|
Medijska kampanja za
reformu obrazovanja
Piše: Dragan
Batrićević
GRAĐANSKO
OBRAZOVANJE: Politička
pismenost za šesti i sedmi osnovne
I
PREDMET I PRINCIP NOVE ŠKOLE
Dok
se obaveznim temama đaci podstiču na razumijevanje
funkcionisanja osnovnih društvenih grupa i razvijanje stavova i vještina
koje će im pomoći da u njima budu aktivni, izborne teme nude šansu
za razumijevanje fenomena koji zanimaju mlade.
Na
0,9 posto od ukupno 7.577 časova reformisane osnovne škole, čiji
je okvir prošle sedmice usvojio Savjet za promjene nastavnih planova i
programa Crne Gore, učenice i učenici će biti - građanke
i građani.
Građansko
obrazovanje nije samo jedini sasvim novi predmet buduće devetoljetke,
već i princip na kome se temelji škola s početka trećeg
milenijuma. Upotrebom pojma "vaspitanje", znatno šireg značenja
od "obrazovanja", sugeriše se da je doprinos razvoju ličnosti
važniji od samog znanja iz još jednog školskog predmeta.
-
Građansko vaspitanje obuhvata razne aktivnosti u nastavi, ali i van
nje, koje djeci i mladima pomažu da, mnogo prije nego što postanu građani
u zakonskom smislu te riječi, usvoje znanja, stavove i vještine o
različitim aspektima funkcionisanja zajednice, života u zajednici i
života sa drugim ljudima u zajednici, što će im pomoći da već
u ranim periodima razvoja počnu da aktivno učestvuju u
demokratskom životu i da se u njemu ponašaju autonomno, odgovorno i
kritički - navode prof. dr Rade Delibašić, prof. dr Radovan
Radonjić, Anđa Backović i Vidosava Kašćelan, autori
programa.
Nastavniku
širina,
đaku
podsticaj
Uvod
sticanju građanskog obrazovanja će biti od prvog razreda, u
sklopu svih predmeta društvenih nauka, dok će se kao posebna
disciplina izučavati u šestom i sedmom, sa po 34 časa godišnje.
Među obaveznim temama su: "Porodica", "Škola",
"Lokalna zajednica", "Autoriteti i uzori", "Kulturne,
etničke, generacijske i druge razlike i njihovo prožimanje",
"Ljudska - dječja prava, slobode, odgovornost", "Demokratija,
civilno društvo, građanin" i "Međuzavisnost i društvo
budućnosti". Po deset časova je u oba razreda odvojeno za
znatno dužu listu izbornih sadržaja: izostajanje iz škole, bolesti
zavisnosti, siromaštvo, uzori i vrijednosti, slobodno vrijeme, bonton,
odnosima među polovima, nasilje i terorizam...
-
Frontalna nastava je uvijek kraći dio časa, najduže 20 minuta,
a njen cilj je da ponudi osnovne informacije i da podstakne različite
pristupe istom problemu - zadatku, koji se postavlja pred sve učenike.
Problem treba da motiviše, podstakne različite misaone aktivnosti i
doživljaje učenika, a njihova razmjena u grupi (npr. izvještavanje,
prezentacije, grupna diskusija) ima za cilj novo, prošireno saznanje,
koje se integiše u postojeću kognitivnu strukturu i postaje iskustvo
primjenljivo u drugim situacijama - stoji u didaktičkim preporukama
za realizaciju nastave građanskog obrazovanja. - Nastavnik nije samo
izvor informacija, već neko ko učenike vodi kroz različite
aktivnosti učenja, u dobro strukturiranoj, sigurnoj i tolerentnoj
atmosferi u grupi.
Jedan
od osnovnih principa prilikom izrade novih programa svih predmeta bio je
da se sadržaji ne planiraju do detalja, već da se nastavniku ponudi
širok prostor za kreativnost. To što nema stručnjaka posebno školovanih
za nastavu građanskog obrazovanja autori programa ne smatraju
smetnjom za uspješan rad. Predviđeno je da nastavnici sa diplomom
četvorogodišnjih studijskih smjerova (istorija, filozofija,
sociologija, srpski ili albanski jezik, geografija, politikologija,
etnologija, psihologija, pedagogija, andragogija, umjetnost...) prođu
obuku na kojoj će dobiti potrebna posebna didaktičko-metodička
i filozofsko-etička znanja.
Velika
i bolna iskušenja
"Otvoreni
tip" programa nastavniku omogućava da, držeći se
postavljenih ciljeva i standarda znanja, sam bira dio sadržaja i metoda
za njihovo postizanje. Je li onda preuranjeno reći da se na časovima
građanskog obrazovanja neće čuti nastavnički komentar
tipa: "Budite mirni dok predajem, sljedećeg časa ću
vas ispitivati. Ako me sada dobro slušate, zapamtićete sve što
treba da naučite i nećete morati mnogo da učite iz knjige..."?
Komentarišući sumnje koje su se čule u javnoj raspravi da građansko
vaspitanje može doživjeti sudbinu marksizma, i sami autori ukazuju na
opasnosti koje vrebaju novi školski predmet:
-
Prvo, mi gotovo sve što je teorijsko u društvenim naukama i ima za cilj
da čovjeku pomogne da se emancipuje, oslobodi, osamostali, najprije
pretvaramo u dogmu, a onda u "dril". Drugo, kao ni kod marksističkog,
kod građanskog obrazovanja nemamo društveni ambijent u kojem bi ono
moglo da se razvija. Građanskog obrazovanja nema gdje nema građanskog
društva i države i gdje škola nije u biti građanska. Treće,
da bismo imali građansko obrazovanje, moramo imati građanina kao
posrednika u tom procesu, ali i one na koje sada računamo da će
nositi taj proces - pojasnio je nedavno prof. dr Radovan Radonjić. -
Da me ne shvate pogrešno, jer se i na mene odnosi, daleko su od toga da
budu - i psihološko, i ideološko i etički i u svakom drugom pogledu
- toliko građani da bi svoje "građanstvo" mogli
ugraditi u vaspitno-obrazovni proces. Zbog toga su iskušenja s kojima
će se ovaj dio reforme obrazovanja sresti jako velika i bolna.
Predviđeno
je da građansko obrazovanje u škole koje ispune standarde za
primjenu reformskih rješenja zvanično uđe septembra 2004, do
kada bi trebalo da se izrade udžbenici i priručnici za nastavnike.
No, vjerovatno će već od drugog polugodišta u nekoliko (još)
osmoljetki biti organizovana eksperimentalna nastava, kako bi se novi
predmet testirao u učionicama.
AMERIČKI
MODEL
Temelji
uvođenja građanskog napravljeni su protekle decenije zahvaljujući
brojnim programima koje su domaće i strane nevladine organizacije
sprovodile u školama Crne Gore: "Projekat za aktivno demokratsko građanstvo",
"Vaspitanje za mir, toleranciju i humani razvoj", "Obrazovanje
za suživot sa razlikama"...
Najači
pečat početku obrazovanja o demokratskom društvu dao je
projekat "Građanin" ("Mi narod.....demokratsko društvo"),
ostvaren lane uz pomoć donacija američke administracije i FOSI
ROM. Tim dvomjesečnim programom, pripremljenom po receptu i nastavnom
materijalu kalifornijskog Centra za građansko obrazovanje, obuhvaćeno
je 63 odjeljenja osmog razreda iz 34 osnovne škole u Crnoj Gori.
Ove
školske godine u projektu "Građanin" će učestvovati
znatno veći broj polumaturanata. Krajem ljeta, za 80 nastavnika iz 55
škola organizovana su dva seminara na kojima su predavači bili Di
Margan i Daglas Filips, eksperti iz SAD.
|