Reforma osnovnog obrazovanja iz ugla roditelja
  

PROMJENE (NE) GARANTUJU NAPREDAK

Česte su primjedbe na veliki broj učenika u pojedinim odjeljenjima, nedostatak nastavnih sredstava u većini škola, manjak fiskulturnih sala, neuredna i neosvijetljena školska dvorišta, nizak nivo usluga u školskim stomatološkim službama

Roditelji đaka koji uče po novim programima za osnovnu školu smatraju da djeca lako usvajaju gradivo u prvom razredu. Misle da je ono prilagođeno dječijem uzrastu, ali kritikuju opštu atmosferu u školi i naglašavaju da bi djeca, posebno starijeg uzrasta, trebalo da budu vaspitanija i disciplinovanija. To je pokazalo istraživanje koje je uradilo Udruženje roditelja Crne Gore u 47 osnovnih škola koje su školske 2004/05. i 2005/06. godine prerasle u devetoljetke.

U projektu "Monitoring i evaluacija reforme obrazovanja iz ugla roditelja" učestvovalo je oko 2.300 roditelja učenika drugog i trećeg razreda, devet direktora škola, 15 učitelja i učiteljica, 35 predstavnika savjeta roditelja u školama, 12 pedagoga i psihologa. Istraživanjem, koje je rađeno po preporuci Zavoda za školstvo, roditelji su dali svoje mišljenje o nastavi, opremljenosti škole, atmosferi u njoj, vannastavnim aktivnostima, saradnji sa roditeljima i sa lokalnom zajednicom.

Velika većina roditelja se izjasnila da djeca rado izvršavaju svoje obaveze ("sasvim se slažem" 61,70 odsto i "slažem se" 26,4 posto). Samostalnost djece prilikom spremanja knjiga, odlaska u školu i prenošenja informacija iz škole iskazana je u visokom procentu, a slično su se roditelji izjasnili i o tome da su iz gradiva izbačeni nerazumljivi sadržaji. Ipak, samo 38 posto roditelja smatra da djeci nije potrebna pomoć ukućana pri učenju.

Neuslovne škole

Čak 56,10 posto ispitanika ne zna da li je nastava prilagođena djeci sa smetnjama u razvoju. Odgovori i komentari roditelja koji imaju takvu djecu govore da oni nisu zadovoljni uslovima koje pruža škola. Pritužbe se odnose na nedostatak obrazovnog plana koji se radi za dijete ponaosob i koji je plod rada tima stručnjaka u saradnji sa roditeljima. Anketirani ukazuju i na "lutanje" učitelja/učiteljica u traženju najefikasnijeg načina usvajanja gradiva, a pojedini roditelji su odustali od slanja djeteta u redovnu školu.

Što se tiče opisnog ocjenjivanja, oko 65 posto roditelja smatra da ono pruža dovoljno informacija o uspjehu djeteta, ali se navode i komentari da takvo ocjenjivanje nedovoljno stimuliše učenika. Odgovarajući na pitanja koja se odnose na opštu atmosferu u školi, ispitanici ukazuju da stariji razredi prednjače u nedisciplini, da njihovo ponašanje često ugrožava mlađu djecu, pa preporučuju da se njihove učionice, po mogućnosti, i fizički odvoje. Smatraju da dežurni nastavnici treba pažljivije da prate šta se dešava u hodnicima, a školska dvorišta, prema njihovoj procjeni, nisu dovoljno bezbjedna. Ispitivanje je pokazalo da je novi koncept škole "protjerao" verbalno i fizičko nasilje učitelja/ca nad djecom i da pojedini roditelji čak zahtijevaju da učitelji budu malo stroži.

Atak na budžet

Česte su primjedbe na visoke cijene udžbenika, školskog pribora i lektire, veliki broj učenika u pojedinim odjeljenjima, zatim da nema dovoljno nastavnih sredstava u većini škola. Ukazuju na nedostatak fiskulturnih sala, neuredna i neosvijetljena dvorišta, nizak nivo usluga u stomatološkim službama u školama.

Roditelji su takođe imali primjedbi na izbor i organizaciju vannastavnih sadržaja. Nedovoljno je slobodnih aktivnosti, izbor sekcija ne prati želje i potrebe djece, malo je izleta, previsoka je cijena škole u prirodi, u mnogim školama nema produženog boravka, a tamo gdje se organizuje nije osmišljen, mali je broj zajedničkih projekata škole i lokalne zajednice.

Predsjednica Udruženja roditelja Ljiljana Milonjić ističe da je cilj istraživanja bio da se objektivno utvrdi kvalitet obrazovnog procesa i sagledaju njegove dobre i loše strane. "Želja nam je da rezultati istraživanja posluže, kako školama, roditeljima i predstavnicima lokalne samouprave koji participiraju u organima škole tako i kreatorima obrazovnog procesa iz Ministarstva prosvjete i nauke i stručnih institucija da, shodno zaključcima i preporukama istraživanja, nastave da rade na transformaciji obrazovnog procesa", zaključila je Milonjićeva.

O. Đ.

TOALETI I KUHINJE - DA SU ČISTIJI

Preko 50 odsto roditelja dopisalo je na upitniku primjedbu o lošim higijenskim uslovima u školama, naročito kada su u pitanju toaleti i često improvizovane đačke kuhinje. Roditelji koji imaju djecu sa posebnim potrebama dali su primjedbe koje se odnose na nemogućnost ulaska i kretanja te djece kroz školu zbog arhitektonskih barijera, da školski toaleti ni u jednom slučaju ne zadovoljavaju potrebe ove djece, kao i da ostala školska infrastruktura nije prilagođena.

Ovaj članak je preuzet sa sajta lista "PROSVJETNI RAD"  - www.prosvjetnirad.cg.yu