|
Rezultati koje su crnogorski učenici postigli u
PISA projektu zahtijevaju dublju analizu
LOGIČKO RASUĐIVANJE
ISPRED BUBANJA
Preliminarni rezultati Programa za međunarodno testiranje
učenika PISA (Programme for International Student Asesment), koje je,
sredinom nedjelje, objavio OECD, a po kojima su crnogorski
petnaestogodišnjaci, u konkurenciji 57 zemalja svijeta rangirani između
48. do 50. mjesta, zavisno od oblasti, neprijatno je odjeknula u domaćoj
javnosti. Dok jedni ne prihvataju rezultat, odnosno ne smatraju da su
PISA testovi referentni za mjerenje kvaliteta obrazovnog sistema, niti
da se njima zaista mjeri znanje, za druge, pogotovo veliki dio
prosvjetne javnosti, ovo je očekivana potvrda da je faktografsko
pamćenje činjenica, na čemu se dosta insistira, i dalje prisutno, iako
se posljednjih desetak godina intenzivno radi na reformi školstva.
Doduše, testirani su učenici koji nijesu radili po novim programima,
tako da će naredno istraživanje, 2009, a posebno 2012. godine, biti
svojevrsna ocjena novih rješenja u obrazovnom sistemu Crne Gore. I
provjera koliko su nastavnici prihvatili nov način rada, koji upravo ima
za cilj aktivnu nastavu, a ne puko reprodukovanje gradiva.
Pitanja koja se postavljaju u PISA testu, uvijek se uzimaju iz „korpusa
znanja” koje bi đaci trebalo da steknu tokom obaveznog osnovnog
školovanja. Posljednje testiranje pokazalo je da su naši đaci najgore
prošli na testu razumijevanja teksta, odnosno u oblasti čitalačke
pismenosti, gdje su zauzeli 50. mjesto, ali i da su se vrlo loše
snalazila na testu iz matematike (49. mjesto), i prirodnih nauka, gdje
su se našli na 48. mjestu.
Tezu da PISA test ne ispituje enciklipedijsko, već funkcionalno znanje,
obrazovni eksperti ilustruju tvrdnjom da se među pitanjima nikada neće
naći tablica množenja, ali će se od učenika tražiti, recimo, odgovor na
pitanje– koliko će novca u lokalnoj valuti dobiti kada razmijene novac
svoje zemlje. Dakle, ono što se od njih traži nijesu tipično školska
zanja, zbog čega su mnogi i skloni da odbacuju rezultat PISA testova kao
pokazatelj kvaliteta srednjoškolaca i sistema školstva.
PISA testiranje, međutim, predstavlja najveće i najbitnije međunarodno
ispitivanje učeničkih postignuća u domenima čitalačke, matematičke i
naučne pismenosti. Doskorašnji pomoćnik ministra prosvjete i nauke,
Radovan Damjanović, inače pedagog i čovjek koji je čitav radni vijek
proveo u prosvjeti i za prosvjetu, podsjeća da se, preko ovih testova,
provjerava koliko su učenici, koji su završili osnovnu školu,
osposobljeni da znanje koje su stekli primijene u nekim životnim
situacijama. Dakle, ne ispituje se u kojoj meri su djeca ovladala
nastavnim planom i programom, već da li su ovladala znanjima koja im
pomažu da se snalaze u životu.
- PISA projekat, poznato međunarodno istraživanje pismenosti, dao je
prvi rezultat testiranja sposobnosti i vještina čitalačke, matematičke i
prirodno naučne pismenosti crnogorskih petnaestogodišnjaka. Ne može se
biti zadovoljno rezultatom, ali, iskreno da kažem, ja i nijesam očekivao
bolji. Razlozi ovako niskog rangiranja su višestruki, i o njima bi
valjalo govoriti kroz neku širu analizu. Moram reći da su ovi rezultati
najdirektnije upućeni neposrednim akterima obrazovnog rada u školama.
Prema tome, nema važnijeg zadatka u narednom periodu, od obuke i
pripreme nastavnika za rad na ostvarivanju ciljeva postojeće reforme, i
to se odnosi i na one koji se tek školuju za ovaj poziv, ističe
Damjanović.
- Cilj savremene nastave i naše reforme obrazovanja poklapa se, kaže naš
sagovornik, sa ciljevima koje “mjeri” i testira PISA projekat, tako da
je za nas ovaj program i učešće u njemu veoma značajno.
- Sva buduća testiranja, spoljna i unutrašnja, ići će ka tome da se
provjerava primjenjivost stečenih znanja i vještina, a manje će se
testirati čisto faktografsko znanje. To je nova koncepcija obrazovnog
sistema. Time se odvajamo i trasiramo put školstva na jednu drugu
tračnicu od one koju smo imali do sada, kada smo, kao reference za
uspjeh učenika, uzimali njihovu sposobnost da što vjernije reprodukuju
gradivo I zapamte što više činjenica, naglašava Damjanović.
Direktor Zavoda za školstvo Crne Gore, dr Dragan Bogojević, podsjeća ds
smo ovim testiranjem prvi put ušli u međunarodnu utakmicu, gdje ćemo
biti u prilici da upoređujemo naš sistem sa drugima.
- PISA pomaže da se neke stvari sistemski bolje postave, i da se ocjena
uspješnosti našeg školstva ne izvlači samo na osnovu uspjeha pojedinih
đaka i nastavnika. Ovi testovi su tako koncipirani da prosto podržavaju
logično rasuđivanje i povezivanje naučenog sa situacijama u životu. Niko
ne očekuje od naših nastavnika da prave takve testove, ali se očekuje da
grade takav pristup u nastavi, koji će dovesti do toga da naši učenici
mogu da odgovaraju, ili se snalaze, i u ovakvim testovima, bolje reći
životnim situacijama, kaže Bogojević, podsjećajući da se u reformu
školstva ušlo upravo da bi se mijenjao tradicionalni način rada, koji se
svodio, i još uvijek je to dosta prisutno, na reprodukovanje gradiva.
- Ovaj rezultat je samo dokaz da nam je reforma trebala. Rezultat PISA
ne treba da izaziva nikakve “potrese”, ali treba da bude opomena i
pokazatelj da se sistem mora prilagođavati novim zahtjevima, a to su
funkcionalna, upotrebljiva znanja. U tom pravcu mora ići i priprema
budućeg nastavnog kadra na fakultetima koji ih školuju.
Direktor Ispitnog centra, dr Željko Jaćimović, vjeruje da su izvučene
poruke za naredno testiranje PISA, za koje se već treba pripremati. Ovaj
Centar će iduće godine sprovesti probno testiranje, na uzorku od oko 800
učenika, kako bi novo PISA istraživanje, 2009. godine, dočekali što
spremnije. U prošlogodišnjem testiranju učestvovalo je, podsjetimo, pet
hiljada crnogorskih 15.godišnjaka.
Najbolji matematičari u Hong Kongu
Rezultati poslednjeg PISA testa, svjedoče da su najbolji matematičari na
svijetu – srednjoškolci iz Hong Konga, na drugom mjestu su Finci, na
trećem Holanđani, pa onda Lihtenštajnci, Japanci, Kanađani i
Belgijanci... U prvih deset plasiralo se pet evropskih država.
Standardno najbolji u svakoj oblasti bili su Finci, Japanci i đaci iz
Koreje i Hongkonga.
Od država bivše Jugoslavije, koje su potekle iz istog obrazovnog
sistema, najbolja je Slovenija, koja je rangirana na 13. mjestu, potom
Hrvatska koje je 22. Srbija je takođe u donjem dijelu tabele – 41.
mjesto. U prethodnom testiranju, učenici iz Srbije bili su
pretposljednji, tako da je prošlogodišnje testiranje pokazalo da su
napravili izvjestan pomak.
Jednostavno ?
Jedan od zadataka sa PISA testiranja, glasio je: “U piceriji možete da
odaberete klasičnu picu sa dva dodatka: sirom i paradajzom. Isto tako,
možete da sastavite i sopstvenu picu sa ekstra dodacima.
Možete da birate među četiri različita ekstra dodatka: maslina, šunke,
gljiva i salame. Ranko želi da naruči picu sa dva različita ekstra
dodatka. Koliko različitih kombinacija Ranko ima na raspologanju”?
Bio je takođe i ovakav zadatak: “U Miličinoj školi, nastavnik biologije
daje testove, na kojima se može dobiti do 100 poena. Milica je na prva
četiri testa dobila u prosjeku 60 poena. Na petom je dobila 80. Koliki
je prosjek Miličinih poena iz biologije, nakon svih pet testova.
“Zamke” u testovima
Na PISA testu neće se, recimo, naći pitanje– čemu služi neki lijek, već
pitanje: ko smije da ga uzima, da li neko ko je mlađi od deset godina
smije da koristi taj lijek, šta treba da se radi u slučaju da dovede do
povećanja temperature... Takođe, u repertoaru PISE neće se naći direktno
pitanje– koje godine i kog datuma je otkrivena Amerika, već će ono biti
preformulisano na način što će se od učenika tražiti odgovor– da li je
to bilo prije ili poslije pada Rimskog carstva, prije ili poslije
Francuske buržoaske revolucije... Od od učenika se, dakle, očekuje da
pronađe informacije i da poveže različite djelove teksta, odnosno
naučenog gradiva.
V. Šofranac
Ovaj članak je preuzet sa sajta dnevnog
lista "POBJEDA" - www.pobjeda.cg.yu
|