Prosvjetne institucije treba da u što kraćem roku definišu koncept maturskog ispita i jasno se odrede prema njegovom značaju za upis na fakultet. Učenicima treba ponuditi više izbornih predmeta, zatim ih više informisati o novom programu putem prezentacija u osnovnim školama i preko medija. To je pokazalo istraživanje Udruženja roditelja rađeno u Bijelom Polju, Beranama, Podgorici, Nikšiću, Kotoru i Baru među učenicima koji uče po novom gimnazijskom programu, a anketirani su i njihovi roditelji. Upitnikom je bilo obuhvaćeno 474 đaka i 232 roditelja, a u tehnici fokus-grupe učestvovalo je oko 150 učenika i 70 roditelja. Ispitivanje je sprovedeno u proteklih šest mjeseci.

 

Nedovoljno upoznati

 

Brojke pokazuju da je samo 15 odsto roditelja imalo prilike da se informiše o sadržaju i tematskim oblastima ponuđenih izbornih predmeta, ali i da je s tim upoznat još manji procenat djece (10,50 posto). O maturskom satandardu ništa ne zna nešto više od pola anketiranih roditelja i 65 odsto učenika. Roditelji su bolje upoznati sa maturskim standardom nego njihova djeca, što pokazuju  podaci: oko 14 posto njih imalo je priliku da se informiše o tome šta je maturski standard, a na isto pitanje potvrdno je odgovorilo samo devet procenata učenika. O značaju izbornih predmeta za nastavak školovanja upoznato je oko 24 procenta ispitanih učenika, djelimično je upoznato 32 posto, a o tome ništa ne zna 44 procenta đaka. Njih blizu 80 posto sami su izabrali svoje izborne predmete, a kao razloge zbog kojih su se baš za njih opredijelili najviše đaka (34 odsto) navodi "jer su korisni za buduće školovanje", a ostali "jer su korisni za praksu i život uopšte", "zanimljivi su", "nijesu teški", a ima i onih koji su ih "slučajno izabrali".

 

Plaćanje dodatnih kurseva

 

Ponuđenim izbornim predmetima u potpunosti je zadovoljno samo 11,7 procenata roditelja i nešto više učenika. Izabranim izbornim predmetima u potpunosti je zadovoljno samo 34,2 odsto djece i približno toliko roditelja. Veći procenat ispitanih potvrdno je odgovorio na pitanja u vezi sa zanimljivošću izbornih predmeta, odgovarajućim nastavnim materijalom, a većina učenika nije imala primjedbe ni na obimnost gradiva tih predmeta. Što se tiče plaćanja dodatnih časova, blizu 70 posto izjasnilo se za matematiku, potom hemiju (14,3 procenta), i sa približno malim procentima slijede fizika i hemija.

Ukupnim promjenama u gimnazijskom programu djelimično je zadovoljno oko 42 odsto roditelja, nije zadovoljno 20 posto, a potom slijede oni koji su uglavnom zadovoljni i veoma zadovoljni. Što se učenika tiče, 64 odsto ispitanih su djelimično zadovoljni, a uglavnom nezadovoljnih je 13 posto.

Prema riječima Ljiljane Milonjić, predsjednice Udruženja roditelja, istraživanje je rađeno da bi se objektivno utvrdio kvalitet novog gimnazijskog koncepta, s posebnim osvrtom na izborne predmete. Rezultati istraživanja uticaće se na kreatore koncepta nove gimnazije, škole i nastavnike da  koriguju nastavne planove.

 

O. Đ.