|
U Podgorici održan okrugli sto o garancijama ljudskih
prava u najvišem pravnom aktu
USTAV MORA NA POPRAVNI
Pravni eksperti složili su se juče na
okruglom stolu u Podgorici da treba implementirati u potpunosti odredbe
Evropske konvencije o ljudskim pravima i ocijenili da je crnogorski
ustav "živi tekst" koji se može i mora dodatno poboljšati.
Konferenciju, koju je organizovala nevladina organizacija Akcija za
ljudska prava obilježile su inicijative da se praksa Evropskog suda za
ljudska prava iz Strazbura standardizuje u radu crnogorskih sudova. Član
Venecijanske komisije i jedan od komentatora ustavnog teksta britanski
profesor Entoni Bredli kazao je da nedavno usvojeni Ustav nije potpuno
saglasan pomenutoj Konvenciji.
- Sugestija koju smo konstantno potencirali bila je da treba u oblasti
ljudskih prava poštovati ono što nalaže Konvencija o ljudskim pravima. U
pojedinim odredbama dosta toga je liberalnije u odnosu na Konvenciju,
dok prema nekima ima sumnji. One se odnose na ograničavanje prava u
posebnim situacijama, poput vanrednog ili ratnog stanja, prava
ombudsmana, ali i snižavanja dostignutog nivoa prava. Takođe, u
garanciji "svi imaju pravo na život", nije dodato da se u slučaju smrti
ili nestanka osobe državne vlasti moraju obavezati na nezavisnu i
detaljnu istragu o zbivanjima - neki su od Bredlijevih komentara Ustava.
Član VK-a iz Crne Gore Srđan Darmanović istakao je da od prilično
partijskog društva, kakvo je crnogorsko, najviši pravni akt došao kao
plod konsenzusa stranaka, uz nenaglašenu ulogu "stručne pameti". On je
ocijenio da je i pored upornog i dugotrajnog rada parlamentarnog
Ustavnog odbora, Crna Gora dobila relativno solidan Ustav.
- Ali smo taj rezultat dobili najviše zahvaljujući naporima VK, njenim
praćenjem procesa i komentarima koji su upućivani. Naravno, važno je da
se Ustavom bavimo i ubuduće, jer on je sprovodiv i naša je obaveza da ga
tumačimo kako bi se poboljšale njegove odredbe - istakao je Darmanović.
Predstavnik Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević ponovila je da
su njihove ključne primjedbe bile nesmanjivanje nivoa garancija iz male
povelje bivše državne zajednice Srbije i Crne Gore, i jasna definicija
prakse međunarodnih tijela koje arbitriraju u ugovorima o zaštiti
ljudskih prava, a koje je Crna Gora potpisla.
Ustav je u suštini poboljšan u odnosu na njegov nacrt, ali izvjestan
broj primjedbi koje su upućivane nije uvažen od ustavopisaca, ocjena je
profesora međunarodnog javnog prava Nebojše Vučinića. Kritikovao je
oblik davanja prioriteta međunarodnom pravu u odnosu na domaće.
- Ako dublje pogledamo u član devet, vidjećemo da je to dato nominalno,
prilično uslovno. Posljedica normativnog određenja ustavnih odredbi je
da se ostavlja mogućnost različitih tumačenja u pogledu primjene primata
međunarodnog standarda u odnosu na ustavni tekst. Prvo, bitno je
razdvojiti pojam primjene u domaće zakonodavstvo, jer je manje širi
pojam od prava. Drugo, pitanje je koliko mogućnosti ima Ustavni sud da
tumači odredbe međunarodnog prava u odnosu na domaće - kaže Vučinić.
On se zalaže za dopunu i detaljnije preciziranje nadležnosti Ustavnog
ili Vrhovnog suda koji bi trebalo da tumače kada treba dati prioritet
međunarodnom nad domaćim pravom.
Na okruglom stolu učestvoavo je veliki broj stručnjaka koji su izložili
stavove o ustavnim garancijama ljudskih prava, uključujući sudiju
Vrhovnog suda Petra Stojanovića koji je kazao da se mnogo očekuje od
rada Sudskog savjeta.
M.v.
Izjednačiti Ustav i Konvenciju o ljudskim pravima
Ustav na određenim mjestima preširoko reguliše pitanja ljudskih prava, a
s druge strane nedovoljno precizno u odnosu na evropsku Konvenciju o
ljudskim pravima, kazao je Nebojša Vučinić.
- Konvencija ima specifičan značaj, poseban, viši od Ustava. Austrija je
jedna od zemalja koja izjednačava pravnu snagu Ustava i Konvencije, što
nam je potrebno i ovdje. Ljudska prava su savremenim uslovima iznad
suvereniteta država članica međunarodne zajednice - predlaže Vučinić.
Ovaj
članak je preuzet sa sajta dnevnog lista "DAN" - www.dan.cg.yu
|