujete u nešto, a nemate svijest o tome da vam to nešto znači u životu, da otvara neke perspektive, onda će se praviti otpori. To je Evropa shvatila i upravo preko tog građanskog vaspitanja i obrazovanja i formiranja demokratskih ličnosti stvara jedan mentalni obrazac koji je u stvari nov. To je obrazac demokratskog mišljenja, djelovanja i ponašanja. A za takvo djelovanje i ponašanje su potrebni ljudi. Zato se i insistira na ovome", kaže dr Čedomir Čupić.

Crna Gora je višenacionalna zajednica i građansko obrazovanje će, kako kaže dr Čupić, omogućiti da se lakše prihvataju drugi, različiti. "U sedmom razredu će to biti i teme - dijalog, tolerancija, različite kulture, na primjer religijske. Kada se upoznaju druge religije, njihovi temelji, onda se u stvari vidi da se mnogo ne razlikuju i da su osnovne i bitne vrijednosti iste", kaže dr Čupić. "Tako se lagano stvara jedan ambijent u kojem nema netrpeljivosti. Znam da to neće ići brzo, ali se mora početi. Tako je bilo u Americi, koja je topionica naroda. Bilo je u početku velikih problema, ali vremenom su ljudi shvatali da razlike ne treba da ih vode u sukobe. To su ti putevi kojima bi trebalo da se krene i otvori perspektiva. Sama činjenica da je ovo urađeno u Crnoj Gori pokazuje da se ipak nešto kreće. Koliko god čovjek može da ima primjedbi na to kakav mu je sada život, treba da shvatimo da izlazimo sa vrlo teškim iskustvima i ožiljcima, tako da je ovo pravi čas da se uvede jedan ovakav predmet". Građansko obrazovanje, ističe profesor Čupić, prvo daje informacije o tome šta je to građanin. Upravo status građanina omogućava ljudima i druge njegove identitete - lični, nacionalni, religijski, profesionalni, politički. Taj status je nad svim tim identitetima.

Presudni nastavnici

"Centar za građansko obrazovanje već godinama predano radi na ovom vidu obrazovanja građana Crne Gore i to veoma sistematično i ozbiljno, kroz niz svojih programa, s ciljem da se ostvari vizija Crne Gore kao demokratskog društva odgovornih građana", kaže Daliborka Uljarević, izvršna direktorka. Ja bih tu svakako istakla rad naše Škole demokratije kao i škole ljudskih i manjinskih prava, koju organizujemo uz podršku Savjeta Evrope. Osim toga, nastavu trenutno pohađa i četvrta generacija škole evropskih integracija i prva generacije Regionalne škole evropskih integracija za sjever Crne Gore, koju smo organizovali u saradnji sa Centrom za razvoj nevladinih organizacija i Evropskim pokretom, uz finansijsku pomoć Fondacije - Institut za otvoreno društvo - Predstavništvo u Crnoj Gori. Nijesmo, doduše, učestvovali u kreiranju obrazovnog programa za predmet Građansko vaspitanje, ali sam imala priliku da letimično pogledam udžbenik, koji sa stanovišta dizajna izgleda potpuno drugačije, moderan je i dopadljiv i mislim da će ga rado koristiti učenici i nastavnici. Imajući u vidu da je jedan od autora dr Čedomir Čupić, koji je inače veoma uključen u programe Centra za građansko obrazovanje, sigurna sam da dizajn prati i kvalitetan sadržaj. Autori su imali težak posao kreiranja jednog potpuno novog udžbenika za novi predmet, znači bez ikakvog uzora, koji bi mogao poslužiti kao odrednica, uz teret veoma kratkog roka, i mislim da to treba imati u vidu pri nekoj budućoj njegovoj ocjeni."

U ovoj priči ličnost nastavnika je presudna. Centar za građansko obrazovanje je veoma uključen u program obuke nastavnika građanskog obrazovanja, koji je uz podršku OEBS-a i saradnju sa Zavodom za školstvo Crne Gore počeo da se sprovodi tokom ljeta. Sada je to već potpuno zaokružen program od sedam modula, koji će se odvijati do proljeća naredne godine. Mi smo, naravno, već u procesu pravljenja detaljnih planova rada za naredne dvije godine, i nadamo se da ćemo u tom dijelu nastaviti saradnju sa Zavodom, OEBS-om, ali i steći neke nove partnere koji su zainteresovani za reformu obrazovanja u Crnoj Gori. A najbolje mjerilo uspjeha te reforme će se ogledati u sudbini građanskog vaspitanja", ocjenjuje Daliborka Uljarević.

Početne dileme

Početkom školske godine, kada je u šestim razredima dvadeset crnogorskih osnovnih škola počela nastava građanskog vaspitanja, mogli su se čuti prigovori da su uprave škola i nastavnici ušli u ovaj projekat nepripremljeni, da neki nastavnici nemaju dovoljno građanskog senzibiliteta za ovu nastavu i da su neki od njih dobili časove građanskog vaspitanja samo zato da bi im se popunila norma, zbog čega su nastavnici građanskog vaspitanja uglavnom nastavnici ruskog jezika. Takođe se čulo i to da je OEBS organizovao testiranje nastavnika i da su rezultati bili porazni.

Što se ovog posljednjeg tiče, gospođa Rada Gavrilović iz OEBS-a kaže da je testiranje zaista sprovedeno, ali da je riječ o internom dokumentu, tako da rezultati ne mogu biti dostupni javnosti. Ostale prigovore demantuje predsjednica Udruženja nastavnika građanskog vaspitanja Lidija Šćepanović.

"Kriterijumi za formiranje nastavnog kadra su iskristalisani u Zavodu za školstvo", kaže Lidija Šćepanović. "Od četrdeset nastavnika koji su predviđeni za obuku za ovaj predmet devetnaest je nastavnika istorije i geografije, šest maternjeg jezika, dva nastavnika muzičke kulture, dva nastavnika biologije, dva nastavnika biologije i hemije, dva nastavnika francuskog jezika, jedan nastavnik fizičkog vaspitanja, jedan nastavnik likovne kulture, jedan nastavnik razredne nastave, jedan nastavnik ruskog jezika i jedan nastavnik tehnike i informatike."

Direktorima škola je, kako kaže Lidija šćepanović, data potpuna sloboda prilikom odabira kadra iz svoje škole. Direktoraka Oš "Vuk Karadžić" Jasmina Vukašević kaže da nema govora o "popunjavanju norme". U ovoj školi imaju tri odjeljenja šestog razreda koji čas građanskog vaspitanja imaju jednom sedmično, a sa tim fondom časova se, kako kaže direktorka, ne može riješiti ničija norma. Ona kaže da se rukovodila drugim kriterijumima prilikom donošenja odluke o tome kojem će nastavniku povjeriti nastavu građanskog vaspitanja. "Bilo mi je bitno da to rade nastavnici za koje sam uvjerena da imaju pozitivan stav prema tom predmeti i koji su spremni da prihvataju novine u pedagoškom radu", kaže Jasmina Vukašević.

Iako se moglo čuti i da neki roditelji opstruiraju nastavu, smatrajući građansko vaspitanje nekom vrstom političkog pritiska, Lidija Šćepanović kaže da nema takav utisak. "Na početku školske godine u školama su održani roditeljski sastanci na kojima je roditeljima prezentiran plan i program predmeta", kaže ona, "i moram da priznam da smo bili prijatno iznenađeni reakcijom roditelja u pozitivnom smislu. Dakle, nemam informaciju da je u nekoj sredini bilo negativnih komentara, makar javno."

Među učenicima šestog razreda OŠ "Vuk Karadžić" nema nijednog koji kaže da su njegovi roditelji protiv građanskog vaspitanja. Oni navode da im njihovi roditelji čak kažu da je dobro što imaju taj predmet. Ni nastavnica građanskog vaspitanja u podgoričkoj OŠ "Vuk Karadžić" Lejla Sutaj nije primijetila da roditelji omalovažavaju ili opstruiraju taj predmet. "Većinom me ljudi pitaju šta je to građansko vaspitanje, dakle pokazuju radoznalost i interes", kaže ona, "ali, nisam primijetila da ima otpora i omalovažavanja."

Ponegdje su se javili tehnički problemi oko organizovanja nastave, kaže Lidija Šćepanović, ali to se ne može tumačiti kao nerazumijevanje ili otpor uprava škole. "Nisam bila u prilici da bilo koji od četrdeset nastavnika građanskog vaspitanja ima iskustvo omalovažavanja predmeta kada je riječ o direktorima škola i drugim nastavnicima", kaže Lidija Šćepanović.

Naravno da ima razloga za upitanost. Djeca koja pohađaju nastavu građanskog vaspitanja žive u sredini koja često afirmiše vrijednosti koje su suprotne onima koje treba da budu usvojene kroz nastavu građanskog vaspitanja. Tu je političko okruženje, porodica, mediji. Da li u takvim uslovima djeca mogu iskreno da usvajaju građanske vrijednosti? "Djeca prepoznaju i tradicionalnu vrijednost, ali ona već imaju građanske stavove, naravno na njihovom nivou, koje u svakom slučaju treba njegovati i produbljivati", kaže Lidija Šćepanović.

Ideja da se osnuje Udruženje nastavnika građanskog vaspitanja datira od 2002. godine, kada su se budući nastavnici građanskog vaspitanja prvi put uključili u projekat "Građanin", koji se i ove školske godine sprovodi u školama. "Budući da smo radeći na tom projektu spoznali nove metode rada u učionici i izvan nje, znali smo da u nama ima potencijala za rad na ovakvim projektima, a i ideja je bilo na pretek", kaže Lidija Šćepanović, predsjednica Udruženja. "Takođe smo pohađali seminare za projekat Humanitarno pravo, koji se sprovodi u zemljama u okruženju. Smatrali smo da preko naše organizacije najbolje možemo uticati na eventualne izmjene u programu, udžbeniku itd."

Nedostajuća kopča

Ne treba zaboraviti da je građanstvo u toj Evropi iz koje donosimo rješenja dio tradicije stare preko sto pedeset godina, upozorava Zorica Kotri, sociološkinja i predsjednica Aktiva nastavnika Zavoda za školstvo Crne Gore za implementaciju građanskog vaspitanja u školama. "Kod nas je građanin, građanski duh, nešto što nastaje značajno kasnije, jer mi faktički nijesmo imali fazu kapitalističkog društva, nego smo iz feudalnog uskočili u socijalističko društvo. Dakle, preskočili smo jednu bitnu fazu za razvoj građanina i građanske svijesti i nije sada lako probrati one vrijednosti sa kojima ćemo što je moguće prije premostiti taj istorijski jaz i napraviti kopču", kaže ona. "Opredjeljenje da se sa tom kopčom počne od škole veoma je dobro, ali je neobično važno da vrijednosti koje promoviše novi predmet budu prisutne u svijesti i maniru svakog nastavnika i da oni budu model građanskog ponašanja. U svakom slučaju treba podstaći škole da "žive" i sprovode demokratiju i da kroz aktivnosti na svim poljima oblikuju samosvjesnu i odgovornu slobodnu ličnost".

Na početku godine i dalje je mnogo nepoznanica i predrasuda sa kojima se treba izboriti. Građansko vaspitanje nam je potrebno, ako nam je potrebno sve ono što se već realizuje u okviru zvanične politike. U vrijeme komunizma naša djeca su se zaklinjala Titu i držala se časne pionirske riječi. Sada uče kako se drži časna građanska riječ.

V. ŠOFRANAC

Ovaj članak je preuzet iz lista "GRAĐANIN"