DRŽAVA DA ULOŽI VIŠE NAPORA I SREDSTAVA

Podgorica, (MINA) - Država bi trebalo da uloži više napora i sredstava u cilju ostvarivanja prava na informisanje na manjinskim jezicima i o kulturi i tradiciji manjinskih naroda.

To se navodi u izvještaju o pravu manjinskih naroda na informisanje na maternjim jezicima, koji je danas prezentovala Inicijativa mladih za ljudska prava (YUIHR).

Ocjenjuje se da su Ustav i zakoni relativno dobra osnova za poštovanje evropskih standarda u ovoj oblasti, ali da je realnost bitno drugačija kada se implementiraju propisi.

"U Crnoj Gori nema institucije koja vrši monitoring poštovanja zakonskih regulativa iz ove oblasti. Agencija za radio difuziju treba da počne aktivnosti u ovom pravcu", navodi se u izvještaju.

Ističe se da svi javni servisi moraju da ulože više napora u osmišljavanju programa o kulturi i tradiciji manjina.

Podsjeća se da Radio-televizija Crne Gore (RTCG) emituje sadržaje na albanskom i romskom jeziku, dok emisije na jezicima drugih manjina nijesu zastupljene.

Učesnici u istraživanju pokazali su nezadovoljstvo kvalitetom programskih sadržaja na njihovom jeziku i o njihovoj kulturi, tradiciji i načinu života.

"U radu javnih servisa moraju se organizovano i profesionalno uključiti pripadnici manjinskih naroda zapošljavanjem određenog broja novinara, urednika i drugih iz redova manjina, jer je trenutna zastupljenost manjina na nezadovaljavajućem nivou", navodi se u izvještaju.

Kao razlog zbog kojeg nema emisija na jezicima drugih manjina, predstavnici RTCG naveli su, kako se navodi, sličnost sa crnogorskim jezikom.

Lokalni javni servisi ocijenjeni su bolje u odnosu na nacionalni javni servis. Informacije, odnosno sadržaji koje emituju lokalne radio stanice i televizije, zanimljivije su, smatraju učesnici fokus grupa.

Postoji veliko nezadovoljstvo sadržajem emisija o manjinama koje emituju javni servisi. Razlozi su zastarjele informacije kada je u pitanju informativni program (albanska manjina) i informacije koje jačaju određene predrasude (romska manjina), navodi se u izvještaju.

Ističe se da bi nacionalni savjeti, koji od države dobijaju značajna sredstva za ove namjene, trebali, umjesto osnivanja novih glasila, da uspostave saradnju sa javnim servisima.

"Tako bi se osmislili programi koji bi odgovarali potrebama pripadnika manjinskih naroda", kaže se u izvještaju YIHR-a.

Predstavnici srpske nacionalne zajednice koji su učestvovali u istraživanju saopštili su da nemaju povjerenja u RTVCG. Od javnih servisa najviše povjerenja imaju u RTV Pljevlja.

"Da bi zadovoljili potrebe za informisanjem, učesnici fokus grupe istakli su da prate televizijske programe susjednih država, a naročito Srbije", kaže se u izvještaju.

Ispitanici smatraju da su Srpska pravoslavna crkva i kultura Srba zapostavljeni i diskriminisani.

Preporučuje se da bi RTVCG trebalo da pojača povjerenje srpske nacionalne zajednice u Crnoj Gori objektivnijim informisanjem javnosti.

Javni servisi bi trebalo da emituju više emisija o kulturi, religiji, običajima srpske nacionalne zajednice.

Učesnici fokus grupa smatraju da zbog specifičnosti albanskog jezika nema dovoljno sadržaja na tom jeziku. Većina učesnika ocijenili su da su nedovoljne informacije koje lokalni servisi nude i da zadovoljavaju minimalne potrebe prosječnog građanina.

Preporučuje se da RTCG emituje više sadržaja na albanskom jeziku. Potrebno je uvesti posebne emisije za kulturu, obrazovanje, turizam.

U izvještaju se navodi da RTCG nema jasan koncipirani program za Bošnjake i Muslimane i da ne postoji saglasnost predstavnika ovih manjina i javnih servisa po pitanju količine i karaktera programskih sadržaja.

Na javnim servisima ne postoji informativna emisija na bosanskom jeziku, a mišljenja o potrebi postojanja programskih sadržaja na bosanskom jeziku su podijeljena.

"Zbog velike srodnosti sa crnogorskim jezikom, jedan dio učesnika u istraživanju smatra da takve emisije nijesu potrebne, dok drugi dio smatra da je to način očuvanja bosanskog jezika i bošnjačke kulture u Crnoj Gori", kaže se u izvještaju.

Prepručuje se da na lokalnim i nacionalnim javnim servisima treba početi sa emitovanjem posebnih emisija koje bi kulturološki i istorijski predstavljale Hrvate u Crnoj Gori.

Upozorava se da nijedan novinar romske nacionalnosti nije stalno zaposlen u javnim servisima. Najveći problem je nepostojanje kadra među Romima ili novinarima koji aktivno govore romski jezik?.

"Kada su u pitanju emisije i sadržaji koji govore o Romima, akcenat se najčešće stavlja na njihov materijalni položaj, što dodatno utiče na etničku distancu prema ovoj nacionalnoj zajednici", navodi se u izvještaju.

Ovaj članak je preuzet sa web-portala "Agencija MNNEWS - " - www.mnnews.net