CEMI priprema regulativu o funkcionisanju organa za sprovođenje izbora

PARTIJE U DIK-U BEZ PRAVA GLASA

Predstavnici političkih partija ubuduće bi trebalo da budu samo u proširenom sastavu Državne izborne komisije, bez prava glasa, a bili bi angažovani isključivo tokom izbornog procesa. Takvo rješenje predviđeno je modelom Zakona o DIK-u čiju izradu privodi kraju nevladina organizacija Centar za monitoring (CEMI), uz podršku Fondacije Instituta za otvoreno društvo. Problemi u radu DIK-a i modeli za njegovo unapređenje bili su tema okruglog stola organizovanog juče u Podgorici. Model zakona, najavljeno je, biće javno predstavljen u septembru.
- Reforma organa izborne administracije u Crnoj Gori jedan je od prvih koraka koji se trebaju preduzeti u cilju unapređenja demokratičnosti izbornih procesa. Neophodno je djelovati u pogledu donošenja nove legislative koje će na neposredan način regulisati rad organa za sprovođenje izbora - ocijenio je predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja Zlatko Vujović.
Podsjetio je da je Nacionalna komisija za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala kao jedan od prioriteta uvrstila upravo usvajanje Zakona o DIK-u. Vujović je dodao da treba preduzeti sve mjere kako bi funkcionisanje, finansijsko poslovanje i donošenje odluka u DIK-u bili što više dostupni javnosti. Naglasio je i važnost principa profesionalizma u radu DIK-a.
- Mnoge manjkavosti i problemi sa kojima se DIK do sada suočavala posljedica su neprofesionalnog odnosa članova i osoblja ovog organa prema zakonskim obavezama i ovlašćenjima - tvrdi Vujović.
Po modelu koji CEMI predlaže, DIK bi ubuduće trebalo da ima sedam članova i predsjednika u stalnom sastavu. Pet članova biralo bi se iz reda nosilaca uglednih sudskih funkcija jednog će birati ugledni profesori, a jednog nevladine organizacije koje se bave nadgledanjem izbornog procesa. Po predloženom rješenju da bi neko mogao biti izabran za člana DIK-a mora biti punoljetni državljanin Crne Gore, da ima biračko pravo, položen pravosudni ispit. Ne smije biti član organa političke partije niti javni funkcioner kojeg bira ili imenuje Skupština. Jedan od uslova je da kandidat u stručnom, profesionalnom i etičkom smislu može doprinijeti radu DIK-a.
Vujović je ukazao da se DIK suočava sa administrativnim problemima ali i problemima prostornog kapaciteta. Smatra da je neophodno riješiti trajno pitanje kancelarija i stalne adrese DIK-a.
U CEMI-u smatraju da bi trebalo da DIK profesionalno angažuje izvjestan broj profesionalnih mladih ljudi koji će biti u stalnom radnom odnosu. Njihova zamisao je da DIK, u cilju unapređenja efikasnosti i profesionalnosti u radu dobije posebnu stručnu službu - Sekretarijat, kojim će rukovoditi sekretar. Njemu, kao i članovima DIK-a mandat po ovom predlogu traje šest godina uz mogućnost ponovnog izbora.
CEMI je zamjerio što se pozivu za učešće u raspravi nijesu odazvali predstavnici Skupštine, Ministarstva finansija i što nije došlo više članova DIK-a.

V.R.

Bosansko iskustvo

Iskustva u organizaciji i radu organa za sprovođenje izbora iz svoje zemlje prenio je učesnicima okruglog stola Tihomir Vujičić, član Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine. Kako je kazao, CIK ima sedam članova, po dva predstavnika Bošnjaka, Hrvata i Srba i jedan koji zastupa ostale. Članove CIK-a imenuje parlament BiH na period od sedam godina, a kandidate predlaže posebna komisija za izbor i imenovanje. Predsjednik CIK-a bira se iz reda članova, a ta funkcija obavlja se po principu rotacije u trajanju od po 15 mjeseci.
Zamjenik predsjednika DIK-a Slobodan Dragović upozorio je da ne trreba "trčati" da se primijene u potpunosti iskustva BiH jer mnoga rješenja nijesu primjenjiva u Crnoj Gori. Interesovalo ga je da li je CIK u potpunosti nezavisna od visokog predstavnika, na šta je od Vujičića dobio potvrdan odgovor.

Ovaj članak je preuzet sa sajta dnevnog lista "DAN"  - www.dan.co.me