|
Na skupu o primjeni Zakona o slobodnom pristupu
informacijama ocijenjeno
CRNA GORA (NI)JE ZIMBABVE
Sastav Sudskog savjeta, kako je predviđeno
novim Ustavom, ne garantuje da neće biti političkog uticaja u tom
tijelu, ocijenjeno je juče iz Akcije za Asocijacija mladih novinara
(AMN) predstavila je juče deklaraciju o unapređenju prava na pristup
informacijama, čiji je osnovni cilj da osudi svako nezakonito,
neblagovremeno i neustavno kršenje tog prava.
Pravni savjetnik AMN, Jovan Poleksić, rekao je da cilj Asocijacije da
dobije što širu podršku političkih partija i nevladinih organizacija za
deklaraciju, jer taj dokument predstavlja "kamen temeljac" za uvođenje u
pravni sistem Crne Gore povjerioca za informacije.
Taj novi organ, kako je objasnio, bio bi specijalizovan za nadzor
primjene odredaba Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Poleksić je kazao da bi povjerenik bio nestranačka ličnost, od
kredibiliteta i autoriteta, kao i da bi dužina mandata i način na koji
se bira garantovali njegovu nezavisnost. "On će biti van zakonodavne,
izvršne i sudske vlasti".
Slovenački povjerenik za informacije Nataša Pirc smatra da osoba koja
obavlja tu funkciju može "puno da napravi" u državama koje se još uče
demokratiji.
"Jedan od osnovnih uslova je da taj organ bude nazavisan, da može
nadzirati sudsku, izvršnu i zakonodavnu vlast. Značaj takvog organa je
što može raditi preventivno, razgovarati sa organima prvog stepena, koji
treba da prate pristup informacijama, i na taj način riješiti puno
poteškoća", objasnila je ona.
U Sloveniji najveći broj zahtjeva za pristup informacijama dostavljaju
građani, oko 50 odsto, slijede pravna lica sa 30 i novinari sa 20 odsto.
U Crnoj Gori, u većini slučajeva, zahtjeve za pristup informacijama
dostavljaju nevladine organizacije.
Poleksić je na okruglom stolu "Unapređenje Zakona o slobodnom pristupu
informacijama" podsjetio da se taj akt u Crnoj Gori primjenjuje tri
godine i da je ANM za to vrijeme podnijela preko tri hiljade zahtjeva za
pristup informacijama.
"Mehanizmi koji su propisani Zakonom nijesu dovoljno jaki da obezbijede
njegovu efikasnu i brzu primjenu", kazao je on, navodeći da je od
ukupnog broja podnesenih zahtjeva za više od polovine zabilježeno
ćutanje administracije.
On smatra da je osnovni problem Zakona što ne postoji organ koji nadzire
sprovođenje njegovih odredbi. Dio tog posla, kako je naveo, povjeren je
Ministarstvu kulture, a odnosi se samo na kontrolu donošenja vodiča za
pristup informacijama.
"Crna Gora nije više Zimbabve i neka banana republika. To treba da znate.
Vi imate dobre uslove i dobro ste počeli, a to samo treba nadgraditi",
navela je Pirc, govoreći o Zakonu.
Portparol Narodne stranke Slaviša Guberinić je kazao da je ta partija
podnijela oko 600 zahtjeva za pristup informacijama. "Što se tiče
formalne strane, bili smo zadovoljni, ali je problem u konfuziji
informacija koje dobijete".
"Na primjer, obratite se resornom organu koji vam na traženu informaciju
da potpuno netačne ili pogrešne podatke, koje vi kasnije nađete u drugom
državnom organu", objasnio je on.
Guberinić smatra da je najveći problem Crne Gore "karakter sistema". "Ne
vidim razliku između Zimbabvea, o kome vi govorite, i Crne Gore, zato
što imamo Zakon, a ne sprovodimo ga. Čak mislim da je ovo mnogo opasnije".
(MINA)
Direktna sudska zaštita
Predsjednik Crnogorskog Helsinškog komiteta Slobodan Franović smatra da
bi trebalo doraditi Zakon.
Franović smatra, da bi Zakon trebalo da proširi mogućnost direktne
efektivne sudske zaštite kada je pravo na pristup informacijama, kao
temeljno ljudsko pravo, povrijeđeno.
"Sudska zaštita treba da omogući da sud utvrdi da postoji povreda
ljudskih prava, da onda, eventualno donese odluku, da zabrani dalju
povredu tog prava i omogući kompenzaciju, slično kao što je praksa
Evropskog suda za ljudska prava", kazao je Franović.
Ovaj
članak je preuzet sa sajta dnevnog lista "DAN" - www.dan.cg.yu
|