Posao po pripadnosti

ETNIČKA STRUKTURA ZAPOSLENIH U DRŽAVNIM USTANOVAMA NEADEKVATNA

Podgorica - Zapošljavanje u državnim organima do sada je najviše koristi donosilo Crnogorcima, koji su većinski zastupljeni, dok su Romi izvukli najdeblji kraj, jer je njihova zastupljenost u državnim organima "apsolutno neprihvatljiva", pokazao je izvještaj Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) o zastupljenosti etničkih manjina u državnim organima.

"Etnička struktura zaposlenih u državnim ustanovama nije adekvatna i ne odgovara etničkoj strukturi u Crnoj Gori, a disbalans je posebno naglašen kroz broj zaposlenih Crnogoraca, a veoma mali broj zaposlenih Roma", kazao je Milan Radović iz te organizacije.

On je naveo da su od Ministarstva rada i socijalnog staranja dobili podatke, da je od ukupnog broja zaposlenih, čak 89 odsto Crnogoraca, Srba pet procenata, Albanaca jedan, i Muslimana pola procenta. U Ministarstvu prosvjete i nauke od 93 zaposlena, 39 je Crnogoraca, četvoro Srba, po jedan Albanac i Musliman, troje se nijesu izjasnili, dok je nepoznato 45. Ostala ministarstva ili ne posjeduju podatke, ili nijesu odgovorili na zahtjev Inicijative.

"Crnogoraca je mnogo više nego što je po etničkoj strukturi stanovništva, dok je svih drugih mnogo manje nego što preocentualno zauzmaju u društvu", kazao je Radović.

"Učesnici u istraživanju smatraju da se prilikom zapošljavanja sprovodi i politička diskriminacija, jer, kako ističu, zapošljavanje se vrši i na osnovu političke pripadnosti vladajućoj strukturi na nacionalnom ili lokalnom nivou", ocjena je Radovića.

Zaključak istraživanja je bio i da su Romi "podzastupljeni i da obavljaju poslove na niskim hijerarhijskim pozicijama".

"Pozitivni primjeri zapošljavanje te populacije u Upravi policije su primjeri koje drugi državni organi treba da slijede", kazao je Radović.

Edina Hasanaga Čobaj iz Inicijative mladih za ljudska prava je podsjetila da je sastavni dio manjinskih prava srazmjerna zastupljenost etničkih zajednica u državnim organima.

"Ustav Crne Gore i Zakon o manjinskim pravima garantuje pravo na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore, kao i u svim javnim službama", kazala je ona.

Istraživanje je urađeno u saradnji sa Fondacijom Instituta za otvoreno društvo.

Nadležni organi neažurni ili ne žele da daju podatke

Konsultant u istraživanju Miloš Bešić kazao je da su nadležni organi ponekad neažurni, ali da nekad i ne posjeduju političku volju i ne žele da daju određene podatke. Odnose se prema zahtjevima na način da "odugovlače", što je postala praksa.

"Ja sam uvjeren da, ukoliko budemo više išli sa zahtjevima traženja informacija, da će u svakom sljedećem koraku sve više informacija dobijati. Prije ili kasnije te institucije će morati da poštuju zakon i ono što je bila njegova svrha", kazao je Bešić.

Državni organi se brane time da zaposleni imaju pravo da se izjasne. To im, kako kažu iz Inicijative, ne oduzima pravo da ih isto i pitaju.

D.Đ.

Ovaj članak je preuzet sa sajta dnevnog lista "VIJESTI"  - www.vijesti.me