Preliminarni rezultati istraživanja PISA o kvalitetu obrazovanja, Crna Gora 48. od ukupno 57 država učesnica

MALO DALJE OD FENJERA

Podgorica - Finski petnaestogodišnjaci zauzeli su prvo, a crnogorski 48. mjesto u istraživanju Programa za međunarodno testiranje učenika (PISA), u kojem je učestvovalo 57 država i više od 400 hiljada učenika.
Rezultati istraživanja, koje je sprovela Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), ukazuju da "Crna Gora statistički znatno zaostaje za prosjekom OECD-a".
Prema preliminarnim rezultatima objavljenim juče, prvoplasira Finska sakupila je 563, a Crna Gora 412 poena.
Cilj istraživanje PISA koje je sprovedeno 2006. godine i u kojem je prvi put učestvovalo i oko pet hiljada crnogorskih petnaestogodišnjaka, bio je da se ustanovi efikanost obrazovnih sistema u svijetu.
Testiranje je obuhvatilo oblasti "čitalačke, matematičke i naučne pismenosti".
- Istraživanje je bilo fokusirano na poznavanje nauke i na sposobnost petnaestogodišnjaka da svoje znanje primijene u prepoznavanju i rješavanju problema u svakodnevnom životu - saopšteno je iz OECD-a.
Generalni sekretar OECD-a Anhel Gurija ocijenio je da su rezultati istraživanja "oruđe koje pomaže vladama u donošenju odluka u vezi sa obrazovnom politikom".
- PISA je mnogo više od pukog rangiranja. Riječ je o tome u kojoj mjeri obrazovni sistemi pripremaju mlade ljude za sutrašnjicu. Prvo i najvažnije, ona ukazuje zemljama gdje leže njihova snaga i njihove slabosti - kazao je Gurija.
Povodom objavljivanja rezultata, danas će u Ministarstvu prosvjete biti održana konferencija za novinare.
Na nedavnom predstavljanju istraživanja PISA, zvaničnici Ministarstva prosvjete istakli su da ne očekuju visok plasman, jer je ovo prvo učešće crnogorskih petnaestogodišnjaka u tom projektu.
I koordinator projekta za Srbiju Aleksandar Baucal tada je kazao da je nerealno očekivati visok plasman Crne Gore, jer "sve bivše socijalističke države postižu loše rezultate, zbog karakterističnog sistema obrazovanja, u kojima se uglavnom forsiraju teoretska znanja".
- To je isto kao kad bi neko očekivao da se Zeta već prve godine plasira u finale Lige šampiona - pojasnio je Baucal.
On je istakao da zbog loših rezultata ne treba "tražiti glave" odgovornih, već objektivno sagledati nedostatke u obrazovanju.
- Kroz ovaj projekat svaka zemlja može zaključiti kakav je kvalitet njenog obrazovnog sistema u odnosu na druge i kako ga unaprijediti - kazao je Baucal i istakao da su "histerija, negiranje rezultata, paranoja, traženje krivca i pretjerana pažnja loši primjeri" reagovanja na objavljene rezultate.
Direktor podgoričke Gimnazije Radiša Šćekić i univerzitetski profesor Dragan Koprivica iznenađeni su lošim plasmanom crnogorskih petnaestogodišnjaka.
Šćekić tvrdi da se podgorički gimnazijalci mogu "mjeriti sa svima u Evropi i u regionu".
- Naš vrlodobar učenik, kada ode na školovanje na zapad, postiže odlične rezultate u gimnazijama i na fakultetima. Ne mogu prihvatiti takve rezultate, jer smatram da naši učenici puno više znaju i da ne zaslužuju tako nizak plasman - kazao je Šćekić.
Koprivica ističe da su crnogorski studenti obično među najboljim ili najbolji na stranim univerzitetima, te da je Crna Gora "pravi rasadnik talenata".
- Imao sam prilike da upoznam mlade sa drugih prostora. Poredeći njih sa našima, objektivno sam zaključio da mladi ljudi ovdje imaju dominantan stepen intelektualnosti i informisanosti. Ne znam u kom smislu je za loš plasman kriva procedura, ali apsolutno vjerujem da mladi Crne Gore pripadaju evropskom i svjetskom vrhu. Dakle, 48. mjesto ne prihvatam kao objektivan rezultat - kazao je Koprivica "Vijestima".
Univerzitetskog profesora Branku Bošnjak, međutim, ne iznenađuju rezultati testiranja, jer je to "plod višegodišnje nebrige države prema obrazovanju, kao najznačajnijem resursu".
Bošnjak ističe da i danas imamo "sjajnih pojedinaca, izuzetnih đaka, ali generalno naše srednjoškolsko obrazovanje je loše".
- U svim naprednim zemljama ova oblast je prioritetna, ali ne i kod nas. Bojim se da ćemo nemjerljive posljedice ove nebrige vrlo brzo, kao društvo, itekako osjetiti. Suviše je faktora koji bi se mogli navesti kao uzročnici ovako lošeg rezultata, od nedovoljne podrške države, slabe stimulacija nastavnog kadra, koji se već godinama nalazi u ponižavajućem položaju, do neadekvatnih uslova za rad. Sve to je dovelo do toga da niko ne želi da se bavi ovim časnim zanimanjem, sve je manje starih, dobrih profesora, a sve više đaka sa peticama u svjedočanstvu, ali sa izuzetno niskim nivoom znanja - kazala je Bošnjak.
PISA istraživanje u Crnoj Gori sprovedeno je od 1. marta do 7. aprila 2006. godine.
Službenica Ministarstva prosvjete Tanja Ostojić nedavno je kazala da će do maja sljedeće godine biti urađen i nacionalni izvještaj sa podacima relevantnim za Crnu Goru.

Sl.RADULOVIĆ

NAIZGLED LAKI ZADACI

Petnaestogodišnjaci iz 57 zemalja rješavali su istovjetne zadatke, među kojima su bila i ova dva:
1. U piceriji možete da odaberete klasičnu picu sa dva dodatka: sirom i paradajzom. Isto tako, možete da sastavite i sopstvenu picu sa ekstra dodacima. Možete da birate među četri različita ekstra dodatka: maslina, šunke, gljiva i salame. Ranko želi da naruči picu sa dva različita ekstra dodatka. Koliko različitih kombinacija Ranko ima na raspologanju?
2. U Miličinoj školi, nastavnik biologije daje testove na kojima se može dobiti do 100 poena. Milica je na prva četiri testa dobila u prosjeku 60 poena. Na petom je dobila 80. Koliki je prosjek Miličinih poena iz biologije nakon svih pet testova?

SLOVENIJA NAJBOLJA OD DRŽAVA BIVŠE SFRJ

Prema preliminarnim rezultatima istraživanja, iza prvoplasirane Finske nalaze se Hongkong, Kanada, Tajvan, Estonija, Japan, Novi Zeland i Australija.
Od republika bivše SFRJ, Slovenija je na 12. mjestu, Hrvatska je 26, a Srbija 41.
Nijesu se proslavile ni SAD koje se nalaze na 29. mjestu, Rusija na 35. i Italija na 36. mjestu, a još gori plasman ostvarile su nove članice EU Bugarska i Rumunija, koje su zauzele 42. odnosno 47. mjesto.
Istraživanje se sprovodi svake tri godine, a jedan ciklus, kako je saopšteno iz OECD-a, košta 60 miliona eura. U programu učestvuju države koje, kako je saopšteno, objedinjuju gotovo 90 odsto svjetskog društvenog proizvoda.

Ovaj članak je preuzet sa sajta dnevnog lista "VIJESTI" - www.vijesti.cg.yu