CANU: Skup "Obrazovanje i mediji"
  

VEZA KOJU VALJA RAZVITI

Predavanja održalo preko 20 učesnika, univerzitetskih profesora, akademika, novinara, predstavnika državne uprave, čija je djelatnost uže vezana za medije

Odjeljenje društvenih nauka CANU organizovalo je 21. decembra naučni skup na temu "Obrazovanje i mediji".

Uvodničar, prof. dr Pavle Gazivoda, najavio je sažete referate, ali je tema nesumnjivo bila previše izazovna za predavače, pa je skup potrajao do kasnih poslijepodnevnih sati. Istina, korelacija obrazovanja i medija može se shvatiti, tumačiti i analizirati na više načina - od nivoa obrazovanja zaposlenih u medijima, ili kvaliteta i kvantiteta medijske promocije različitog obrazovnog programa, do upotrebe medijskih sredstava u procesu obrazovanja.

To se, zapravo, i desilo, tako da su se na skupu mogle čuti analize uticaja medija na savremeno društvo, funkcija obrazovanja na razvoj inovativne privrede, stvaralačke kritike u crnogorskim medijima, uticaja vizuelnih medija na vaspitanje i obrazovanje, javnog servisa, didaktičkih medija u procesu savremeno organizovane nastave i učenja itd. 

Prof. dr Sonja Tomović-Šundić zapazila je da su savremeni mediji preuzeli ulogu kolektivnog pamćenja. "Prisustvujemo jednom novom civilizacijskom kretanju, poput onoga u Staroj Grčkoj, kada je alfabetsko pismo imalo ogromnu ulogu u postavljanju temelja zapadne civilizacije", rekla je dr Tomović-Šundić.

Prof. dr Siniša Jelušić je, citirajući neke teoretičare medija, rekao da nema informacije koja ne nosi obrazovnu komponentu ali je, osvrćući se na pravu medijsku "afirmaciju" nasilja, konstatovao je da je zadatak škole njegovanje kritičkog mišljenja kod djece. Akademik Zoran Lakić izrazio je nezadovoljstvo načinom na koji crnogorski javni servis, RTV Crne Gore, prati aktivnosti CANU.

Vojislav Raonić, direktor Instituta za medije, govorio je o ekonomskoj održivosti medija kao preduslovu ispunjavanja njihove obrazovne uloge. "U Crnoj Gori radi više od 120 medija, što je u suprotnosti sa ekonomskom snagom tržišta. Zakon da kvantitet povećava i kvalitet, po pitanju medija ne važi", kazao je Raonić. On se založio za smanjenje broja medija, jačanje javnog servisa i veće ulaganje u produkciju obrazovnog programa. Aleksandar Pajević, saradnik u Institutu, prezentovao je rezultate istraživanja javnog mnjenja na temu "Mediji i obrazovanje". Svakako - jedno dobro polazište za medijske analitičare, ali i medijske poslenike - kakav obrazovni program interesuje, kada ga emitovati, kako da efekti budu najjači itd.

Sanja Blečić, urednica obrazovnog programa na TV Crne Gore, održala je prezentaciju emisija obrazovnog programa koje je ova kuća uradila u posljednje dvije i po godine. Zaista, riječ je o mnoštvu vrijednih ostvarenja. A zašto ona nisu poznatija, iako se u prosjeku emitovala jedna obrazovna emisija dnevno -možda odgovor valja potražiti upravo u rezultatima pomenutog istraživanja.

Željko Rutović, pomoćnik ministra kulture zadužen za medije, govorio je o medijskoj pismenosti. "Šta je medijska pismenost? Sposobnost pristupa, analize i korišćenja medija," rekao je Rutović, naglašavajući da je riječ samo o jednoj od mnoštva definicija, te da postoje kriterijumi po kojima je ona mjerljiv fenomen. Rezime njegovog izlaganja bio bi da je - u današnjoj bespoštednoj utakmici naglašenog komercijalizma i profitne logike - značaj ove pismenosti u podizanju svijesti o značaju kvalitetnog novinarsta, kako se ne bi podilazilo senzacionalističkim i niskim ukusima.

Dr Nikola Mijanović govorio je o ulozi didaktičkih medija u procesu savremeno organizovane nastave i učenja i, u tom kontekstu, o činjenici da nastavnici ne vole ova sredstva jer iziskuju veliku i opsežnu pripremu za čas. On je podsjetio da se odnos između vremena provedenog za pripremu časa i samog časa drastično pomjerio u korist pripreme, što nastavnike veoma opterećuje.

Da li nasilje na TV-u povećava nasilje u društvu? Dr Saša Milić iznio je stav da povećava, da stvara asocijalno, nasilničko ponašanje koje društvo plaća sa više aspekata - kroz njegove posljedice, ali i kroz liječenje osoba sa takvim poremećajem, koje je veoma skupo. "Djeca televiziju doživljavaju kao dio okolnog svijeta i njene sadržaje prerađuju na nama nepoznat način", kazao je dr Milić.

Prof. dr Savo Laušević govorio je o "kiber svijetu": “Biti prikačen na internet znači biti moderan i u trendu", kazao je profesor, smatrajući da je "pisanje rukom toplije od štampanog".

Prof. dr Slavica Perović govorila je o naslovu kao jednom od svojevrsnih disiplina u pisanom novinarstvu, u predavanju koje je nazvala "Naslov kao tekst". Ponavljajući neke stvari poznate iz teorije novinarsta, ona je navela i zanimljivosti do kojih je došla istražujući naslove u crnogorskim dnevnicima tokom predizborne kampanje. Jedna od njih bi bila - naslov dug preko 20 riječi!

Na nužnost obrazovanja građana o ulozi javnog RTV servisa govorio je dr Zvezdan Vukanović, podvlačeći i važnost ekonomskog pozicioniranja globalnih medija, uticaja medija na javno mnjenje, konkurentnih prednosti medijske industrije...

Pored akademika Žarka Đurovića, čije je predavanje imalo inspirativan naslov - "Mozaik medijskih naravi", skupu je doprinos dao i prof. dr Vladimir Bočkarjov, sa temom o ulozi medija u muzičkom obrazovanju. Mr Katarina Todorović opredijelila se za predavanje o komunikaciji i medijima u funkciji vaspitnih uticaja, a prof. dr Nenad Vuković - o odnosu obrazovnih aspekata književnojezičkih standarda i medija. Permanentno obrazovanje i mediji bili su predmet interesovanja mr Velizara Sredanovića. Na kraju, mr Božena Jelušić govorila je o uticaju medija na nastavu književnosti, a mr Nenad Šoškić na likovno stvaralaštvo. 

Ako bi se mogla izvući najsažetija sinteza sa ovog skupa, ona bi bila u konstataciji da je malo i obrazovanja u medijima i medija u obrazovanju.

G. Borović

Ovaj članak je preuzet sa sajta lista "PROSVJETNI RAD"  - www.prosvjetnirad.cg.yu