Povjerenik najbolje rješenje

DEKLARACIJA AMN O UNAPREĐENJU PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA

Podgorica - Crnogorski zakon o slobodnom pristupu informacijama nije loš, ali je primjena nikakva, pa bi najbolje rješenje bilo uvođenje institucije povjerenika za informacije - rečeno je na jučerašnjem okruglom stolu o primjeni tog zakona.
Asocijacija mladih novinara, koja je bila organizator okruglog stola, predstavila je juče deklaraciju o unapređenju prava na slobodan pristup informacijama.
Pravni savjetnik AMN Jovan Poleksić rekao je da će ta organizacija tražiti podršku političkih partija i nevladinog sektora za uvođenje institucije povjerenika za informacije.

On je kazao da bi to bila nestranačka ličnost, čija bi nezavisnost bila garantovana dužinom mandata i načinom izbora.
Nataša Pirc, povjerenik za informacije Slovenije, države koja je u smislu slobodnog pristupa inforamacijama, kako je rečeno, primjer u Evropi, rekla je da je povjerenik dobro rješenje za "zemlje koje se uče demokratiji".
- Jedan od osnovnih uslova je da taj organ bude nazavisan, da može nadzirati sudsku, izvršnu i zakonodavsnu vlast - kazala je Pirc.
Ona je rekla da je povjerenik bolje rješenje nego ombudsman, jer zaštitniku ljudskih prava treba dvadesetak godina da bi postao autoritet.

U Sloveniji najveći broj zahtjeva za pristup informacijama dostavljaju građani, oko 50 odsto, slijede preduzeća sa 30 i novinari sa 20 odsto.
U Crnoj Gori zahtjeve najčešće predaju nevladine organizacije i, kako je rečeno na jučerašnjem okruglom stolu, polovinu njih administracija prećuti.

Poleksić je rekao je da cilj Asocijacije da dobije što širu podršku političkih partija i nevladinih organizacija za deklaraciju, jer taj dokument predstavlja "kamen temljac" za uvođenje u pravni sistem Crne Gore povjerioca za informacije.
Pirc smatra da osoba koja obavlja tu funkciju može "puno da napravi" u državama koje se još uče demokratiji.
Prema njenim riječima, jedan od najbitnijih uloga povjerenika je što ima i ispekcijska prava.

- Ako neko kaže nama informaciju, onda inspekcijski organ može ići kod vlasti i pretražiti njihove arhive i naći takav podatak. To je ono što može samo povjerenik raditi. U nekim zemljama čak i ombudsman navela je Pirc.
Pirc je navela da u Evropi postoji 11 povjerenika za informacije. U četiri zemlje, među kojima su Srbija i Slovenija, odluke povjerioca su obavezujuće.
Poleksić je podsjetio da se Zakon u Crnoj Gori primjenjuje tri godine i da je ANM za to vrijeme podnijela preko tri hiljade zahtjeva za pristup inforacijama.
On smatra da je osnovni problem Zakona što ne postoji organ koji nadzire sprovođenje njegovih odredbi. Dio tog posla, kako je naveo, povjeren je Ministarstvu kulture, a odnosi se samo na kontrolu donošenja vodiča za pristup informacijama.

Pirc je kazala da "najteže promijeniti mentalitet državnih službenika, politike, da oni znaju šta znači ljudsko pravo na pristup informacijama".
- Transparentnost je jedna od najbitnijih postavki društva, jer bez nje demokratija ne može funkcionisati - rekla je ona.
Pirc je kazala da nema dijaloga između države i građana "ako ljudi nemaju pravo da pitaju, ako država vlada ljudima i sama odlučuje kakve će informacije objaviti".

- Crna Gora nije više Zimbabve i neka banana republika. To treba da znate. Vi imate dobre uslove i dobro ste počeli, a to samo treba nadgraditi - navela je ona, govoreći o Zakonu.
Portparol Narodne stranke Slaviša Guberinić je kazao da je ta partija podnijela oko 600 zahtjeva za pristup informacijama.

- Što se tiče formalne strane, bili smo zadovoljni, ali je problem u konfuziji informacija koje dobijete. Na primjer, obratite se resornom organu koji vam na traženu informaciju da potpuno netačne ili pogrešne podatke, koje vi kasnije nađete u drugom državnom organu. Najveći problem Crne Gore je "karakter sistema". Ne vidim razliku između Zimbabvea, o kome vi govorite, i Crne Gore, zato što imamo Zakon, a ne sprovodimo ga. Čak mislim da je ovo mnogo opasnije - kazao je Guberinić.
Predsjednik Crnogorskog Helsinškog komiteta Slobodan Franović smatra da bi trebalo doraditi Zakon. Franović smatra, da bi Zakon trebalo da proširi mogućnost direktne efektivne sudske zaštite kada je pravo na pristup informacijama, kao temeljno ljudsko pravo, povrijeđeno.

M.B.

Ovaj članak je preuzet sa sajta dnevnog lista "VIJESTI" - www.vijesti.cg.yu