|
Debata o manjinskim pravima na okruglom stolu u
Podgorici
S MANJINAMA RADIJE U BRAK, NEGO NA ČELO
DRŽAVE
Etnička distanca u Crnoj Gori se povećava
i svi društveni faktori moraju djelovati kako bi se pronašao model za
njeno prevazilaženje, zaključak je prvog dana okruglog stola "Prava
manjina u ustavnom ambijentu", koji je juče u organizaciji četiri
nevladine organizacije održan u Podgorici.
Istraživač Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) profesor Miloš
Bešić prezentovao je rezultate istraživanja etničke distance obavljene u
maju, prema kojima bi većina građana Crne Gore radije pristala na brak
sa pripadnikom albanske, romske ili hrvatske zajednice nego ga vidjela
na nekoj od rukovodećih funkcija u državi.
Većina ispitanika ne želi da vidi Albance, Hrvate i Rome kao sudsjede,
saradnike ili pretpostavljene na poslu. Bešić je kazao da je korišćen
uzorak od 1.500 ispitanika širom države. Tada je reagovao Avdul
Kurpejović iz Matice muslimanske, koji Bešiću zamjera što Muslimani
nijesu uvršetni među ispitnike. Odgovoreno mu je da je to pravo
istraživača, jer nema razlike sa Bošnjacima. Bešić je primijetio i da bi
novi rezultati pokazali da se više građana izjašnjava kao Muslimani nego
kao Bošnjaci. Uslijedio je protest predstavnika Bošnjačke stranke Sulja
Mustafića.
- Skup je počeo da poprima neki drugačiji tok, i ukoliko se nešto ne
promijeni mi ćemo ga napustiti. Neukusno je licitirati rezultatima
istraživanja koja nijesu ni obavljena. To je situacija "šta bi bilo kada
bi bilo" - kategoričan je Mustafić.
Bešić je naveo da "ne želi da se miješa u etničke debate", pa je
rasprava ušla u mirnije vode. Sekretar Ministarstva za zaštitu ljudskih
i manjinskih prava Orhan Šahmanović kazao je da CEDEM-ove rezultate
doživljava kao "alarm da se etnička distanca mora smanjivati".
Profesor Nebojša Vučinić dao je istorijat razvoja prava manjina. Ona su
državni interes, i obuhvataju sociološke, kulturološke i psiholološke
aspekte.
- Jezik je suština zaštite identiteta. Opšta je praksa da unutrašnje
zakonodavstvo u najvećoj mjeri reguliše manjinska prava. To je osnova
društvene kohezije i bitisanja. Na međunarodnom planu se prava manjina
pojavljuju kao okvirne konvencije, nikada u određenijoj formi, jer
konkretni uslovi su drugačiji od jedne do druge države. Nije dovoljno
donijeti Ustav i zakone koji garantuju nešto, ako se to u praksi ne
sprovodi. Samo puno političke volje i razumijevanja može obezbijediti
implementaciju propisa - kazao je Vučinić.
Direktor Centra za zaštitu ljudskih i manjinskih prava (CEZAM) Siniša
Bjeković kaže da postoji izuzetno veliki broj zakona koje je potrebno
usaglasiti sa Ustavom.
- Potrebno je definisati jednak pristup svim oblastima zaštite prava
manjina i obezbijediti izvore finansiranja za implementaciju projekata -
istakao je Bjeković.
Okruglom stolu prisustvovali su i predstavnici Savjeta Evrope. Uz CEDEM
i CEZAM, organizatori okruglog stola su Nansen dijalog centar i
Libertask Konzorcijum, a rasprava će biti nastavljena danas.
M.V.
Asimilacija
U Crnoj Gori ne postoji "integracija bez asimilacije", kaže predsjednik
Skupštine gradske opštine Tuzi Nikola Camaj, naglašavajući da su
rezultati istraživanja CEDEM-a o etničkoj distanci "porazni". Ilustruje
to podatkom da je od pozitivne diskriminacije u politici, važnija u
obrazovanju.
- Asimilacija se vidi kada umjesto naziva sela "Vuksanlekaj", stoji
"Vuksanlekići", iako je samo jedan naziv tačan. Kada ovakve rezultate
vidi momak iz Tuzi, da li ima ikakave šanse da priđe djevojci u
Podgorici - pita se Camaj.
Aparthejd nad Srbima
Više od 15 godina pokušavam da ubijedim profesora Vučinića da nije
Crnogorac nego Srbin, tvrdi predstavnik Srpske narodne stranke Gojko
Raičević. Pošto ne uspijevam, ne treba se čuditi što sam više
neraspoložen prema Crnogorcima nego Albancima ili Romima.
- Nema većinskog naroda, ali ima političke većine koja prema Srbima
sprovodi pravi aparthejd. To je problem u Crnoj Gori - smatra Raičević.
Ovaj
članak je preuzet sa sajta dnevnog lista "DAN" - www.dan.cg.yu
|