|
Sedma Međunarodna ženska sindikalna škola u Podgorici
"ZELENE OČI" ZA RANKA I VESNU
- Na otvaranju Međunarodne ženske
sindikalne škole predsjednik Skupštine Crne Gore i državni tužilac
ustali na poziv Hrvatske sindikalke: "Ustaj bivša SFRJ"
Početak rada Sedme Međunarodne ženske
sindikalne škole o diskriminaciji žena na radnom mjestu, čijem su
otvaranju u Gradskoj kafani podgoričkog hotela "Crna Gora" juče
prisustvovali predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić i vrhovni državni
tužilac Vesna Medenica obilježen je jugonostalgičnim pozivom na
razbijanje protokola i ustajanjem prisutnih iz svih država SFRJ,
uključujući i crnogorske zvaničnike. "Sad idemo razbiti protokole, jer
žene to rade. Ustaj bivša Jugoslavijo i pjevaj", uzviknula je regionalna
koordinatorka ženske mreže Međunarodne konfederacije slobodnih sindikata
Jasna Petrović, iz Zagreba, nakon čega su prisutni stojeći dočekali
izvođenje narodne pjesme bez muzičke pratnje.
- Zelene oči bile su moje, te divne oči ko sunca sjaj, ni sama ne znam
zašto ih volim, kad mojoj sreći nije došo kraj - pjevala je predstavnica
ženskog Komiteta Sindikata Slovenije Martina Horžen, uz pratnju učesnica
skupa i gostiju.
Predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić, koji je na predlog
Petrovićeve pozdravljen burnim aplauzom prije ignorisanja protokola i
izvedbe pjesme "Zelene oči", posebno je pozdravio "dame i pojedince iz
bivše Jugoslavije", dodajući da ima pravo da je emocionalno osjeća kao
svoju domovinu. Krivokapić je izrazio zadovoljstvo što se ovaj značajan
skup održava u Crnoj Gori, u prvih 100 dana od proglašenja njene
nezavisnosti.
- Crna Gora je do toga došla upravo na ženski način, mirno, u slavu
života, stvaranja i sa puno demokratije - rekao je Krivokapić, ističući
da Crna Gora želi da bude društvo ljudi koji žive od svog rada i koji
imaju državu socijalne pravde.
Šefica Kancelarije za ravnopravnost polova Nada Drobnjak ocijenila je da
rodna ravnopravnost ne postoji, iako mnogi to ne primjećuju.
- Danas je u Crnoj Gori teško govoriti o diskriminaciji na radnom mjestu
po nekim pokazateljima, jer mi nemamo zakonsku regulativu koja to
reguliše. Crnogorsko zakonodavstvo još ne poznaje ni seksualno
uznemiravanje na radnom mjestu. Sve ono što trpe žene, barem ono što
čujemo kroz priču, ostaje u sferi privatnog. Sindikat i Kancelarija
treba da udruže snage i dovedu do promjena u zakonima - smatra Drobnjak.
Predsjednica ženske sekcije Saveza sindikata Crne Gore "Žena danas" Rosa
Popović, podsjetila je da Međunarodna ženska sindikalna škola traje već
sedam godina, da okuplja sve više žena, ali i muškaraca koji podržavaju
Žensku mrežu.
- Ove godine je prisutno 150 učesnica iz 38 zemalja Evrope, Amerike i
Centralne Azije - dodala je Popovićeva.
Skup traje do 2. septembra.
N.MRDAK
Popović: Žena je stub porodice
Predsjednik Saveza sindikata Crne Gore Danilo Popović podsjetio je juče
učesnice skupa, koje su se okupile da razgovaraju o zaštiti žena, koje
su i majke i kao takve diskriminisane na radnom mjestu, da je "po našoj
tradiciji žena uvijek bila oslonac i stub porodice".
- Želim vam da svoj budući rad temeljite na tim tradicionalnim
vrijednostima - poručio je Popović.
Vlahović: Ugroženo materinstvo
Predstavnica crnogorskog Sindikata u Međunarodnoj ženskoj sindikalnoj
školi Branka Vlahović kazala je "Danu" da su proteklih godina žene u
Crnoj Gori mnogo žešće ostajale bez posla nego muškarci, pa čak i u
finansijskim institucijama.
- Najtragičniji su bili poslovi u prehrambenoj industriji i trgovinskim
preduzećima, gdje su žene u ogromnom broju ostajale bez posla i
mogućnosti da se zaposle. Posebno su veliki problem žene iznad 40
godina, koje više nijesu uspijevale da se radno angažuju, niti da
valorizuju svoj prethodni rad od 10 ili 20 godina - rekla je
Vlahovićeva.
Vlahović je navela da se pravnim kancelarijama Sindikata za zaštitu
prava iz rada mnogo češće javljaju žene nego muškarci, kao i da u
zakonskoj regulativi ne postoji način da se ona kao majka, adekvatno
zaštiti.
- Problem je zaštita na radu kao problem zaštite materinstva. Žena koja
ne može ostaviti dijete u vrtiću poslije radnog vremena, ne može reći
privatniku da mora da ode kući i čuva dijete, jer će ostati bez posla.
Dakle, socijalnu zaštitu mora država da obezbijedi - dodala je
Vlahovićeva.
Ovaj
članak je preuzet sa sajta dnevnog lista "DAN" - www.dan.cg.yu
|