Direktorima više osnovnih škola u Crnoj Gori, predstavnicima Zavoda za školstvo, Zavoda za uxbenike i nastavna sredstva Podgorica predstavljeni su krajem aprila u Podgorici rezultati testiranja učenika trećeg razreda osnovnih škola, održanog 2005, i planovi za predstojeće testiranje u drugoj polovini maja ove godine.

Direktor Zavoda za školstvo dr Dragan Bogojević u uvodnoj riječi ukazao je na važnost testiranja učenika za sagledavanje kvaliteta cjelokupnog obrazovnog sistema.

Učesnike je pozdravila Sanja Elezović, direktorica Instituta za otvoreno društvo - Predstavništvo Crna Gora (FOSI ROM), koji je finanasijski pomagao testiranje, naglasivši da je veoma dobro uporediti rezultate testiranja učenika koji su radili po starom i rezultate provjere znanja onih koji rade po reformisanim programima.

Željko Jaćimović, direktor Ispitnog centra, kazao je da je za njega veoma važno što je prethodni tim, koji je testirao učenike pripremio studiju. Sva njihova pozitivna iskustva biće iskorišćena.

Članovi tima koji je uradio testiranje 2005. i pripremio studiju o toj provjeri znanja, predstavili su najbitnije rezultate.

Božidar Šćepanović (Zavod za školstvo) objasnio je suštinu testiranja, istakavši da u fokusu nije bio pojedinac već obrazovni sistem u cjelini. Posmatrani su faktori koji utiču na postignuće. Obavljene su temeljite pripreme. Zadaci su urađeni prema međunarodnim standardima. Testiranjem su, od 161 u Crnoj Gori, obuhvaćene 73 škole iz svih regija. Provjeravano je znanje 3.472 učenika od 9.067, koliko ih je ukupno u tom razredu. Među njima su bila 292 đaka koji nastavu pohađaju na albanskom jeziku. Od 165 odjeljenja, 114 je bilo iz urbanih a 51 iz seoskih škola, među kojima 31 višerazredno kombinovano odjeljenje. Svim školama su dostavljena postignuća njihovih učenika. Na taj način im je omogućeno da uporede rezultate sa republičkim prosjekom, odnosno sagledaju uspješnost svojih učenika i unaprijede kvalitet rada.

 

Razlike između ciljnih grupa

 

Branka Kankaraš, savjetnica za osnovne škole u Ministarstvu prosvjete i nauke, predstavila je razlike među ciljnim grupama. Rezultati u seoskim školama iz oba predmeta slabiji su nego u gradskim. Ipak, jedna trećina odjeljenja iz seoskih sredina iz oba je predmeta postigla rezultate iznad republičkog prosjeka. Zanimljivo je da od 27 višerazrednih odjeljenja s nastavom na srpskom jeziku, 10 ima rezultate iznad republičkog prosjeka. Djevojčice su bile uspješnije u rješavanju testova iz maternjeg jezika od dječaka a za nijansu su bile bolje i iz matematike.

Divna Paljević (Ispitni centar) govorila je o testiranju  i rezultatima iz maternjeg jezika kojim je provjeravana  funkcionalna pismenost devetogodišnjaka. Testirane oblasti su: čitanje, pisanje uz primjenu znanja iz gramatike i pravopisa, te leksika i pravopis. Čitanje je ispitivano preko književnih i neknjiževnih (informativnih), kao i specifičnih testova. Rezultati su pokazali da je većina učenika savladala gradivo na nivou prepoznavanja, dok su značajne razlike među školama i grupama učenika kada se radi o složenijim znanjima i vještinama, kao što su razumijevanje slojeva pročitanog teksta, primjena znanja iz pravopisa u vlastitom tekstu i bogatstvo rječnika. Takođe, učenici u značajnom broju umiju da odgovore na jednostavna pitanja, na koja su odgovori jasno dati u tekstu, a teže im je da pronađu informaciju koja nije tako data.

Miljan Vujošević (Zavod za školstvo) prezentirao je testiranje iz matematike. Cjelokupno gradivo iz tog predmeta bilo je podijeljeno na pet oblasti: poznavanje brojeva do 1.000, računske operacije, geometrija, mjerenje i mjere i razlomci. Na osnovu obrađenih rezultata definisana su tri nivoa postignuća, u zavisnosti od težine zadataka na testu: osnovni, srednji i viši. Na osnovnom nivou učenici su ovladali elementarnim matematičkim znanjima koja umiju da primijene u najjednostavnijim situacijama. Ovakve zadatke rješava preko 62 odsto đaka. Na srednjem nivou djeca umiju da rješavaju složenije matematičke probleme, prepoznaju i primjenjuju pravila koja dovode do rješenja zadataka, jednostavnim tekstualnim zadacima daju matematički formu i dobiju rješenje. Zadatke ovog tipa rješava između 35 i 62 odsto učesnika testiranja. Na višem nivou dolazi do izražaja sposobnost učenika da analitički rješavaju probleme. To je pokazalo manje od 35 odsto učenika.

Itana Kovačević (Gimnazija "Luča") je ukazala na faktore koji su, izuzimajući individualne sposobnosti, uticali na postignuće. Tako se na rezultate učenika na testu veoma odrazilo obrazovanje roditelja i to da li su im roditelji zaposleni.  Najslabija su bila djeca čija su oba roditelja nezaposlena. Uspjeh je bio bolji ukoliko učenici kod kuće imaju dječju literaturu i kompjuter. Iako je paradoks, veći broj učenika u odjeljenju nije značio i slabije rezultate.

Zaposleni u Ispitnom centru predstavili su suštinu ovogodišnjeg testiranja učenika trećeg i šestog razreda devetogodišnje osnovne škole koje će biti održano 15, 16. i 17. maja.

Željko Jaćimović  je upoznao prisutne sa zadacima Ispitnog centr. Tako će biti organizovana eksterno-interna provjera znanja na kraju I i II ciklusa osnovne škole, eksterna provjera na kraju osnovne, maturski ispit u opštoj gimnaziji, republička takmičenja, republička i međunarodna istraživanja, kao i sa aktivnostima u proteklih i u narednih šest mjeseci.

 

Obavljene značajne pripreme

 

Vesna Lazović, koordinatorka za osnovnu školu, govorila je o suštini predstojećeg testiranja kojim će biti obuhvaćeno 1.500 učenika III i 3.000 đaka VI razreda. Testiranjem će biti provjeravani: kvalitet predviđenih procedura i zadataka,  organizacionih i kadrovskih kapaciteta, opreme, te promovisanje koncepta nacionalnog testiranja i ostalih aktivnosti Ispitnog centra. Obavljene su značajne pripreme: nabavljena je i instalirana potrebna oprema, organizovana je obuka za zaposlene u Centru, kao i za predmetne komisije za izradu test-zadataka, statističku analizu i administraciju. Upriličene su studijske posjete ispitnim centrima u Ljubljani i Skoplju, učešće na međunarodnim konferencijama u Strazburu, Beogradu i Kijevu. Izabrani su autori zadataka (37 učesnika), školski koordinatori (47), a putem javnog konkursa biraju test-administratore (180) i ocjenjivače. Takođe je informisana javnost, posjećene škole u kojima su organizovani sastanci sa upravama škola, pedagoško-psihološkim službama, nastavnicima III i VI razreda i predstavnicima roditelja. Da bi testiranje bilo realizovano, krenulo se od formiranja baza podataka o učenicima, nastavnicima i školama, baza zadataka, formiranja test-knjižica, procedure testiranja. Pripremljena su uputstva za školske koordinatore, direktore škola, test administratore, upitnici za učenike, nastavnike i direktore.

Tatjana Vujošević, savjetnica za matematiku, govorila je o aktivnostima predmetnih radnih grupa u Ispitnom centru, čiji je rad započeo izradom ispitnih programa koju su urađeni na osnovu nastavnog plana i programa, te ekspertskog mišljenja predmetne radne grupe o znanjima i sposobnostima koja treba da posjeduju učenici na kraju određenog klasifikacionog perioda. Ispitnim programom su određena područja u kojima se mjere postignuća i ciljevi i sposobnosti koji su predmet mjerenja. Napisani su ispitni zadaci. Urađeno je približno 860 zadataka iz matematike, 600 iz maternjeg i 440 iz engleskog jezika. Zatim je urađena revizija dobijenih zadataka i selekcija onih koji će ući u pilot testiranje.

 

Lj. Vukoslavović

 

 

DVA TIPA ZADATAKA

 

Na predstojećem testiranju učenika biće zastupljena dva tipa zadataka: višestruki izbor i otvoreni tip. Za svaki definisani ispitni cilj zadaci su urađeni na tri nivoa: osnovni, srednji i viši. Na testiranju se provjeravaju sposobnosti: prepoznavanje, razumijevanje, upotreba, analiza i sinteza. Rješavanje testa trajaće 50 minuta. Test je urađen tako da se dobije 300 odgovora po zadatku u trećem i 375 odgovora u šestom razredu. Učenici će rješavati različite test-knjižice  koje su povezane tako da se jedan isti zadatak nađe u dvije test-knjižice.

 

OCJENA IZ MATEMATIKE OBJEKTIVNIJA

 

Zorica Minić (Ispitni centar) govorila je o uticaju poznavanja slova na rezultate testiranja prije polaska u školu, naglasivši da se to nije bitnije odrazilo na bolje postignuće na testu. Nema uticaja ni zadovoljstvo nastavnika pozivom. Bolje postignuće imale su četvorke od petica iz maternjeg jezika, za razliku od matematike, gdje su petice bile najbolje. To ukazuje da je lakše postići objektivnost ocjenjivanja iz matematike nego iz maternjeg jezika.