|
Na promociji publikacije o ljudskim pravima u
Crnoj Gori na Univerzitetu "Mediteran" ocijenjeno
PRELEVIĆ: STRAZBUR JE
NUŽNO ZLO
Strazbur nije obećana zemlja, a Evropski sud se oslobađa posla ako se
ljudska prava djelotvorno zaštite u zemlji. Treba spriječiti da
crnogorski građani dođu u situaciju da, ukoliko im država ošteti prava,
obijaju pragove svih redovnih sudova, a zatim i Ustavnog godinama, da bi
došli do Strazbura, istakla je juče na promociji knjige "Međunarodni
standardi ljudskih prava i ustavne garancije u Crnoj Gori" urednik
publikacije i koordinator NVO Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc
Prelević. Knjiga "Međunarodni standardi ljudskih prava i ustavne
garancije u Crnoj Gori" nastala je povodom komentara Venecijanske
komisije i radne grupe Akcije za ljudska prava o garancijama ljudskih
prava u crnogorskom Ustavu.
- Akcija želi da dovede Strazbur i i praksu Evropskog suda za ljudska
prava u Crnu Goru. Strazbur je nužno zlo, odnosno neophodnost kao
konačna instanca, ali nikako pravilo. Akcija za ljudska prava se trudila
da pomogne crnogorskim poslanicima u procesu donošenja Ustava, kako bi
garancije ljudskih prava bile veće. Ustav u tome nije u potpunosti uspio,
ali mislim da u praksi to nije nemoguće izmjeniti, kazala je
Gorjanc-Prelević.
Sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Nebojša Vučinić
istakao je juče na promociji knjige da je ta publikacija značajna jer "predstavlja
uvod u novu evropsku teoriju i praksu, u skladu sa obavezama koje je
Crna Gora preuzela na putu evroatlantskih integracija".
On smatra da najprije sudstvo treba da se pozabavi "izvršenjem preuzetih
obaveza". - Prva stepenica na tom putu jeste ispunjenje obaveza koje
slijede iz članstva u Savjetu Evrope i Evropskoj konvenciji o ljudskim
pravima. Publikacija je jednako značajna za praktičare i teoretičare,
jer pokazuje kako naši organi vlasti, prije svega sudstvo, treba da se
ravnaju u kontekstu izvršenja obaveza koje smo preuzeli potpisivanjem
prijema u članstvo Savjeta Evrope i kasnije Evropske konvencije o
ljudskim pravima. Knjiga otkriva određena pitanja, nedoumice i propuste
i ukazuje na mogućnosti njihovog prevazilaženja, smatra Vučinić.
Najveći značaj publikacije, ističe on, je što pokazuje kako da se
problemi prevaziđu, a "eventualne praznine nadomjeste".
Profesor Pravnog fakulteta privatnog Univerziteta "Mediteran" Mladen
Vukčević ocijenio je da je "promocija publikacije značajna u cilju
isticanja Ustava kao najvišeg pravnog akta, zatim ljudskih prava, koja
su mjera demokratizacije svakog društva, ali i nedostatka te vrste
literature u Crnoj Gori".
- Knjiga postaje svojevrsni leksikon ljudskih prava u Crnoj Gori, koji
će omogućiti da se naša praksa uporedi sa onim što su zahtjevi
međunarodnog prava. U Crnoj Gori ne postoji dovoljno štiva u disciplini
pravne analitike, kao ni optimalnog broja komentara zakona, priručnika i
pravnih časopisa, i zato je ova publikacija od izuzetnog značaja, kazao
je Vukčević.
Specijalni predstavnik Generalnog sekretarijata Savjeta Evrope u Crnoj
Gori Vladimir Filipov ističe je da "publikacija objedinjuje tekst Ustava
i odgovarajuća ekspertska mišljenja".
On je ukazao na značaj poznavanja i primjene Evropske konvencije
ljudskih prava i dodao da je usklađenost zakonodavstva sa Konvencijom
samo prvi u nizu koraka ka ostvarivanju i adekvatnoj zaštiti ljudskih
prava. - Tužioce, advokati i sudije treba da se što bolje upoznaju sa
praksom Evropskog suda za ljudska prava i tumačenjima Konvencije, dodaje
Filipov.
T. R.
Jednaka prava za otvoreno društvo
Izvršni direktor Fondacije Institut za otvoreno društvo Sanja Elezović
objašnjava da je otvoreno društvo ono koje svakom pojedincu daje jednaka
prava da učestvuje u društvenom životu i koje je spremno za sve vrste
promjena.
- Društvo se mora mijenjati ako želi da bude otvoreno. Ustav kao najviši
pravni akt biće podložan promjenama tokom godina, i svi zakonski akti
koji iz njega proističu trebalo bi da malo bolje budu opremljeni
standardima za zaštitu ljudskih prava, kazala je ona.
Ovaj
članak je preuzet sa sajta dnevnog lista "DAN" - www.dan.cg.yu
|