Obavezna izborna nastava u osnovnim školama i gimnazijama
  

VEĆA KREATIVNOST I NASTAVNIKA I UČENIKA

U sedmom osnovne škole učenici su se najviše opredjeljivali za sport. Zastupljeni su i ostali predmeti. Gimnazijalci su najviše zainteresovani za ekologiju, zatim za građansko obrazovanje, a fizičko vaspitanje je na trećem mjestu

Ove školske godine u crnogorskim osnovnim školama prvi put su uvedeni obavezni izborni predmeti. Naime, u 20 škola koje su prije tri godine počele primjenu reformskih rješenja, učenici sedmog razreda su obavezni da pet časova sedmično uče predmete po svom izboru (škola nudi određeni broj predmeta, a đaci biraju šta će učiti). I sve gimnazije, njih 23, su startovale sa reformom - učenici prvog razreda imaju tri časa sedmično obaveznih izbornih predmeta, a u starijim razredima će se njihov broj povećavati.

U cilju bolje pripreme za ovu značajnu novinu, Zavod za školstvo je organizovao nekoliko savjetovanja sa direktorima škola, pripremljeno je više programa za izborne predmete za osnovne škole i za gimnazije. Izdate su i publikacije za obavezne izborne predmete u kojima se objašnjava njihova priroda i način organizovanja, te nude odgovarajuća rješenja. Da bi se olakšao rad i profesorima i učenicima, urađen je dnevnik rada obrazovne grupe. U njemu profesor upisuje sadržaj i ciljeve svog rada, rada učenika, izostanke i ocjene. Na taj način se obezbjeđuju i regularnost te nastave i regularnost praćenja rada i ocjenjivanja znanja učenika.

Predstavnici Zavoda za školstvo sakupili su podatke o načinu organizovanja i formiranju obrazovnih grupa u prvom razredu svih gimnazija i 20 osnovnih škola. Kako kaže Radovan Ognjanović, savjetnik u Zavodu, ti podaci su dosta različiti. U svakom slučaju, i učenik osnovne škole i gimnazije u ovim razredima ima pravo na probu, odnosno da provjerava svoje mogućnosti, naklonosti i pokuša da to uskladi sa svojim željama za dalje obrazovanje. "U gimnaziji je to specifičnije, jer postoji maturski standard pa biranje izbornih predmeta utiče na opredjeljivanje za maturski ispit. Ipak, učenik gimnazije ima dovoljno vremena da u drugom, trećem i četvrtom razredu koriguje ovogodišnji izbor, jer se svake godine ponovo opredjeljuje za iste ili druge izborne predmete", ističe Ognjanović.

Podaci pokazuju da su se učenici u sedmom osnovne najviše opredjeljivali za sport, što nije iznenađenje. Zastupljeni su i ostali predmeti. Gimnazijalci su drugačije razmišljali od svojih mlađih kolega. Oni su najviše zainteresovani za ekologiju, zatim za građansko obrazovanje, a fizičko vaspitanje je na trećem mjestu.

"Kada je u pitanju organizovanje nastave, odnosno njena racionalnost, direktori i sastavljači rasporeda časova pokazali su pravu umješnost. Treba priznati da su izborni predmeti otežali organizaciju nastave jer zahtijevaju veći broj učionica i veću kombinatoriku u sastavljanju rasporeda", ocjenjuje Ognjanović.

On naglašava da Ministarstvo prosvjete i nauke postupno oprema škole. Već se radi na obezbjeđivanju informatičke opreme koja će i učenicima i nastavnicima olakšati nastavu. Pri kraju je izrada strategije obrazovnog softvera u školstvu Crne Gore koji će omogućiti razmjenu iskustva među školama i time doprinijeti i nastavi izbornih predmeta. Uz to, omogućiće komunikaciju sa autorima programa, ne samo za izborne predmete već i za "redovne". Obezbijediće se izrada projekta kao sastavni dio nastave. To će učenike još više zainteresovati da se uključe i uče, što je osnovni cilj reforme.

Nedostatak udžbenika

U Gimnaziji "Slobodan Škerović" u Podgorici je obavezna izborna nastava ove godine organizovana bez većih problema. Kako kaže direktor Gojko Jelovac, najveća teškoća bila je formiranje obrazovnih grupa za predmete za koje se javio veliki broj učenika (komunikologija, italijanski jezik), jer je bilo više grupa nego nastavnika. Ipak, uspjelo se. Inače, u ovoj školi postoji 56 obrazovnih grupa.

"Izbornu nastavu je bilo djelimično teško organizovati, jer učenici nijesu u potpunosti razumjeli šta znači izborni predmet. Najteže je bilo u potpunosti ispuniti želje učenika i organizovati grupe (formirano je devet obrazovnih grupa). Ipak, u većini slučajeva im je udovoljeno", ističe direktor Gimnazije "Stojan Cerović" u Nikšiću Žarko Raičević.

Profesori smatraju da je uvođenje izborne nastave dobar potez. Ipak, ukazuju na neke probleme.

"To je dobra zamisao jer omogućava učenicima da sami biraju predmete. Međutim, bili smo veoma malo informisani o toj novini. S obzirom da zvanične prezentacije nije bilo, trudim da učenike zainteresujem u učionici. Uslovi za nastavu su loši, a program je relativno dobar", kaže Jasmina Bošković, profesorica Nikšićke gimnazije (hemija i život).

I njena koleginica Kristina Radović (umjetnost i vizuelna komunikacija) smatra da je uvođenje izborne nastave odličan potez jer učenici biraju predmete prema svom afinitetu. Đake je za svoj predmet animirala pri njihovom dolasku na upis. Ona ukazuje na nedostatak udžbenika, dijaprojektora, laptopa ili kompjutera, kabineta.

Biljana Vučurović, profesorica teorije književnosti u Podgoričkoj gimanziji, ističe da je početno iskustvo pozitivno ali su u nezavidnom položaju jer nema udžbenika:

"Zato kopiramo tekstove. Snalazimo se i tako što na laptopu odgledamo predstavu i zatim razgovaramo kako bismo primijenili ono što smo naučili. To je njima interesantno, i gradivo iz ovog predmeta doživljavaju kreativnije. Plan i program su dosta zahtjevni."

I Mirjana Kadić, profesorica italijanskog jezika u istoj gimnaziji naglašava da nedostatak udžbenika predstavlja problem. "Primorana sam da puno fotokopiram i pišem na tabli. Olakšica je što je to tek početak", kaže Kadićka. Prema njenom mišljenju, učenici nemaju pravi odnos prema definiciji izbornog predmeta, jer joj se čini da je shvataju kao fakultativnu nastavu. Na primjer, u jednom odjeljenju su pitali da li će biti ocijenjeni.

Na nedostatak udžbenika ukazuje i Zoja Bojanić-Lalović, profesorica opšte lingvistike u Podgoričkoj gimnaziji. "Akcenat je na istraživačkom radu tako da djeca koriste i internet. Mislim da smo se snašli i oni i ja. Puno učenika je izabralo predmet da bi bilo s drugom ili drugaricom u istom odjeljenju ili zato što im se dopalo kako zvuči njegov naziv. Malo njih je znalo šta je opšta lingvistika", ističe profesorica Bojanić. Ona smatra da profesorima predavanje izbornog predmeta omogućava veću kreativnost, posebno onima koji nijesu radili u Filološkoj gimnaziji, zato što sada imaju mogućnost da rade raznovrsnije nego ranije. 

U skladu sa željama

Obavezna izborna nastava je i u osnovnim školama organizovana bez većih problema.

U OŠ "Vuk Karadžić" u Podgorici detaljno su se pripremili za tu novinu. Direktorka Jasmina Vukašević kaže da je Školski odbor formirao komisiju za realizaciju čitavog postupka. Ona je, s obzirom da se prethodno na seminaru za direktore informisala o uvođenju obavezne izborne nastave, sa tim procesom upoznala Nastavničko vijeće. Zatim je suština te novine predstavljena Savjetu roditelja. Komisija je, uz pribavljeno mišljenje aktiva nastavnika, pripremila školsku listu od sedam izbornih predmeta (italijanski i ruski jezik, matematička radionica - kombinatorika brojeva, mjerenja u fizici, obrada i dizajn teksta, sport za sportiste i ples). Urađen je i školski informator sa svim neophodnim podacima za učenike, sa detaljnim opisom šta koji predmet nudi i kakvu će korist učenik imati ako ga izabere. Učenici su i na sastancima odjeljenjskih zajednica upoznati sa tim procesom, a zatim je na sastanku sa roditeljima đaka šestog razreda sve ponovo predstavljeno. Dio školskog informatora bio je upitnik. Učenik je zaokruživao predmete koji prioritetno želi da izučava ali i alternativne. Nakon toga pristupilo se formiranju obrazovnih grupa i sad ih imaju 11. To je prilično otežalo završni dio posla - pravljenje rasporeda. "Nismo željeli da kontrolišemo opredjeljivanje učenika već da vidimo kako izgleda kada imaju apsolutni izbor, iako svjesni da ćemo zbog toga imati veliki broj grupa", ističe direktorica Vukašević.

Najveće interesovanje učenika u ovoj školi bilo je za predmet obrada i dizajn teksta, zatim sport za sportiste i ples. U okviru izborne nastave rade se i matematička radionica - kombinatorika brojeva, italijanski jezik i mjerenja u fizici.

"Krajem školske godine pripremili smo upitnike. Djeci je ponuđeno sedam predmeta. Svi su se opredijelili za izučavanje drugog stranog jezika, tj. italijanskog, koji su u šestom razredu izučavali fakultativno. Za taj predmet nije trebalo formirati obrazovne grupe već je nastava organizovana u postojećim odjeljenjima (tri u sedmom razredu). Za preostala dva časa sedmično većina je izabrala predmet sport za sportiste. Bilo je nekoliko učenika koji su željeli neke druge predmete, npr. mjerenja u fizici i šah, ali im, s obzirom da zakon ne dozvoljava obrazovne grupe sa manje od 20 učenika, nije udovoljeno. U svakom slučaju, izborna nastava je opravdala svoje uvođenje. Djeca su to pozdravila i osjetila da im je ponuđeno nešto na šta oni imaju direktni uticaj", kaže Zlatija Jukić, direktorica OŠ "Marko Miljanov" u Podgorici.

I nastavnici u osnovnim školama ocjenjuju uvođenje obavezne izborne nastave kao dobar potez. Posebno su zadovoljni oni koji predaju fizičko vaspitanje jer nemaju problema da zainteresuju učenike.

Izašli smo iz klišea

Petar Karadžić, nastavnik fizičkog vaspitanja u OŠ "Vuk Karadžić", kaže da je njegov aktiv, s obzirom na veliku zainteresovanost učenika, očigledno dobro predstavio predmet. Djeci je objašnjeno koliko je bitan sport. Zadovoljan je uslovima za rad, i za sport za sportiste, i za ples.

Nada Simović, profesorica fizičkog u OŠ "Marko Miljanov", smatra da se većina djece za sport opredijelila prema afinitetu. U okviru sporta za sportiste rade fudbal i odbojku a đaci su odabrali i folklor. Ona kaže da je program za savremeni i klasični ples dosta zahtjevan, jer nastavnici nisu na fakultetima dovoljno obučeni da to predaju. Za njih nije organizovan nijedan seminar. Zato je prinuđena da i sama uzima časove folklora da bi mogla uspješno da radi sa djecom.

Aleksandra Račić, profesorica matematike u OŠ "Vuk Karadžić", ocjenjuje da je program za predmet kombinatorika brojeva dosta ambiciozan. "S obzirom da se ta oblast odavno ne izučava u osnovnoj školi, pokušavamo da je maksimalno prilagodimo uzrastu. Trudimo se da im bude zanimljivije. Problem je i literatura. Ipak, uvođenje izbornih predmeta je i nama nastavnicima interesantno, jer smo izašli iz uobičajenog klišea", kaže Račićka.

Sanja Lazović, profesorica italijanskog jezika u OŠ "Marko Miljanov", ističe da je nedostatak udžbenika veliki problem. Zato koriste stare, predviđene za klasičnu nastavu, iako ni približno ne odgovaraju potrebama. Program je dosta dobar ali je obiman i zahtjevan.

U Zavodu za školstvo svjesni su da je bilo nedovoljne informisnosti.

"Bez obzira na sve medijske aktivnosti i Zavoda i Ministarstva prosvjete i nauke, mislim da djeca nijesu bila dovoljno upoznata sa sadržajem programa. I ne samo ona, već i roditelji i lokalna zajednica. Treba ih više upoznati sa mogućnostima i podstaći ih da budu aktivniji u izražavanju želja za nekim izbornim predmetom. Očekujem i da lokalna zajednica bude pokretač nekih predmeta koji odražavaju specifičnosti te sredine. Recimo, pčelarstvo, ljekovito bilje, smučanje, plivanje Ovo je početak i treba svi zajedno da učimo", kaže Radovan Ognjanović.

Opšti je stav da je uprkos izvjesnim problemima izborna nastava ove godine uspješno organizovana. Međutim, svi se plaše kako će to uraditi narednih godina, kada više razreda bude uključeno u taj proces. Samim tim, biće i mnogo više obrazovnih grupa pa će biti potrebna vještina da se sve to uklopi u raspored časova i ograničene prostorne mogućnosti škola. Konkretnije analize rezultata izborne nastave tek predstoje.

NISU NA VRIJEME INFORMISANI

Učenici Gimnazije u Podgorici veoma su zadovoljni mogućnošću da biraju predmete, ali tvrde da nijesu bili prethodno informisani šta to tačno znači. Kažu da su se sami opredjeljivali, ali ne negiraju da se dosta njihovih poznanika odlučivalo za predmete koje su im izabrali drugovi.

"Mnogo mi je drago što su uvedeni izborni predmeti. Prije svega, zato što možemo da se usmjeravamo kako nama odgovara. I ranije su bili smjerovi u gimnaziji, ali to nije usko kao sada, kada biramo predmete koji će nam biti potrebni za dalje školovanje", ističe Branislav Vratnica.

"Znali smo da će biti opšta gimnazija ali ne da ćemo sami birati predmete nego da će škola da nam to odradi", veli Ksenija Radović.

"Uopšte nisam bila informisana, kao ni puno učenika. Kada sam došla, nisam znala šta znači komunikologija. Na primjer, jedan đak iz mog društva je odabrao komunikologiju i onda se čitavo društvo opredijelilo za taj predmet", kaže Bojana Strunjaš.

"Dobro je što svako može da izabere ono što mu se sviđa i smatra da će mu ići lakše od ostalih predmeta. Izabrao sam građansko obrazovanje i teoriju književnosti, jer mi se čini da mi to lakše ide", priča Miloš Stanić.

"Za italijanski nemamo udžbenik. Zato je i nama i profesorima teško raditi. Profesorica vjerovatno nema vremena pa brzo prelazimo gradivo. Ko ne ide na kurs, teško može postići dobru ocjenu", naglašava Haris Divanović.

TEHNOLOŠKI VIŠAK

Više puta je naglašeno da će uvođenje obavezne izborne nastave poremetiti sadašnju normu nastavnika. Te promjene su više izražene kod škola sa većim brojem odjeljenja, tako da će se promjena nastavnog plana najviše odraziti na promjene norme časova u gimnazijama u Podgorici i Nikšiću. Ove godine nije bilo tehnološkog viška. Prema našoj računici za ovu i naredne dvije školske godine, najveći manjak će se pojaviti kod filozofsko-sociološke grupe predmeta i fizike. Sve gimnazije u Crnoj Gori imaće ove školske godine 172 časa latinskog jezika manje sedmično. Rizične su i geografija i muzička umjetnost. S druge strane, pojavljuju se predmeti čiji se sedmični broj časova povećava pa će tu biti manjka profesora. Recimo, poslije četiri godine primjene, iz matematike će biti 131 čas više nego do sada, drugog stranog jezika 86, prvog stranog jezika 19. Manjak se može pokriti putem izbornih predmeta, kojih će ove školske godine biti 258 časova a naredne 525. U svakom slučaju, izbor premeta na školskoj listi ne smije biti na uštrb interesovanja učenika. Mislim da su škole vodile računa i o interesovanjima učenika i normi nastavnika i korektno su obavile taj posao. Svaka je ponudila najmanje pet predmeta, od kojih je većina bila jedan ili dva časa sedmično", ističe Radovan Ognjanović.

PRAVI POTEZ

Osnovci ne kriju zadovoljstvo što im je omogućeno da biraju dio predmeta. Čarna Rastoder (OŠ "Vuk Karadžić") kaže: "Nije mi bilo teško da se opredijelim. Pročitala sam objašnjenje u školskom informatoru i puno mi je pomoglo u odabiru predmeta. U izboru su učestvovali i roditelji.". Maja Raičković, iz iste škole, zadovoljna je reformom: "Izabrali smo ono što volimo. I ponuda škole je bila dobra. Da su mi dali da sama predložim listu predmeta, ne bih bolje izabrala". Jana Tadić, takođe učenica OŠ "V. Karadžić", navodi: "Zadovoljna sam što su sport i ples uvršteni u izborne predmete, jer se mislilo na opuštanje i zabavu djece i da škola bude zanimljivija. Ples i sport se ne biraju zato što su lakši. Naprotiv, oni zahtijevaju talenat". Miloš Bojović (OŠ "M. Miljanov") ističe: "Sviđa mi što nam je omogućeno da biramo predmete prilagođene našem uzrastu. Izabrao sam italijanski jer mi se taj jezik sviđa".

LJ. Vukoslavović

Ovaj članak je preuzet sa sajta lista "PROSVJETNI RAD"  - www.prosvjetnirad.cg.yu