|
Reforme: nova školska godina donosi značajne promjene u obrazovanju
gimnazijalaca
UMJESTO SMJEROVA –
IZBORNI PREDMETI
SMJEROVA VIŠE NEMA, ali učenik ima mogućnost izbora u prvom i drugom
razredu po tri časa sedmično, u trećem šest časova, a u četvrtom osam
časova obaveznih izbornih predmeta. Time može da zadovolji želje i
interesovanja, ali i preuzima odgovornost za svoje dalje školovanje.
Polumaturanti o ovim promjenama nijesu dovoljno informisani...
Za nepuna dva mjeseca oko 9300 polumaturanata završiće osmi razred i
potražiti mjesto u nekoj od 48 srednjih škola i gimnazija u Crnoj Gori.
Za očekivati je da ih jedna trećina, kao i svake godine, konkuriše za
upis u 22 crnogorske gimnazije, koje će od prvog septembra početi da
primjenjuju novi nastavni plan i program opšte gimnazije, dakle, bez
smjerova koji su decenijama postojali i bez posebnih škola ovog tipa kao
što su bile Filološka i Matematička gimnazija.
Umjesto društveno jezičkog i prirodnomatematičkog usmjerenja učenici će
imati obavezne izborne predmete, i već prilikom prijema treba da se
izjasne koje će predmete da slušaju sa liste ponuđenih. Svi koji su
godinama radili na ovom konceptu i pripremi implementacije kažu da se
radi o značajnoj promjeni koja je u interesu učenika. Iz Pobjedine
ankete vidi se, međutim, da polumaturanti još ne znaju praktično ništa o
novinama.
- Novi kocept opšte gimnazije donosi niz promjena koje možemo
sistematizovati u dvije grupe. Prva grupa promjena odnosi se na
strukturu Nastavnog plana, koja je izmijenjena i sad imamo obavezne
predmete, čiji se sedmični fond časova povećava od prvog do četvrtog
razreda, kao i obavezne izborne sadržaje. Napominjemo da učenik dobija
ocjene iz obaveznih predmeta i obaveznih izbornih predmeta i na osnovu
tih ocjena određuje mu se opšti uspjeh. Struktura nastavnog plana je
zaokružena eksternim maturskim ispitom, koji će biti nešto zahtjevniji
od dosadašnjeg, kaže mr Blaženka Petričević, koja je sa još trojicom
kolega iz Zavoda za školstvo Crne Gore dio tima za izborne predmete.
Smjerova više nema, ali učenik ima mogućnost izbora u prvom i drugom
razredu po tri časa sedmično, u trećem šest časova, a u četvrtom osam
časova obaveznih izbornih predmeta. Učenik time ima mogućnost kreiranja
svog obrazovnog programa, gdje već u trećem razredu bira četvrtinu
sadržaja, a u četvrtom razredu trećinu sadržaja. Time može da zadovolji
želje i interesovanja, ali i preuzima odgovornost za svoje dalje
školovanje.
Posebna novina je otvorenost programa, odnosno da 15 do 25 odsto
sadržaja mogu kreirati nastavnici, učenici, roditelji, škola i lokalna
zajednica. Na saradnju škole i lokalne zajednice usmjeren je takođe i
dio obaveznih izbornih sadržaja.
Novi koncept gimnazije donosi dosta problema direktorima škola, koji se
prilikom pravljenja rasporeda časova i organizacije nastave moraju
rukovoditi željama učenika.
- Direktor gimnazije treba da organizuje opredjeljivanje za obavezne
izborne predmete svršenim osnovcima koji konkurišu za upis u prvi razred
gimnazije. Za tako nešto neophodno ih je prethodno upoznati sa listom
obaveznih izbornih predmeta koje konkretna gimnazija nudi svojim budućim
prvacima (tzv. školska lista obaveznih izbornih predmeta).
Naravno, svaki učenik neće imati predmet za koji se opredijelio jer
postoji zakonska odredba koja ograničava školu da može organizovati
nastavu samo za grupe od najmanje 20 učenika, kaže Radovan Ognjanović,
koordinator radne grupe za izborne predmete.
Obavezni izborni predmeti direktno dovode do situacije da učenici jednog
odjeljenja imaju časove različitih izbornih predmeta. Optimalno je da se
ovi časovi istovremeno realizuju za učenike jednog odjeljenja. Na
primjer, učenici odjeljenja 1-B imaju časove izbornih predmeta:
ponedjeljkom (treći čas), srijedom (drugi čas) i petkom (četvrti čas).
Ove časove učenici odjeljenja 1-B imaju u različitim učionicama i to u
obrazovnim grupama sa učenicima ostalih odjeljenja koji čine date
obrazovne grupe.
Ovo su, naravno, dodatne teškoće za organizaciju nastave, odnosno
sastavljanje valjanog rasporeda časova, koji mora da bude napravljen
tako da učenik nema pauzu između dva neuzastopna časa, ističe
Ognjanović.
Da bi se donijele prave odluke mora se odgovoriti na prethodna pitanja,
a prvo je: Šta moram uraditi? Na ovo pitanje slijedi isti odgovor za
učenika, roditelja i nastavnika i glasi – informisati se, kaže sociolog
i član tima za izborne predmete Zorica Kotri.
- Uvođenje obaveznih izbornih predmeta neće ispuniti sve želje učenika,
ne samo sada, u samom startu, nego i za neko duže vrijeme. To do kraja
ne mogu ni mnogo razvijeniji koji već dugo imaju znatno otvoreniji
nastavni plan. Međutim, želje će se postepeno ostvarivati u mjeri u
kojoj mogućnosti društva budu dozvoljavale.
Nastavnici mogu očekivati da će im izborni predmeti omogućiti da se u
okviru svoje struke bave specifičnim oblastima koje za njih mogu biti
profesionalni izazov, da će na tim časovima biti više zainteresovanih
učenika, da inicijativom i angažovanjem mogu podići, kako svoj lični
status tako i status gimnazije u kojoj rade, naglašava Zorica Kotri.
Tim stručnjaka Zavoda za školstvo koji je realizovao savjetovanja za
direktore gimnazija tokom februara u Budvi, ovih dana – zahvaljujući
podršci FOSI (predstavništvo Crne Gore) - priprema brošuru (sa CD-om) o
obaveznim izbornim predmetima. Osim toga, Zavod za školstvo će
pripremiti i Informator o opštoj gimnaziji – namijenjen učenicima i
njihovim roditeljima – slično Informatoru o devetogodišnjoj osnovnoj
školi, koji je prije dvije godine na zapažen način približio osnovne
konceptualne novine javnosti. Ovaj način informisanja mora svakako biti
dopunjen dodatnim informacijama, koje prije svega treba da pruže škole i
njihove stručne službe, jer se radi o značajnoj promjeni u načinu
obrazovanja i usmjeravanja gimnazijalaca. Novi koncept otvara dileme
vezane za značaj izbornih predmeta sa aspekta daljeg školovanja, zatim
nabavke udžbenika i literature, sadržaja obaveznih izbornih predmeta, te
činjenice da do 25 nastavnog plana mogu da kreiraju nastavnici, škola i
lokalna zajednica, što sve zahtijeva i osmišljenu promociju nove
gimnazije.
I u osnovnoj školi obavezni izborni predmeti
Nermin Hajdarpašić, takođe član tima za izborne predmete, naglašava da
rukovodstvo škole mora imati u vidu neke faktore kada kreira listu
izbornih predmeta.
- Prvi i najvažniji (ideju vodilju), predstavlja interesovanje učenika.
Izborni predmeti su afirmisani u razvijenim obrazovnim sistemima sa
prevashodnim ciljem da kroz njih učenik razvija svoju predispoziciju.
Tokom trećeg ciklusa devetogodišnje osnovne škole učenik kroz izborne
predmete „traži sebe“, pokušava da prepozna svoju nadarenost i da je
kroz izborni program nadograđuje. Za obavezne izborne predmete
opredijeljen je fond od pet časova sedmično u sedmom, osmom i devetom
razredu.
Drugi faktor koji opredjeljuje listu je kvalitet nastavnog kadra.
Predmeti iza kojih stoje kvalitetni nastavnici (stručnjaci za svoju
oblast), privući će interesovanje učenika.
Materijalno-tehničke mogućnosti škole, takođe su faktor koji će još
izvjesno vrijeme opredjeljivati broj ponuđenih izbornih predmeta.
- Maturski standard kada je u pitanju srednje opšte obrazovanje –
gimnazijsko, ima ulogu usmjeravanja učenika u pravcu onih oblasti koje
će polagati na maturskom ispitu, kaže Hajdarpašić.
Odluka prilikom konkurisanja
Škola je, kaže Radovan Ognjanović, dužna da formira obrazovne grupe za
obavezne izborne predmete prije početka školske godine. Ovo je neophodno
zbog ostalih priprema za novu školsku godine (formiranje odjeljenja,
formiranje obrazovnih grupa, sastavljanje rasporeda časova,
obezbjeđivanje nastavnog kadra,...).
-Sve ovo neposredno diktira uslov da se kandidat za upis u prvi razred
već prilikom konkurisanja mora opredijeliti za obavezne izborne
predmete, napominje Ognjanović.
Za početak lista sa 16 predmeta
Za učenike prvog razreda gimnazije koji će učiti po novom planu i
programu ponuđena je lista sa 16 predmeta na kojoj su engleski,
francuski, italijanski, ruski, njemački i španski jezik, potom građansko
obrazovanje, opšta lingvistika, teorija književnosti, matematičke
funkcije u fizici, problemska fizika, ekologija, biodiverzitet, hemija i
život, umjetnost i vizuelna komunikacija i sportske igre. Svaka
gimnazija u Crnoj Gori treba da na osnovu ove sačini svoju listu i
ponudi je učenicima.
Na opštoj listi izbornih predmeta za gimnaziju, za sve razrede, koju je
nedavno usvojio Savjet za opšte obrazovanje su inače, 78 predmeta, među
kojima su logika, etika, sociologija komunikacije, kvantna mehanika,
poslovna matematika, psihologija ličnosti, istorija religija, retorika,
atletika, veb – dizajn, strani jezici…
Anketa
Jasmin Hodžić, učenik 8. razreda OŠ "Pavle Rovinski”
- Nijesam još odlučio šta ću da upišem nakon završetka osnovne škole,
ali Gimnazija definitivno nije moj izbor. Vjerovatno je i to jedan od
razloga zašto nijesam upoznat da više nema smjerova, i da se učenici
moraju odlučivati za izborne predmete. Meni lično to ne uliva neko
povjerenje i mislim da je to lošija varijanta za buduće gimnazijalce.
Ali, ipak ne mogu da komentarišem ono što ne znam. Mene raduje što više
nema polaganja prijemnog ispita za upis u srednju školu.
Vuk Marković, učenik 8. razreda OŠ "Pavle Rovinski"- Koliko znam jedino
matematika je predmet koji je obavezan. Planiram da se upišem u
Gimnaziju “Slobodan Škerović”, jer sam lučonoša i mislim da je to
najbolja škola u Podgorici. Nijesam upoznat da nema smjerova i da su
ukinuti, ali mislim da će to ipak, pomoći učenicima da uče predmete koje
vole.
Draško Lučić, učenik 8. razreda OŠ "Pavle Rovinski"- Obzirom da nijesam
imao namjeru da nastavim školovanje u gimnaziji, nijesam se ni
interesovao niti sam u toku sa novim pravilima. Nijesam znao da više
nema smjerova i to mi je novost, ali sam čuo da više nema polaganja
kvalifikacionog ispita. To mi je trenutno najvažnija informacija.
Sandro Markotanović, učenik 8. razreda OŠ "Pavle Rovinski" - Planiram da
upišem gimnaziju, zato što ću nakon završetka osmogodišnjeg školovanja,
lakše moći da nastavim školovanje na nekom od fakulteta. Do sada nijesam
imao priliku da razgovaram sa profesorima i ljudima koji su bolje
informisani od mene, zbog toga što sam trenutno zaokupljen time da
ostvarim što bolji uspjeh u osmom razredu, tako da prvi put sada čujem
da više nema smjerova i da ću morati da se uskoro odlučim za izborne
predmete. U svakom slučaju nadam se da je to jedan veliki korak u
obrazovanju i da će mnoge moje drugove to ohrabriti da se odluče za
Gimnaziju.
Vesna Šofranac A.Ga.
Ovaj članak je preuzet sa sajta dnevnog
lista "POBJEDA" - www.pobjeda.cg.yu
|