|
Ministar prosvjete tvrdi da loši rezultati PISA
istraživanja nijesu posljedica neulaganja u obrazovanje
BUBANJE NIJE ZA EVROPU
Podgorica - Nijedan od pet hiljada crnogorskih
petnaestogodišnjaka koji su učestvovali u istraživanju PISA, nije
osvojio šesti, najviši nivo znanja, a samo 15 dostiglo je peti. Čak 865
učenika pokazalo je "znanje" ispod najnižeg, prvog nivoa, što praktično
znači da gotovo petina đaka ne samo da nije umjela da riješi zadatke,
već nije ni razumjela postavljena pitanja.
To je, u najkraćem, rezime rezultata PISA istraživanja, u kojem je Crna
Gora zauzela 48. mjesto od ukupno 57 država učesnica. Istraživanje je
sprovela Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Četvrti, peti i šesti nivo dostiglo je ukupno 3,9 odsto testiranih đaka
iz Crne Gore, što je deset puta manje od ukupnog prosjeka zemalja
učesnica istraživanja (39,6 odsto).
Svega pet odsto učenika po OECD prosjeku ispod je najnižeg nivoa znanja.
Rezultati su još poražavajući ako se uporede sa najboljima. U Finskoj,
koja je u istraživanju osvojila prvo mjesto, čak više od polovine
petnaestogodišnjaka dostiglo je tri najviša nivoa znanja, a samo 0,5
odsto đaka nije "dobilo prelaznu ocjenu". Slične rezultate postigli su i
đaci iz Estonije, Hongkonga, Kanade, Koreje, Slovenije...
Rezultati istraživanja pokazuju da "Crna Gora statistički znatno
zaostaje za prosjekom OECD-a", što je navedeno u preliminarnom
izvještaju te organizacije.
Ministar prosvjete i nauke Slobodan Backović smatra da istraživanje
pokazuje da "znanje koje su učenici stekli u starom crnogorskom
obrazovnom sistemu ne odgovara ovom trenutku vremena", ali da se
rezultati "moraju posmatrati u znatno širem kontekstu".
- Prije svega, mora se obratiti pažnja na samu listu zemalja učesnica,
njihovu razvijenost, bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika i
mnoge druge socioekonomske faktore koji mogu uticati na uslove
obrazovanja djece - kazao je juče Backović, komentarišući rezultate
istraživanja PISA.
On je kazao da loš rezultat na međunarodnom testiranju učenika nije
posljedica neulaganja u obrazovanje, jer "Crna Gora za tu oblast izdvaja
koliko i članice OECD-a".
Backović smatra da svrha istraživanja nije rangiranje zemalja učesnica
po redosljedu, već "upotreba rezultata kako bi se stekao uvid u to
koliko obrazovni sistemi pripremaju mlade ljude za efikasan život u
savremenom društvu".
On je kazao da će do maja biti završen nacionalni izvještaj, koji će
biti "osnov za rad u narednom periodu, kako bi se određena rješenja
prilagodila savremenim zahtjevima i ostvario napredak u narednom PISA
istraživanju", koje OECD organizuje svake treće godine.
Backović je istakao da sljedeći put očekuje bolje rezultate, jer će
"istraživanjem biti obuhvaćena djeca koja su nastavu dijelom pratila po
novim obrazovnim programima".
- Očekujemo rezultate koji će potvrditi naša opredjeljenja za kreiranje
sistema obrazovanja koji se više oslanja na vještine i kompetencije, a
manje na faktička znanja - kazao je Backović.
PISA je međunarodno standardizovano ocjenjivanje znanja i vještina
petnaestogodišnjaka. Istraživanje mjeri koliko je učenik u stanju da
primjeni stečena znanja.
Crnogorski petnaestogodišnjaci prvi put su učestvovali u istraživanju
PISA, a lošije rezultate od njih postigli su đaci iz Meksika, Argentine,
Kolumbije, Brazila, Indonezije, Tunisa, Azerbejdžana, Katara i
Kirgistana.
Sl.RADULOVIĆ
TREĆINA DOSTIGLA OGRANIČENI NIVO ZNANJA
Trećina testiranih crnogorskih đaka dostigla je prvi,
kako navode u OECD-u, ograničen nivo naučnih znanja.
- Oni mogu izložiti naučna objašnjenja koja su očigledna i koja
eksplicitno proizilaze iz datih dokaza - navodi se u izvještaju.
Drugi nivo dostiglo je 31 odsto testiranih i oni su, po OECD-u,
"sposobni za direktno promišljanje i za oblikovanje doslovnih
interpretacija rezultata naučnih istraživanja"...
Treći nivo znanja postiglo je 14,9 odsto testiranih i oni "mogu da
identifikuju jasno opisana naučna pitanja u različitim kontekstima".
Četvrti nivo dostiglo je 3,6 odsto učenika koji "mogu da promišljaju o
sopstvenim akcijama i mogu da odluke iskažu koristeći naučna znanja i
dokaze".
Peti nivo podrazumijeva "identifikaciju naučnih komponenti u brojnim
složenim situacijama". Taj nivo u Crnoj Gori dostiglo je 0,3 odsto
testiranih.
Niko od njih nije dostigao šesti nivo znanja na kojem, po OECD-u, djeca
"mogu konzistento da identifikuju, objasne i primijene naučna i znanja o
nauci u različitim kompleksnim životnim situacijama".
Ovaj članak je preuzet sa sajta dnevnog
lista "VIJESTI" - www.vijesti.cg.yu
|