NVO Akcija za ljudska prava predstavila Analizu reforme izbora sudija u Crnoj Gori
  

BODOVANJEM KANDIDATA ELIMINISATI MOGUĆU POLITIZACIJU IZBORA SUDIJA

Podgorica, 29. decembar - Kriterijume izbora sudija trebalo bi urediti tako da se otklone nepreciznosti i moguća politizacija u uslovima kada propisani sastav članova Sudskog savjeta ne pruža potpune garancije da to tijelo može ostati imuno na uticaj interesne grupe na vlasti, ocijenjeno je na konferenciji za novinare Akcije za ljudska prava.

- U postojećem sastavu Savjeta većina članova bi mogla biti naklonjena političkoj koaliciji na vlasti jer su izostale garancije koje bi obezbijedile izbor vanstranačkih ličnosti, pa je u tom kontekstu, uvođenje preciznog sistema bodovanja kandidata - model je koji bi pomogao da se prevaziđu praktični problemi, na koje je ukazano i u izjvještaju Evropske komisije, saopšteno je na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljena Analiza reforme izbora sudija u Crnoj Gori.

Urednica projekta, Tea Gorjanc Prelević, navela je da su odluke o izboru sudija nedovoljno obrazložene.

- Iz pojedinih odluka, na primjer izbora sudije Višeg suda u Podgorici od 1. oktobra, ne vidi se što je opredijelilo Savjet da izabere kandidata koji je imao nižu ukupnu ocjenu od drugih, ili jednog od više kadnidata sa prosječnom ocjenom. Neprecizni kriterijumi za ocjenu rezultata rada sudija, disciplinski prekršaji i razlozi za razrješenje zbog nestručnog i nesavjesnog obavljanja sudijske funkcije mogu dovesti do toga da sudije u istoj ili sličnoj situaciji snose drastično različite posljedice, upozorila je ona.

Politički postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda, koji je odgovoran isključivo političkoj koaliciji na vlasti, kao i činjenica da je ista osoba i predsjenik Sudskog savjeta po služnbenoj dužnosti, stvara utisak o autokratskom konceptu upravljanja sudstvom od strane izvršen vlasti, što urušava povjerenje javnosti u nezavisnost sudstva, navodi se u uvodu Analize koju je pripremilo nekoliko predstavnika sudske i advokatske branše u Crnoj Gori.

Prema ustavnom rješenju u Savjetu je i ministar pravde, dva pravnika bira predsjednik države, koji je visoki funkciner vladajuće koalicije. Pri tome, kao jednog od četiri člana iz reda sudija Konferencija sudija izabrala je sudiju koja je supruga predsjenika države jer Zakonom nije predviđeno organičenje u pogledu mogućeg sukoba interesa, primjeri su koje predstavnici Akcije navode kao argument za neophodne izmjene.

Izvještaj analiza reforme izbora sudija sprovedene od usvajanja Ustava izradili su članovi ove NVO mr Emilija Durutović, sudija Suda SCG i Vrhovnog suda Crne Gore u penziji, advokati Darka Kisjelica i dr Radomir Prelević, sudija Ana Vuković i mr Tea Gorjanc Prelević, urednica. Projekat je urađen uz finansijku podršku Instituta za otvoreno društvo. Dokument će u štampanoj formi biti publikovan krajem januara, a trenutno je dostupan na sajtu www.hraction.org .

Hitna izmjena Zakona o Sudskom savjetu

Doslovna primjena odredbe prema kojoj su ništave sve odluke i radnje sudija čiji je izbor poništen, mogla je imati nesagledive posljedice po pravnu sigurnost građana (ako se poništi jedna odluka o izboru sudija, to bi značilo najčešće poništaj radnji i akata nekoliko sudija), upozorili su predstavnici Akcije za ljudska prava.

Kako se navodi, zbog toga je predloženo da se hitno izmijeni Zakon o Sudskom savjetu i precizira da se poništavaju radnje i odluke samo onog sudije koji nije ispunjavao opšte uslove za izbor, propisane zakonom o sudovima (državljanstvo; opšta zdravstvena i poslovna sposobnost, uslov da je diplomirani pravnik, ima položen pravosudni ispit).

Eliminisati mogućnost da sudije izbjegavaju teže predmete

Umjesto dosadašnjih orjentacionih mjerila za ocjenjivanje rada sudija trebalo bi uvesti nova, vremenska pravila i poseban Pravilnik o kriterijumima za ocjenjivanje koji bi zajedno predstavljali odgovarajući osnov za određivanje potrebnog broja sudija u Crnoj Gori, navela je advokatica Darka Kisjelica.

Kako je kazala, pravilnik o vremenskim mjerilima bio bi utemeljen na godišnjem raspoloživom fondu časova u okviru kojeg bi se broj predmeta utvrđivao zavisno do vrste i složenosti.

- To bi otklonilo dosadašnje orjentacione norme koje su omogućavale zloupotrebu u vidu rada na lakšim predmetima, i zanemarivanja i odugovlačenja težih predmeta.

I. P.

Ovaj članak je preuzet sa sajta dnevnog lista "POBJEDA"  - www.pobjeda.cg.yu