|
Istraživanje o Novoj gimnaziji pokazalo koliko
su roditelji i djeca informisani o uvođenju izborne nastave
PODRŽAVAJU PROMJENE, A PLAĆAJU PRIVATNE ČASOVE
Rezultati istraživanja "Nova gimnazija iz ugla
roditelja", koje je Udruženje roditelja Crne Gore od marta do oktobra
ove godine sprovelo u podgoričkoj, bjelopoljskoj, beranskoj, nikšićkoj,
kotorskoj i barskoj gimnaziji, pokazali su da je 64,1 odsto učenika
djelimično zadovoljno ukupnim promjenama u gimnazijskom programu.
Istraživanje je pokazalo i da je 13 odsto ispitanika uglavnom
nezadovoljno promjenama, veoma zadovoljno je 7,8 odsto, a nezadovoljno
deset odsto. O reformama nema stav 4,8 odsto djece.
Sudeći po istraživanjima Udruženja, reformom su zadovoljni i roditelji,
pa je djelimično zadovoljno 42,2 odsto roditelja, veoma zadovoljno 9,5,
uglavnom nezadovoljno 17 odsto, dok 20,1 nije zadovoljno.
Predsjednik Udruženja Ljiljana Milonjić saopštila je da je istaživanje
rađeno popunjavanjem upitnika, u kojem su učestvovala 474 učenika i 232
roditelja, i metodom fokus grupa, u kojima je učestvovalo 170 učenika i
70 roditelja.
- Pažnju je pobudio podatak da ni roditelji ni djeca nijesu znali šta
znače pojedini predmeti. Frapantan je podatak da 70 odsto roditelja
gimnazijalaca u Crnoj Gori plaća privatne časove matematike djeci -
kazala je Milonjić.
Na pitanje da li su imali priliku da se informišu u kojoj mjeri su
izborni predmeti važni za nastavak školovanja, negativno je odgovorilo
44 odsto učenika i 31 odsto roditelja.
- Načinom na koji je škola organizovala upis u prvi razred pozitivno se
izjasnilo 68,2 odsto roditelja, a 79 odsto djece su sami izabrali
izborni predmet. U najvećem procentu (58,7) roditelji su uglavnom
zadovoljni ponuđenim izbornim predmetima, a isti odgovor dalo je 47,7
odsto učenika - kazala je Milonjić.
Izborni predmeti su uglavnom zanimljivi za 43,3 odsto učenika, a
uglavnom su ispunili očekivanja 51,3 odsto roditelja.
Više od polovine učenika smatra da su se nastavnici trudili da časovi
budu interesantni. Da nastavnici nijesu dali jednaku mogućnost svim
učenicima smatra skoro pola ispitanih učenika. Na pitanje da li su
ocjene bile fer i poštene sa da je odgovorilo 13,4 odsto, uglavnom da
36,6, uglavnom ne 21 odsto, a 29 odsto učenika smatra da nijesu.
- Prije upisa 52 odsto učenika nije imalo priliku da se upozna sa
sadržajima i tematskim oblastima ponuđenih izbornih predmeta. Ni 42
odsto roditelja prije upisa nije imalo priliku da se informiše o
sadržaju izbornih predmeta. O pojmu maturskog standarda nije bilo
upoznato 65 odsto djece niti 56 odsto roditelja, a potvrdno je
odgovorilo samo 9,4 odsto djece i 14,1 odsto roditelja - kazala je
Milonjić.
U istraživanju je učestvovalo oko hiljadu učenika i roditelja, a cilj
projekta je objektivno utvrđivanje novog gimnazijskog koncepta, s
osvrtom na koncept izbornih predmeta, pribavljanje mišljenja i stavova
roditelja i učenika o promjeni nastalom reformom, kao i unapređenje tog
nivoa obrazovanja.
Projekat je podržala fondacija Institut za otvoreno društvo (FOSI), a do
kraja mjeseca biće izdata publikacija i podijeljena svim gimnazijama,
Ministarstvu prosvjete i nauke, Zavodu za školstvo, Ispitnom centru i
Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva.
S.PERUNIČIĆ
MATURANTI BI DA UČE ŠPANSKI
Milonjić je dodala da je velika neinformisanost
roditelja i djece kada je u pitanju eksterna matura (maturski ispit).
- Maturski ispit više ne sprovode nastavnici već Ispitni centar, a prva
generacija maturanata nove gimnazije maturiraće 2010. godine - kazala je
ona.
Najviše maturanata za izborni predmet bira strane jezike, a roditelji i
djeca bi listi predmeta koje bi željeli da izučavaju kao izborne,
najradije dodali španski jezik.
TREBA NUDITI JOŠ IZBORNIH PREDMETA
- S obzirom na to da se novi koncept gimnazije sastoji
od izbornih predmeta, djeca, pored obaveznih, biraju izborne predmete sa
liste koju im ponudi škola. Međutim, škole još ne mogu ponuditi dovoljan
broj predmeta da bi se u njima pronašlo svako dijete. Dužne su ponuditi
najmanje pet, a Savjet za opšte obrazovanje odobrio je 17 - kazala je
Milonjić.
Od tog broja, dodala je ona, najviše predmeta, čak 13, učenicima nudi
Gimnazija "Slobodan Škerović".
Milonjić je dodala da se matematika, maternji jezik, prvi i drugi strani
jezik, istorija i fizičko, izučavaju u onoj mjeri koliko je dovoljno da
djeca kasnije mogu da polože maturu iz tih predmeta. To je, navela je
ona, maturski standard za razliku od ostalih predmeta, koje učenici
nerijetko moraju nadomjestiti izbornom nastavom.
Ovaj članak je preuzet sa sajta dnevnog
lista "VIJESTI" - www.vijesti.cg.yu
|