DNEVNI LIST "republika" - 09.04.2005.

romski program

 

 

Projekat ''Dekada Roma 2005-2015.''
 

NAJRANJIVIJI SLOJ DRUŠTVA

 

PODGORICA – Vlada Republike Crne Gore obavezala se da sprovodi ciljeve projekta ''Dekada Roma 2005-2015.'', koji se bavi problemima romske populaciju.

 
- Suštine Dekade je da za deset godina vlade 12 zemalja učesnica projekta sprovode jasne ciljeve za poboljšanje ekonomskog i socijalnog položaja Roma. U cilju realizacije projekta crnogorska Vlada je početkom ove godine usvojila Nacionalni Akcioni plan ''Dekada uključenja Roma 2005-2015'', koji se bavi problemima te populacije u oblastima obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja i zdravstva, a na čijoj realizaciji rade nadležna ministarstva – rekao je potpredsjednik Vlade Crne Gore Dragan Đurović povodom 8. aprila Svetskog dana Roma.


On je dodao da je Vlada je svjesna da ta populacija predstavlja jedan od najranjivijih slojeva društva, čemu posebno doprinosi činjenica da značajan procenat čine izbjeglice i raseljena lica.


- Akcioni plan o Dekadi korespondira i sa ostalim strateškim dokumentima Vlade, prije svega Agendom ekonomskih reformi, Strategijom razvoja i smanjenja siromaštva i Nacionalnim akcionim planom za djecu. Stihijske promjene položaja Roma u Crnoj Gori zavisiće najviše od uspjeha reformi Vlade. Njihovu okosnicu čine tri bazična dokumenta koji se odnose na ekonomsku, pravnu i obrazovnu sferu. Stoga, Vlada je pokrenula više projekta u oblasti obrazovanja za romsku djecu, kao i da se ukloni svaka vrsta diskriminacije na polju obrazovanja – naveo je Đurović.

 
Dakle, kako je on istakao, to podrazumjeva i podršku nacionalnih institucija, međunarodnih oraganizacija i nevladinog sektora.

 
- Vlada u okviru reformske strategije daje prioritet podsticanju preduzetništva i stvaranju stimulativnog ambijenta za razvoj srednjeg i malog biznisa. Tako će grane poljoprivrede, uslužnih djelatnosti i zanata biti od posebnog značaja i za Rome. Podsticaće se stvaranje izvodljivih projekta, kojim bi se proširio prostor za otvaranje radnih mjesta i uapređenje tih grana privrede. Radiće se i na projektima stvaranja uslova stanovanja i zdravstvene njege što sve treba da vodi unapređenju statusa Roma – naglasio je Đurović i dodao da se sve akcije koje Vlada vodi u realizaciji Dekade uklapaju u proces usvajanja evropskih starndarda, razvoj multietničkog društva i širenje građanskih prava i sloboda za sve građane bez obzira na rasu, naciju i religiju.

 
Ministar za zaštitu pripadnika nacionalnih i etničkih grupa Gzim Hajdinaga kazao je da Projekat Dekada Roma jeste inicijativa da se prekine začarani krug siromaštva i marginalizacije Roma, kao i da se stvore mogućnosti i da šansa toj populaciji da učestvuje u ekonomskom i društvenom životu.

 
On je dodao da i pored odlučnosti i volje Vlade, implementacija Plana će u najvećoj mjeri zavisiti od financijskih kapaciteta.

 
- Planirana su sredstva koja će Vlada izdvojiti iz Budžeta za 2005. godinu, kao i za postizanje ciljeva za koje će biti potrebna finansijska podrška međunarodnih institucija – kazao je Hajdinaga.

 
Ministarstvo za prosvjetu i nauku za osnovne ciljeve u okviru Akcionog plana ima povećanje broja romske djece i omladine koja upisuju i uspješno završavaju osnovne, srednje i visokoškolske obrazovne ustanove, kao i podrška institucijama s programima radnog osposobljavanja i opismenjavanja odraslih.

 
- U Crnoj Gori živi oko 20 hiljada Roma, od kojih je 76 odsto nepismeno, što ih čini najvećom grupom koja nije u potpunosti realizovala svoje pravo na osnovno obrazovanje - rekao je pomoćnik ministra prosvjete Ćazim Fetaković.

 
Kako je rekao pomoćnika ministra rada i socijalnog staranja Željko Vuković, Zavod za zapošljavanje već je obavio registraciju pripadnika romske populacije kako bi im se u daljim aktivnostima predviđenim Akcionim planom omogućilo uključivanje u posebne programe, čiji je krajnji cilj povećanje zapošljavanja.

 
Prioritetne aktivnosti Ministarstva zdravlja biće usmjerene na unapređenje zdravlja i prevencije bolesti romske populacije, naročito među djecom i majkama.

 
Prema riječima pomoćnika ministra zdravlja Slobodanke Krivokapić, analizom zdravstvenog stanja romske populacije, koju finansira Kanadska agencija za razvoj, definisaće se koje su to bolesti od kojih najčešće oboljevaju romska djeca i majke, što će kasnije doprinjeti očuvanju i prevenciji njihovog zdravlja.

 

Diana Gomilanović

 

 

U srednjim školama nema romske djece

 
BERANE - Oko šezdeset i petoro djece romske nacionalnosti na području beranske opštine »prestaralo« je za uključivanje u redovni školski sistem i najveći broj ih je ostao nepismen i na romskom i na jeziku sredine u kojoj žive – procijenio je direktor Nevladine organizacije »Enfants« Smail Pepić. On je kazao i da je ta brojka vjerovatno veća i da je samo neznatno manja od broja romske djece koja redovno pohađaju osmogodišnju školu.

 

- Tu je najviše djece koja imaju raseljenički status i koja su došla sa Kosova. Neki do njih se izjašnjavaju kao Egipćani, neki kao Aškalije, ali nije malo i djece lokalnih Roma - rekao je Pepić. Djeca koja su došla sa Kosova, prema njegovim riječima, našla su se u 'raskoraku' u periodu dok su dolazili i dok su se adaptirali i integrisali. -Mislim da je taj dio romske populacije, kada se radi o djeci, u najgorem položaju. Mi se trudimo da ih uključimo u vanredne školske aktivnosti i nastavne procese, da ih spasimo da postanu ono što u suštini, na žalost, jesu, 'izgubljena djeca' - rekao je Pepić.

 

Njih petnaest, koji su se 2001. godine uključili u aktivnosti »Enfantsa«, već ovog januara je vanredno završilo osnovno školovanje. Sedam-osam ih je prestaralo za srednju školu, odnosno imaju preko 17 godina i biće usmjereni na izučavanje nekog zanata.

 

- Srednju školu u Beranama ne pohađa ni jedno romsko dijete. Planiramo da ove godine upišemo makar četvoro - rekao je Pepić. On je kazao da je u redovnu osmogodišnju školu integrisano osamdeset i šest romskih školaraca i da ih je većina prošla pripremu kroz ovu nevladinu organizaciju. - Evidentirali smo još trideset i jedno romsko dijete koje ove godine treba da krene u prvi razred - kazao je Pepić.

 

T.S.

 


Ovaj članak je preuzet sa sajta dnevnog lista "REPUBLIKA"  - www.republika.cg.yu