BRISEL ODBACIO KRITIKE KOSTUNICE
Evropska unija je odbacila kritike srpskog premijera Vojislava Koštunice na račun politike Brisela prema Srbiji i poručila da se na EU nikako ne mogu svaljivati propusti koji se čine u samoj Srbiji. Kristina Nađi, portparolka evropskog komesara za proširenje Olija Rena rekla je novinarima da Ren smatra da je na Srbiji i njenom rukovodstvu da ispuni uslove za perspektivu ulaska u EU, naglasivši da se to prvenstveno odnosi na postizanje pune saradnje s Haškim sudom. Evropski komesar je stavio do znanja i da je "jako važno sagledati da EU sprovodi i konkretne mjere, putem rada na ekonomskom razvoju, boljim trgovinskim odnosima, kao i pospješenju međuljudskih veza Unije i Srbije.
DURIĆ: FINCI I NE IGRAJU
Šef Kancelarije Vlade Srbije za saradnju sa medijima Srdan Đurić naveo je da nije "ni korektno, ni ozbiljno" reći da je srpski premijer Vojislav Koštunica "optužio Evropsku uniju za sopstvene neuspjehe". Đurić je, odgovarajući na stavove portparolke evropskog komesara za proširenje Kristine Nađi, kazao da je Vlada Srbije, kada je riječ o saradnji sa Haškim sudom, omogućila da 16 optuženika ode u Hag. "Zanimljivo je da se ta činjenica karakteriše kao neuspjeh. U Interesu je Srbije, a vje rujem i u obostranom interesu, da gradimo partnerske odnose, da rješavamo sve tehničke obaveze i sve tehničke uslove, ali svakako ne i da se vodi politika uslovljavanja" rekao je Đurić.
VUKOVIC I BRAJOVIC NA SJEDNICI PARLAMENTARNE SKUPŠTINE SAVJETA EVROPE
0 posljedicama nezavisnosti u Strazburu
Podgorica Parlamentama skupština Savjeta Evrope je raspravljati o posljedicama referenduma i nezavisnosti Cme Gore, uz učešće poslanika crnogorskog parlamenta. "Riječ je o dobrim namjerama. Došlo je do nove situacije nakon referenduma i željeli smo da dobijemo više informacija šta će se dogoditi u budućnosti, kako će se stvari odvijati i kako Savjet Evrope može pomoći ljudima na tom području u promijenjenim okolnostima. rekao je "Vijestima" predsjednik Političkog odbora PSSE Abdulkadir Ateš, poslanik turskog parlamenta. Na ovom zasjedanju PSSE prvi put je i novoizabrana sedmočlana delegacija Skupštine Srbije, koja je u skladu sa Ustavnom poveljom naslijedila članstvo SCG u Savjetu Evrope.
Bus: Rado ću doći u Crnu Goru
BUS CESTITAO CRNOJ GORI NEZAVISNOST
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džordž Buš čestitao je Cmoj Gori na nezavisnosti i poručio da Cma Gora mora naći načina da privuče strani kapital, rekao je student podgoričkog Ekonomskog fakulteta Miodrag Bukvić. Buš je na marginama samita sa liderima EU u Beču razgovarao sa četrnaest odabranih stranih studenata u Austriji iz više zemalja, među kojima je bio i Bukvić. Predsjednik SAD je rekao da bi bilo dobro da sve zemlje pošalju što više studenata u inostranstvo, ali i da je važno da se oni na kraju studija vrate u svoje zemlje i budu lideri, ,,da ne zaborave odakle dolaze i pomognu svojoj zemlji u njenom razvoju", kazao je Bukvić. "Rekao sam mu da dolazim Iz najmlađe države na svijetu i da smo imali referendum o nezavisnosti tačno prije mjesec dana, 21. maja, na čemu je on čestitao. Kazao sam mu i da je Cma Gora jedina zemlja od republika bivše Jugoslavije koja je nezavisnost stekla mimim putem, da su se sve ostale dižave osamostalile u konfliktima i sukobima. Na kon završetka okruglog stola predsjednik mi je prišao, rukovao se sa mnom i rekao da bi trebalo da radim nešto u marketingu jer sa_m dobro izreklamirao Cmu Goru, što je opet propraćeno smijehom", kaže Bukvić. " Na kraju kada smo se pozdravili, ja sam mu kazao: "Vidimo se u Cmoj Gori", na šta je Buš odgovorio da će vrlo rado posjetiti Cmu Goru".
CRNA GORA PRIMLJENA U OEBS
Cma Gora je zvanićno postala 56. članica Organizacije za međunarodnu bezbjednost i saradnju, nakon što je na sjednici njenog Stalnog savjeta u Beču predsjedavajući belgijski ambasador Bernard de Krombrug pročitao je odluku o prijemu. Nakon toga je na jarbol ispred sjedišta organizacije na palati Hofburg podignuta cmogorska zastava. De Krombrug je potom pozvao predstavnika Cme Gore, ambasadora Veska Garčevića da uđe u salu i zauzme svoje mjesto medu ostalih 55 predstavnika članica OEBSa. "Čestitam Cmoj Gori na osamostaljenju. Referendumski proces je bio demokratski i zadovoljstvo mi je da pozdravim Cmu Goru kao našeg novog člana. Dižave se ne rađaju svakog dana. Cma Gora je stara država koja je bila na mapi Evrope, ali koja se ponovo vratila tamo gdje se nekada nalazi la", kazao je De Krombrug. Garčević je na sjednici kazao da nije slučajno što je OEBS prva međunarodna organizacija kojoj Cma Gora pristupa jer je "OEBS igrao i igra vrlo važnu ulogu u Cmoj Gori i zajedno sa vlastima Cme Gore je usmjeren na reformske procese i reformu u raznim oblastima društva". "Cma Gora će i u novom svojstvu nastaviti da bude konstruktivan partner u organizaciji", rekao je Garčević.
PRVI TEST ODNOS PREMA UNIONISTIMA
Holandski ambasador Dan Everts kazao je da će OEBS pomoći Cmoj Gori da se "suoči sa novim izazovima u procesu integracija" što iziskuje dosta unutrašnjih napora ali i kvalitetne spoljne politike". Važno je i kako ćete se odnositi prema onima koji nisu bili za nezavisnost i kako će se prevazići ta podjela u društvu. Ja se nadam da će odnos prema njima biti isti kao prema svim gradanima Cme Gore, tako da to predstavlja jedan rani test s kojim će se Cma Gora sočiti", kazao je Everts. " On je poručio da će Holandija pružiti Cmoj Gori svu moguću podršku, kao zemlja članica EU koja ima iskustva u integracijama.
Bugarska i Rumunija na meti kritika EU
Reforme ili odlaganje
Evropski revizorski sud kritikovao je primjenu sredstava Evropske unije u Bugarskoj i Rumuniji pozivajući ih da pospješe reforme neophodne za pristup Uniji u januaru naredne godine. Revizori su utvrdili da su Bugarska i Rumunija od 2000. do 2004. godine na neprimjeren način potrošile dio sredstava iz programa kojim se obezbjeduje finansijska pomoć zemljama srednje i istočne Evrope kako bi ispunile uslove za pristup. Dvije balkanske zemlje trebalo bi da pristupe Evropskoj uniji 1. januara 2007. godine, ali je Evropska komisija upozorila da sljedećih mjeseci moraju sprovesti hitne reforme kako bi izbjegle jednogodišnje odlaganje pristupa.Bugarska i Rumunija našle su se na udaru kritike posebno zbog izostalih oštrih mjera koje su trebale da budu usmjerene na suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala. Na Samitu SAD-EU u Beču diskutovano o brojnim temama.
Gvantanamo najosjetijiviji
Samit SADEU, u Beču, protekao je dobrim dijelom u znaku zahtjeva Brisela da se američki zatvor Gvantanamo na Kubi, u kome su zatvoreni osumnjičeni za terorizam, zatvori. Kako su javile agencije, američki predsjednik Džordž Buš je radni dan počeo susretom sa austrijskim predsjednikom Hajncom Fišerom i kancelarom Volf gangom Siselom. Njima su se kasnije na radnom ručku pridružili visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Havijer Solana i predsjednik Evropske komisije Zoze Manuel Barozo. Solana je naglasio da međunarodna zajednica mora da bude čvrsta u odnosu sa Sjevernom Korejom, kako bi tu zemlju primorala da odustane od planova da testira balističke rakete velikog dometa, za koje se vjeruje da mogu da dolete do teritorije SAD. Najproblematičniji dio razgovora zvaničnika EU sa Bušom bio je vezan za američki vojni zatvor Gvantanamo, na Kubi, na čijem zatvaranju Brisel insistira.
DZUDI BAT- MEDJUNARODNA ZAJEDNICA ZADOVOLJNA REFERENDUMOM U CRNOJ GORI
Brzo priznanje Crne Gore od strane međunarodne zajednice, kao i njeno učlanjenje u OEBS i skoro članstvo u Ujedinjenim nacijama i Savjetu Evrope dokaz je zadovoljsta u međunarodnoj zajednici odvijanjem i provođenjem referenduma u Crnoj Gori ocijenila je ekspert Instituta za bezbjednosne studije Evropske unije u Parizu Džudi Bat. Ona smatra da će odbijanje opozicije da prizna referendumske rezultate više uticati na njen imidž, nego na imidž države Crne Gore Opozicija ce, ipak, prije ili kasnije, odlučiti da učestvuje na izborima, i u institucijama Crne Gore, što je za mene de facto priznanje rezultata referenduma kazala je Bat. Komentarišući optužbe srpskog premijera Vojislava Koštunice da je Brisel kriv za sporo napredovanje ka Evropi, Bat je ocijenila da u vladajućim krugovima u Srbiji jasno postoji "neko stanje šoka i mentalne i psihološke paralize, kada treba da se suoče sa agendom, koja je postavljena pred njih".
MAKEDONSKI PREMIJER VLADO BUČKOVSKI U SKOPLJU PRIMIO MILANA ROĆENA, GLAVNOG POLITIČKOG SAVJETNIKA PREDSJEDNIKA CRNOGORSKE VLADE
Makedonija će podržati Crnu Goru na putu evrointegracija
Makedonski premijer Vlado Bučkovski, je u Skoplju primio Milana Roćena, glavnog političkog savjetnika predsjednika vlade Republike Crne Gore koji mu je uručio pismo premijera Mila Đukanovića u kojem se izražava zahvalnost na čestitki povodom sticanja nezavisnosti Crne Gore. U prijateljskom razgovoru Bučkovski je izrazio spremnost za jačanje svestrane makedonskocrnogorske saradnje u svim oblastima , naročito u domenu političkih, ekonomskih i kulturnih odnosa. Pri tom je obostrano ocijenjeno da u dosadašnjoj saradnji između Makedonije i Crne Gore nema otvorenih pitanja, kao što ih nije bilo ni proteklih godina, da ih karakterišu izvanredni odnosi i puno razumijevanje između vlada dvije prijateljske i susjedne zemlje.
EU i SAD nastaviće da razvijaju odnose sa Crnom Gorom
Evropska unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD) nastaviće da razvijaju odnose sa Crnom Gorom kao suverenom i nezavisnom državom. To je saopšteno u Beču na samitu lidera EU i SAD na kome je učestvovao i američki predsjednik Džordž Buš. Na samitu je usvojena deklaracija u kojoj je naglašeno da će iduća godina biti od velikog značaja za zapadni Balkan, AustriJski kancelar Volfgang Šisel, čija zeml>a predsjedava EU podsjetio je da su poieli pregovori sa Hrvatskom o prijemu u članstvo Unijv, da je Makedonija dobila status kandidata, da je sa Albanijom nedavno potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i da sada u regionu postoji i nova nezavisna država Crna Gora. Istovremeno, Srbija i Crna Gora su pozvane da nastave direktan i konstruktivan dijalog o budućim odnosima.
VUJANOVIĆ I RUPEL NA CETINJU
Slovenija će podržati Crnu Goru na evropskom putu
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović primio je, u rezidenciji na Cetinju, ministra inostranih poslova Republike Slovenije, Dimitrija Rupela. PredsJednik Vujanović je iskazao zadovoljstvo zbog otvaranja ambasade Slovenije u Crnoj Gori. Ministar Rupel je, ponovio zadovoljstvo Slovenije i Evropske unije demokratskim referendumskim procesom u Crnoj Gori.
OKRUGLI STO 0 RADNOJ VERZIJI STRATEGIJE PODSTICANJA STRANIH DIREKTNIH INVESTICIJA
Đurović: Privlačenje stranih investicija primarni cilj Vlade
Crnoj Gori trebaju potpuno nove investicije, odnosno grin fild. Upravo na privlačenje ovakvih investitora biće stavljen akcenat u narednom periodu, odnosno do 2009. godine, koje je obuhvaćeno strategijom podsticaja stranih direktnih investicija čiju radnu verziju je predstavila d u Privrednoj komori Crne Gore ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije dr Gordana Đurović. Strani investitori imaju nacionalni tretman, a sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji bi uskoro trebalo da bude potpisan sa EU treba da bude dodatni podsticaj za investiranje u Crnu Goru , ocrgjenila je ministar Đurović. Pored grin fil investicija predviđeno je ulaganje u usluge, turizam i reinvestiranje profita. Jugoistočna Evropa je aktraktivna za strane ulagače naročito u oblasti usluga, telekomunikacija, turizam, infrastrukturu. Do sada je najviše investicija došlo iz četiri zemlje EU Mađarske 150 miliona eura, Velike Britani^ je 72, Austrije 69, Slovenije 53, Njemačke 39, Švajcaske 29 miliona eura... U narednom periodu možemo očekivati veći priliv stranih investicija sa Malte koji su zainteresovani da ulože u pomorstvo, bankarstvo, turizam, ali i u industriju suvenira, kazala je Sandra Tinaj iz crnogorske MIPE Agencije za privlačenje stranih investicija. U prošloj godini imali smo 382 miliona investicija. Nije veliki iznos grin fild, ali ih je više nego ranije. Crna Gora je na prvom mjestu po iznosi investicija po glavi stanovnika 620 eura. Ivan Mitrović iz Unije poslodavaca smatra da se ambijent u Crnoj Gori mora još popraviti da bi se privukli veliki strani investitori. Visoke su cijene građevinskog zemljišta i komunalija, poreska opterećenja. Bar do 50 odsto treba smanjiti poreze i doprinose. Ukoliko smanjimo poreze i doprinose povećaće se plate, a preko toga i standard građana i produktivnost, smatra Mitrović.
Budimpešta pod blokadom
Šef Bijele kuće je označen kao "posebno ugroženi državnik", pa su se i u Mađarskoj, na skali od jedan do pet, primjenjivale mjere najvišeg, prvog stepena bezbjednosti. U zaštiti Buša, pored američkih agenata, učestvuje i oko 2.000 mađarskih policajaca. Visoki gost je, prema prvobitnom planu, trebalo da odsjedne u "Palati Njujork", ali je, upravo iz bezbjednosnih razloga, prenoćio u hotelu "Meridijen". Tokom njegovog jednodnevnog boravka u Mađarskoj nad Budimpeštom su gotovo sve vrijeme lebdjeli američki i helikoptreri Mađarskog ratnog vazduhoplovstva. Uz povike "Buš, idi kući!", studenti su se okupili na želje-zničkoj stanici Vestbanhof, odakle su krenuli ka palati Hofburg gdje se Buš sastao sa najvišim evropskim zvaničnicima.
U SRPSKOJ VLADAJUĆOJ KOALICIJI SE LOME KOPLJA OKO TOGA KOJI ĆE DIPLOMATA U CRNU GORU
Ambasador u Podgorici iz SPO-a
Pošto su ministri za inostrane poslove Srbije i Crne Gore potpisali protokol o uspostavljanju diplomatskih odnosa i dogovorili se da razmijene ambasadore tokom septembra u Srbiji je krenulo licitiranje ko će biti prvi srpski ambasador u Podgorici. U srpskoj vladajućoj koaliciji, kako saznaje "Dan", koplja se lome oko toga da li će odluku o izboru ambasadora donijeti predsjednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica ili šef diplomatije Srbije Vuk Drašaković. Ako bi se gledalo na pravdu čovjek iz Srpskog pokreta obnove trebalo bi da bude imenovan za ambasadora u Crnoj Gori. Za takvu odluku postoje dva razloga. Prvi je što bi savršeno radio posao, a drugi što bi razvijao bratske odnose sa Crnom Gorom kaže za "Dan" potpredsjednik Srpskog pokreta obnove i šef poslaničkog kluba stranke Sanja Čeković. Prema nezvaničnim informacijama objavljenim u beogradskim medijima, Drašković je pokušao da sredi da u Crnu Goru odu njegovi ljudi, a imao je tri kandidata. To su Jela Baćović, bivši šef Kancelarije SCG za EU, Sanja Nikolić, šef Vukovog kabineta i dobra prijateljica Mila Đukanovića i Sanja Milinković, šef međunarodnopravne službe MIPa, koju je pokušao da prebaci za ambasadorku u Maroku. Konačnu odluku o tome ko će biti ambasador Srbije u Crnoj Gori ipak će donijeti predsjednikVlade Srbije Vojislav Koštunica. Socijalistička partija Srbije odlučno odbija svaku mogućnost da podrži reizbor Vuka Draškovića u Skupštini Srbije, koji bi trebalo da uslijedi u narednih mjesec dana.
Dosadašnji Konzulat Slovenije u Podgorici prerastao u ambasadu te zemlje u Crnoj Gori. Time je Slovenija postala prva zemlja koja je sa Crnom Gorom, nakon proglašenja njene nezavisnosti, uspostavila diplomatske odnose na nivou ambasade. Kako je na ceremoniji svečanog otvaranja rekao slovenački šef diplomatije Dimitrij Rupel, ambasador Slovenije u Crnoj Gori tek treba da bude imenovan. Kao najvjerovatniji kandidat pominje se dosadašnji generalni konzul Branko Rakovec. Šef slovenačke diplomatije je nakon razgovora sa crnogorskim kolegom Miodragom Vlahovićem čestitao građanima Crne Gore na demokratskom ishodu referenduma. Nova crnogorska država je radosna vijest
za Evropsku Uniju i za Sloveniju, koja je čitavo vrijeme držala palčeve
da se taj proces uspješno završi. Danas je Slovenija lider ne samo u
kontekstu zemalja nekadašnje Jugoslavij već i među deset novih članica EU.
Očekujem da smo dostigli onu prelomnu tačku kada se otvara prostor za građansko pomirenje i usmjeravanje svih političkih aktera i činilaca građanskog društva na ključna pitanja daljeg demokratskog i ekonomskog razvoja, kako bi što prije svojim građanima obezbijedili bolji, evropski standard, poručio je predsjednik crnogorske vlade na Forumu pod nazivom "suočavanje sa novim svijetom". Govoreći o odnosima sa Srbijom, premijer je istakao da je građapska, multietnička i evropska Crna Gora bila je i ostala pouzdan prijatelj i partner svim demokratskim strukturama u Srbiji, regionu i šire. Đukanović je u Monaku boravio kao specijalni gost princa Alberta.
AMERIČKI PREDSJEDNIK OBILAZI EVROPU
Buš dolazi u Njemačku
Američki prssjsdnik Džordž Buš posjstiće 13. jula Njsmačku, najavila js Njsmačka kancelarka Angsla Msrkel. Merkelova i Buš ćs u Stralzupduposjetiti istorijsku vijećnicu na Starom trgu i Nikolajvssku crkvu, koji su pod zaštitom UNESCO. Zbog toga će, kako ss očskujs, iz sigurmosnih razloga, javni život, u trajanju od oko 18 sati u tom gradu skoro zamrijsti, a sve prodavnice i trgovine u tom vremenu biće zatvorene.
DEMOKRATSKA STRANKA TVRDI DA SRBIJA I CRNA GORA MORAJU GRADITI DOBRE ODNOSE ZBOG VELIKOG BROJA PRISTALICA DRŽAVNE ZAJEDNICE
Lutovac: Ponovo ćemo biti u zajedničkoj državi
Član Političkog savjeta Demokratske stranke (DS) Zoran Lutovac smatra da bi poslije priznanja crnogorskog referenduma od strane Vlade Srbije trebalo poboljšati odnose između Beograda i Podgorice. On dodaje da bi takav korak trebalo napraviti, između ostalog, i zbog velikog broja građana Crne Gore koji su se na referendumu izjasnili za dobre odnose sa Srbijom. Prema njegovim riječima, mnoge sporne stvari će se regulisati bilateralnim ugovorima u korist građana Srbije i Crne Gore.Zajednički cilj Srbije i Crne Gore, približavanje EU, obavezujuće je za usklađivanje odnosa, njihovo unapređenje i harmonizaciju ocjenjuje Lutovac. Vlada djeluje sporo, iako je više puta upozoravana da bi morala da misli o 22. maju, bez obzira na ishod crnogorskog referenduma. Očigledno je da Vlada nema strategiju za bilo koji problem zaključuje član Političkog savjeta Demokratske stranke. Lutovac smatra da su izbori u Srbiji trebalo odavno da se održe, jer, kako objašnjava, Vlada ne djeluje kao tim koji može da odgovori na ključne probleme. Vlada nema jasnu viziju ni o jednom pitanju. Održava je jedino želja stranaka koje je sačinjavaju da ostanu na vlasti.
SLOZENI PROCES PRIDRUZIVANJA EVROPSKOJ UNIJI U KLUPE VRATIO I PREDSTAVNIKE GRAĐANA
Poslanici poceli da uče
Više od 20 narodnih predstavmka, zajedno sa službenicima stručne službe parlamenta, od petka do subote upoznavali su se, na seminaru u Kumboru, sa osnovnim institucijama Evropske unije, njenim istorijatom i pravnom tekovinom. Namjera je da se što bolje pripreme da daju svoj doprinos procesu približavanja Crne Gore EU. Seminar je, uz podršku njemačke fondacije Fridrih Ebert, organizovao Evropski pokret u Crnoj Gori, u saradnji sa Skupštinom Crne Gore. On se naslanja na projekat "Škola evropskih integracija", koji već nekoliko godina organizuju Centar za građansko obrazovanje, Centar za razvoj nevladinih organizacija i Evropski pokret. Predavanjima, koja su držali dr Radovan Radonjić, dr Tanja Mišćević, dr Miroslav Prokopijević, Daliborka Uljarević, Momčilo Radulović i dr Zoran Radivojević, prisustvovali su poslanici DPSa, Miodrag Vuković, Branka Tanasijević, Predrag Sekulić, Valentina RadulovićŠćepanović, Daliborka Pejović, Zarija Franović, S lobo Pajović i Ljuiđ Škrelja, zatim Zoran Bošković, Dragan Koprivica, Zorica Tajić, Dragiša Pešić, Vuksan Simonović i Srdan Milić iz SNPa, Borislav Banović iz SDPa, Krsto Pavićević iz GPa i Ferhat Dinoša iz DUA. Uz njih na seminaru su bili službenici stručne službe parlamenta, na čelu sa generalnim sekretarom Milanom Radovićem. "Naši poslanici pokazali su veliki stepen interesovanja i želju za daljim usavršavanjem, što ćemo uraditi već do početka oktobra kada ćemo organizovati drugi seminar. Cilj programa je unapredenje kapaciteta Skupštine u oblasti evropskih integracija", kazao je predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović
SUSRETI U BRISELU Delegacija Skupštine Crne Gore otputovala je juće u Brisel gdje treba da se sretne sa visokim predstavnicima Evropske unije. "Prvi put kao parlamentarna delegacija nezavisne Cme Gore idemo u zvaničnu posjetu EU. Planirani su razgovori sa evropskim komesarom za proširenje Olijem Renom, koordinatorom Pakta stabilnosti Erhardom Busekom, predsjednikom Parlamentamog odbora za jugoistočnu Evropu Elmarom Brokom i poslanikom Evropskog parlamenta Doris Pak", lzjavio je Miodrag Vuković. Osim njega, u delegaciji su Predrag Sekulić, Rifat Rastoder i Džavid Sabović iz SDPa, te Božidar Milović iz SNPa.
|