|
Promovisana strategija građanskog vaspitanja i
građanskog obrazovanja u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori u
periodu do 2010. godine
TEMELJI DEMOKRATSKOG
DRUŠTVA SU U OBRAZOVNOM SISTEMU
Obrazovna politika koja ne prepoznaje značaj
građanskog obrazovanja teško da može ostvariti krajnji cilj, a to je
demokratizacija sistema, ocijenio juče ministar prosvjete i nauke prof.
dr Slobodan Backović. Crnogorski osnovci imaju građansko vaspitanje kao
obavezni predmet u šestom i sedmom razredu, dok je za gimnaziju opšteg
tipa građansko obrazovanje na listi obaveznih izbornih predmeta
Podgorica, 14. decembra – Demokratizacija društva nije moguća bez
otvorenog i demokratskog obrazovnog sistema, stoga građansko vaspitanje
i građansko obrazovanje, kao dio školskog programa, imaju poseban značaj
za oblikovanje i razvoj demokratske političke kulture. Ovo je jednako
aktuelna tema u društvima sa dugom demokratskom tradicijom, i onima koji
tek kreću tim putem, kazao je danas ministar prosvjete i nauke prof. dr
Slobodan Backović otvarajući konferenciju posvećenu prezentaciji
Strategije građanskog vaspitanja i građanskog obrazovanja u osnovnim i
srednjim školama u Crnoj Gori u periodu od 2007. do 2010. godine.
Obrazovna politika, koja ne prepoznaje značaj građanskog obrazovanja,
kaže ministar, teško da može ostvariti krajnji cilj, a to je
demokratizacija sistema.
- Djeca u odraslima traže svoje uzore. Zato je na školi da učenicima
pruži primjere kako se funkcioniše u demokratskom okruženju i stvori
mnogo više mogućnosti za demokratsko djelovanje učenika, ukoliko
očekujemo da oni sjutra nastave da razvijaju demokratsko društvo. U tom
smislu, nove predmete koji su sada dio naših nastavnih planova, vidimo
samo kao početni stepen u razvoju sveobuhvatne politike obrazovanja za
demokratsko društvo. Promjene koje sada uočavamo su skromne, ali i
očigledne, naglasio je ministar Backović.
Građansko vaspitanje i građansko obrazovanje, podsjetimo, su novi
predmeti u devetogodišnjoj osnovnoj školi i opštoj gimnaziji. Osnovci su
se prvi sreli sa lekcijama koje govore o njihovom mjestu u društvu,
pravima i obavezama. Građansko vaspitanje je, podsjetimo, obavezni
predmet u šestom i sedmom razredu devetogodišnje osnovne škole. U
gimnazijama je građansko obrazovanje na listi obaveznih izbornih
predmeta. Jedan od zadataka koji se postavljaju i u Strategiji jeste
uvođenje predmeta građansko obrazovanje i u stručnim školama u kojima
nastavu pohađa 70 odsto svih crnogorskih srednjoškolaca.
Šefica kancelarije OSCE-a Paraskiva Badesku smatra da danas promovisana
Strategija treba da postane jedan od najvažnijih segmenata procesa
reforme obrazovanja.
– Ona uključuje najispravniju i najefikasniju metodologiju
obrazovanja-sadržaji predmeta građanskog vaspitanja i građanskog
obrazovanja obuhvataju u suštini baš ono čemu Crna Gora tako predano
teži - a to je da bude mirno, stabilno, tolerantno i demokratsko
evropsko društvo, ocijenila je ambasadorka Badesku, naglašavajući da je
promovisanje ljudskih prava kroz obrazovanje od vitalnog značaja za
promovisanje tolerancije i principa nediskriminacije.
Strategiju je uradio Aktiv za građansko vaspitanje i obrazovanje Zavoda
za školstvo Crne Gore u saradnji sa partnerima – Fondacijom Institut za
otvoreno društvo, Misijom OEBS-a, UNICEF-om i NVO Centrom za građansko
obrazovanje. Konsultant na izradi ovog dokumenta bio je profesor
Tomislav Rešković iz Zagreba.
V. Šofranac
Ovaj članak je preuzet sa sajta dnevnog
lista "POBJEDA" - www.pobjeda.cg.yu
|