LIST "PROSVJETNI RAD" - BROJ 17-18, 07.12.2007.

REFORMA OBRAZOVANJA

 

 

Rezultati Programa za međunarodno testiranje učenika (PISA)
  

ISTRAŽIVANJEM OBUHVAĆENO 57 ZEMALJA

 

 

Svjetska provjera upotrebljivosti znanja i vještina svrstala je crnogorske učenike pri dnu ljestvice. Prema mišljenju ministra Backovića, u pitanju je još jedna potvrda značaja reforme obrazovanja i insistiranja na tzv. ključnim kompetencijama

 

Dugo očekivani rezultati istraživanja PISA (Programme for International Student Assessment - Program za međunarodno testiranje učenika), sprovedenog u proljeće 2006, sabrani su početkom decembra u obimnu publikaciju čije analize na nacionalnim nivoima tek predstoje.

U sklopu ovog projekta Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), provjera upotrebljivosti znanja i vještina stečenih tokom osnovnog obrazovanja obuhvatila je 15-godišnjake iz 57 zemalja. Prvi put, među njima su se našla 4.992 đaka iz svih srednjih i četiri osnovne škole u Crnoj Gori.

 

 

Za opis upotrebljivosti znanja stečenog tokom obaveznog osnovnog obrazovanja, OECD koristi riječ pismenost. Provjera PISA obuhvata tri vrste pismenosti: naučnu, matematičku i čitalačku. U svim se ovim oblastima Crna Gora našla pri dnu ljestvice, u kategoriji "statistički značajno ispod OECD prosjeka".

Najviše zadataka obuhvatilo je provjeru naučne pismenosti. U toj oblasti, crnogorski učenici osvojili su 48. mjesto. Vrh, kao i na testiranju 2003. godine, pripada Finskoj; slijede Estonija, Hong Kong-Kina, Kanada, Makao-Kina, Koreja i Kina. Iz bivše SFRJ najbolje su se plasirali učenici iz Slovenije, koji su se našli na 13. mjestu; đaci iz Hrvatske su na 22, a iz Srbije na 40. poziciji. Posebno je indikativan podatak da se čak 27,3% testiranih učenika iz Crne Gore našlo ispod "nivoa 1" (koji podrazumijeva toliko ograničena znanja da se mogu primijeniti u samo malom broju poznatih situacija). Poređenja radi, prosjek OECD-a za taj nivo iznosi 5,2%; doseglo ga je svega 2,8% učenika iz Slovenije i 3% iz Hrvatske, a iz Srbije 11,9%. Nijedan od učenika iz Crne Gore, kao ni iz Srbije, nije dosegao najviši "nivo 6", a u tu kategoriju dospjelo je 0,6% đaka iz Slovenije i 0,5% iz Hrvatske.

Matematičkom pismenošću pokazanom na testiranju PISA, ovdašnji učenici našli su se na 49. mjestu. Prve su Kina i Finska, slijede Hong Kong-Kina i Koreja; Slovenija je zauzela 19, Hrvatska 36, Srbija 41; Ruska Federacija i SAD nalaze se na 34, odnosno 35. mjestu. Iza Crne Gore još su Indonezija, Jordan, Argentina, Kolumbija, Brazil, Tunis, Katar i Kirgistan.

Najslabije rezultate đaci iz Crne Gore pokazali su iz čitalačke pismenosti - osvojili su 50. mjesto. Na čelu ove liste nalaze se Koreja, Finska, Hong Kong-Kina i Kanada; slovenački 15-godišnjaci zauzeli su 20. mjesto, njihovi vršnjaci iz Hrvatske 30, a iz Srbije 45. mjesto. Poslije Crne Gore, na začelju su Kolumbija i Tunis, potom Argentina, Azerbejxan, Katar i Kirgistan.

Naredno istraživanje PISA biće sprovedeno 2009. godine.

 

D. B.

 

POTVRDA OPRAVDANOSTI REFORME

 

Komentarišući tek objavljene podatke, prof. dr Slobodan Backović, ministar prosvjete i nauke, naglašava da rezultate treba posmatrati u znatno širem kontekstu:

- Oni su pokazatelji ishoda ranijeg sistema obrazovanja, koji je imao svojih značajnih kvaliteta, ali koji je više bio usmjeren na faktička znanja, memorisanje činjenica, a znatno manje na sticanje vještina i kompetencija potrebnih za svakodnevni život.

Prema njegovom mišljenju, u pitanju je još jedna potvrda značaja reforme obrazovanja i insistiranja na tzv. ključnim kompetencijama:

- Ostaje nam da odgovornom i detaljnom analizom u narednom periodu poredimo naša reformska rješenja sa nalazima ove studije, da napravimo preporuke i da nastavimo gradnju sistema obrazovanja koji će odgovarati našim potrebama i interesovanjima, ali i biti konkurentan na međunarodnom planu - zaključuje ministar Backović.

I prof. dr Željko Jaćimović, direktor Ispitnog centra, podvlači da testiranje PISA nije pokazatelj rada u reformisanom obrazovnom sistemu, a kao najveći problem učenika navodi nesposobnost čitanja grafikona i tabela. Dr Dragan Bogojević, direktor Zavoda za školstvo, podsjeća da je cilj reforme prelazak sa   nastavno-lekcijskog na nastavno-ciljni ishod obrazovanja, čime učenici treba da se osposobe za snalaženje u realnim životnim situacijama a ne za faktografsko memorisanje.

   


Ovaj članak je preuzet sa sajta lista "PROSVJETNI RAD"  - www.prosvjetnirad.cg.yu