GRAĐANSKIM DIJALOGOM DO EFIKASNE LOKALNE SAMOUPRAVE

"Život bi trebalo živjeti dva puta: prvi put je proba, a drugi put živimo stvarno."

Vittorio Gassman

Dugi niz godina na prostoru Balkana se vodi rasprava o tome da li se zemlje bivše Jugoslavije nalaze u vremenu transformacije društva. Rat, konfliktogenost društva, stalna politička previranja, nelegalni oblici ekonomskih rabota, neuspostavljanje demokratskih principa ovo pitanje uistinu iznose kao glavno premišljanje u novonastalim zemljama na tlu nekadašnje Jugoslavije.

Moglo bi se reći da su zemlje zapadnog Balkana prošle najteži i najturbolentniji dio svoje novije historije u kojoj su se raspravile sa nacionalnim pitanjima i težnjama, teritorijalnim nedoumicama i pretenzijama ali i zakoračile u novi politički i ekonomski sistem poznat kao demokracija i tržišna ekonomija. Rat i ratna razaranja nisu samo vidljiva u materijalnom stradavanju, ona se još više osjećaju u lošoj organizaciji društva, političkog života i sloboda, inicijativa i kreativnosti kojih manjka u svim strukturama organiziranja života kako na lokalnom, tako i na državnom nivou.

Zahvaljujući vizionarima i prijateljima "Otvorenog društva" uspijevamo napraviti i potraživati bolju komunikaciju na svim nivoima čiji je nedostatak i doveo do kaotičnih ratnih, a kasnije i političkih sukoba na prostorima Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Ostvariti dobru komunikaciju, voditi dijalog, koliko god izgledalo dijelom čovjekove prirode kao društvenog bića, danas podrazumijeva retoričke vještine, prepoznavanje različitih tehnika jezičke moći ili pak tehnika dominacije koje omogućavaju korisnicima da se osjećaju sigurno u pronalaženju i prezentiranju svojih problema ma koliko oni bili teški i činili se nerješivim.

Vraćajući se na proces tranzicije možemo reći da je ono životno učenje. Dobri i kvalitetni zakoni su već napisani, te mnoga društva u stabilnim europskim demokracijama se već decenijama po njima vladaju, prate razvoj društva i kretanja u njemu uključujući i popravljajući zakone sve novijim oblicima organiziranja ljudskog života. Ne boje se promjena i novina, već ih koriste da bi uživali i stvarali bolji i kvalitetniji život i okruženje.

Prečesto se u političkom rječniku pojavljuje, nažalost, već pomali otrcana riječ-demokracija. Nažalost, otrcana kao riječ, demokracija je ne prepoznata kao proces stvaranja boljeg i kvalitetnijeg života.

Demokraciju ne čine samo slobodni izbori na kojima glasamo svake četiri godine, demokracija nije samo tržišna utrka i privatizacija kako nas mnogi žele uvjeriti. Demokracija također ne završava na pluralizmu političkog udruživanja u kojima oni najjači i najuticajniji vladaju i drže u svojim rukama svo materijalno i društveno bogatstvo zemlje. Demokracija je mnogo više od pobrojanog. Demokracija treba da zaživi u ljudima.

Zahvaljujući ljudima koji vjeruju u ideju "Otvorenog društva" ovim projektom smo krenuli u potragu za načinima boljeg organiziranja društva na lokalnoj razini, potražujući ali i eksperimentirajući oblicima dobrog i kvalitetnog uključivanja građanina u procese razvoja demokracije, građanske inicijative i lokalne samouprave. Projektom je omogućeno da se u krugu zainteresiranih građanki i građana provede "laboratorijski" oblik rada nad problemima koji tište i pojavljuju se u pojedinim segmentima društva te su se potraživali novi načini njihovog rješavanja. Za ovakvo što ne treba imati dva života (Gassman), nego se treba naučiti služiti vještinama i biti dobro informiran, uspostaviti komunikaciju sa lokalnim vlastima i predstaviti i rješavati zajednički probleme. Učesnice uz pratnju trenerica na ovom projektu osmislile su načine pokretanja građanskih inicijativa, isplanirale korake koje treba poduzeti, a ujedno naučile postupak kako od problema stvoriti kvalitetnu lokalnu inicijativu i provesti je u život.

Isprobati, inicirati i graditi

Isprobani način rada na osposobljavanju građanki za vođenje dijaloga sa vlastima na lokalnom nivou proveo je tim UG "Forma F" iz Mostara koji se razvojem demokratskih procesa bavi dugi niz godina. Nositelji projekta u Crnoj Gori NVO "Consenzus" osigurali su uvjete rada, a obučene trenerice su pomagale u pronalaženju najboljih načina predstavljanja problema na lokalnom nivou pojašnjavajući zakonsku regulativu.

Održana su dva treninga, u dvije crnogorske općine, Kolašin i Bar. Građanke, učesnice treninga otkrivale su draž aktiviteta, prepoznavale probleme lokalne prirode i žene u crnogorskom društvu te snažno potraživale mogućnosti za njihovo rješavanje.

Prepoznati žensku percepciju svijeta

Tematski dijelovi treninga su kreirali određenu dinamiku osnaživanja ženskog pitanja i uvođenja ga kao nezaobilaznog u stvaranju tolerantnije lokalne zajednice. Pojavilo se niz jezičkih konstrukcija koje same po sebi grade predrasude prema ženskoj populaciji.

Pokazano je kako određene imenice kada ih stavimo u ženski rod poprimaju negativnu konotaciju, dok iste te riječi u muškom rodu predstavljaju statusne simbole muške nadmoći i društvene privilegije. spomenut ćemo i pojasniti samo neke od njih.

Počet ćemo od riječi domaćica, odnosno domaćin. Ova imenica u ženskom rodu predstavlja ženu radnicu u domu, onu koja mora da učini dom sretnim, čistim, urednim, dom u kojemu nikome ništa ne nedostaje. Slikovito na treningu je predstavljena slika "žene sa hiljadu ruku", koja mora stići uraditi sve poslove u domu. Domaćin, riječ koja daje veoma snažnu sliku o muškarcu, muškom stereotipu gazde, vladara. Vladara kuće i domaćinstva, onog koji ugošćuje i uživa u pospremljenom domu, onog kojeg se pita i onog kojem se ugađa.

Druga riječ o kojoj ćemo nešto više reći je jezičar i jezičarka. Upotrebom imenice ženskog roda riječi jezičar najčešće je predstavljanja osoba brbljivica, ona koja radi intrige i koja ne može "držati jezik za zubima". Riječ muškog roda, jezičar predstavlja potpuno drugi karakter osobe. To je stručnjak iz domena jezika.

Ova poređenja govore koliko je upotreba imenica ženskog roda važna u promjeni razmišljanja o ulozi žene u društvu ali nam još jednom otkrivaju kako pojedine riječi u ženskom rodu predstavljaju pogrdne i loše karaktere što odbija mnoge da uopće upotrebljavaju imenice u ženskom rodu.

Mnogo je drugih primjera koji pokazuju drastičnu podjelu na muški i ženski svijet, na dobar i loš svijet. Upravo otkrivanje ovih podjela pokazuje konstantnu diskriminaciju u odnosu na ženu i njene probleme koji se predstavljaju kao manje važni i vrijedni. Osnaživanje žena po pitanju gender filozofije na ovim treninzima pomoglo je učesnicima da shvate i prihvate probleme ženske populacije, da otkriju jedan potpuno novi ženski svijet i svijest o sebi. Otvorilo se niz pitanja o muškoj neosjetljivosti na mnoge bitne probleme u lokalnoj zajednici kao i tipične ženske probleme koji su na treningu prepoznati. Ženska percepcija svijeta je drugačija, čini onaj neizostavan drugi dio života-svijeta kojeg muškarci ne prepoznaju, ne vide, njime se ne interesiraju. Zato je potrebno da se taj svijet pokaže, da se problemi iznesu, postanu vidljivi. Ovaj drugačiji pogled na svijet je društveno solidarniji, a lokalni problemi i inicijative predstavljene od učesnica na treningu vezani su za kvalitetniju gradsku komunikaciju, povećanu sigurnost za djecu na cestama oko škola i uređenja školskih dvorišta, pomoć marginaliziranim grupama građana, kao i nedostatak odgovarajućih prostora za rekreaciju, druženje, okupljanje i rad.

Upoznati tehnike dominacije i upotrebe jezika; debatirati i voditi dijalog

Osim identificiranja problema kojeg žele riješiti, učesnice su prošle obuku prepoznavanja tehnika dominacije koje najčešće primjenjuju muškarci kroz običan razgovor, životne situacije kao i na sastancima na kojima se odlučuje o potaknutoj ženskoj problematici. Naučene su koristiti prednosti tehnika vođenja debatiranja i dijaloga pri razgovoru sa predstavnicima lokalne uprave, a uz interaktivni trening prepoznale su koju moć ima jezik, kako se njime može manipulirati i prebaciti težište sa glavnog problema (ženska pitanja, društveni solidaritet, lokalni problemi) na minorne,  nebitne, diskriminirajuće. Učesnice su bile zadovoljne naučenim oblicima verbalno-retoričko-filozofsko–organizacijskog pristupa ženskim problemima i njihovom rješavanju na dobrobit tolerantnije i angažiranije zajednice.

Odgovornost nastaje iz slobode, a iz odgovornosti nastaje pokajanje za vlastite grijehe. Samo slobodni ljudi mogu biti odgovorni. Gdje je sloboda, tu je odgovornost, a gdje je odgovornost, tu je pokajanje za svoje grijehe. Samo pokajanjem za svoje vlastite grijehe dokazujemo da smo slobodni i odgovorni ljudi. Ako želimo izaći iz ove bijede i nevolje, moramo se vratiti racionalnom razmišljanju, slobodi, odgovornosti i pokajanju za svoje grijehe, koje je vrhunac vlastite slobode i odgovornosti.

Tko to ne vidi, slijep je, a slijepci slijepce vode u propast.

Mile Babić

Biti sudionik izgradnje kvalitetnijeg života u lokalnoj zajednici kao i promovirati demokratske principe ne bi trebala da bude novina za ljude na našim prostorima. Istina, prošli sistem je takve aktivnosti regulirao različitim oblicima "naredbi" kao i ideološko obojenim parolama koje su poticale psihološku euforiju i konkurenciju.

Danas, kada je oslabila centralistička organiziranost društva, kao da smo zaboravili graditi i pomagati sebi, uzajamno, kao da smo "okrenuli leđa" solidarnosti, odgovornosti za našu djecu, gradove, škole, slobodno vrijeme, rijeke i šume. Upravo vraćajući se ovim pitanjima vraćamo snagu našeg aktiviteta, naše slobode odlučivanja, a s druge strane omogućujemo razmjenu iskustava i razgovore o problemima, dijalog.

Treninzi koji su se dešavali u crnogorskim općinama Kolašin i Bar pokazali su da homo politicus duboko sjedi u ljudskome biću. Sudionice su veoma brzo označile prioritetne probleme u svojim zajednicama, mapirale su problematična mjesta u gradovima, ponudile svoje znanje i želju da nešto mijenjaju.

Kao osnovni problem u realiziranju i provođenju inicijativa na lokalnom nivou nije želja i htijenje građanki i građana, no nepoznavanje lokalnih općinskih pravila i procedura, državnih zakona te slaba uvezanost, logistika i organizacija nevladinog sektora i neformalnih grupa.

Da bi se osiguralo provođenje određenih građanskih inicijativa, na treningu se posebno obrađivao dio zakonodavstva koji regulira taj dio građanskog angažmana. spomenuti su načini na koji građani mogu pokretati inicijative i sudjelovati u kreiranju i mijenjanju lokalne i državne zajednice. spomenut ćemo samo neke oblike sudjelovanja: referendum, građanska inicijativa, inicijativa, građanska žalba.

Ujedno najjednostavniji oblik angažmana je inicijativa koju na lokalnom nivou može pokrenuti samo jedan građanin/ka. Na promoviranju građanskog angažmana u zajednici u Crnoj Gori je radio Centar za razvoj nevladinih organizacija, a u evaluaciji donosimo kako i na koji način pokrenuti inicijativu i kojim oblastima se inicijativa može koristiti:

INICIJATIVA

Inicijativa je akt kojim građani kod organa lokalne samouprave pokreću rješavanje određenih pitanja za koja su zainteresovani.

Građani imaju pravo da pokrenu inicijativu radi razmatranja i odlučivanja o određenim pitanjima od interesa za lokalno stanovništvo u skladu sa zakonom.

To mogu da urade zbog:

-utvrđivanja linija u gradskom i prigradskom saobraćaju

-izgradnje, proširenja i uređenja groblja

-asfaltiranja puteva

-pružanja komunalnih usluga

-razvoja i zaštite životne sredine

-boljeg informisanje

-utvrđivanja dužine radnog vremena u ugostiteljskim objektima

-zaštite spomenika i spomen obilježja

-razvoja sporta

-razvoja kulture i umjetnosti

-zaštite od buke

-izgradnje infrastrukturnih objekata

-i drugih pitanja za koja se može podnijeti građanska žalba i peticija

O podnijetoj inicijativi opštinske službe su dužne da zauzmu stav i u roku od 30 dana o tome obavijesti podnosioca inicijative.

Ako ne postupi po inicijativi, podnosilac inicijative može da se obrati predsjedniku Opštine ili Skupštini.

Odgovoran građanin – transparentan rad vlasti

Iz ovoga do sada napisanog jasno se izvlači poanta, da demokratski orijentiran građanin prepoznaje aktivno učešće kao jedan od najvažnijih preuslova za razvoj i postojanje demokracije i demokratskog društva. Pri identifikaciji problema koji je bio katalizator pokretanja inicijative na lokalnom nivou pokrenuto je pitanje uključenja građanina/ki i koja je njihovo odgovornost u društvu. Često i građani čine grešku kada traže odgovornost od nadležnih, institucije, a sami ne preuzimaju svoj dio angažmana i želje da se nešto na bolje mijenja. Demokracija poznaje odgovornog građanima koji je dobro informiranog, onog koji glasa, nastupa u medijima, osniva udruženja, organizira svoju zajednicu, kontaktira izabrane predstavnike, razmatra odluke i zakone.

Za demokratsko ponašanje i učešće nije samo odgovoran građanin/ka. Odgovornost društvu i uslugu građanima prije svega treba da je vidljivo u institucijama lokalne uprave, a izabrani predstavnici moraju biti odgovori za svoj rad onima koji su ih birali, koji su im dali povjerenje. U protivnom doći će se do "zatvorenog društva", sistema u kojem građanin ne vidi što se dešava u radu njegovih organa vlasti, nisu informirani, a samim tim ne mogu biti aktivni. Ukoliko imamo neodgovorne predstavnike (ne surađuju sa građanima, nema obostranog protoka informacija) dolazi do slabljenja demokratskog sistema, a nezadovoljstvo i antagonizmi počinju nagrizati zajednicu.

Identificirani aktualni problemi

Kolašin – Nevladine organizacije već duže vrijeme potražuju prostor za rad u općini Kolašin. Bez logistike i tehničke opreme teško je voditi i praviti planove razvoja lokalnih građanskih aktivnosti. Nedavno renoviran Dom kulture u Kolašinu, prema saznanjima sudionica na treningu, trebao bi u potkrovnom dijelu zgrade imati prostore koji će poslužiti "udomljavanju" postojećih aktivnih NVO-a. Time bi ovaj problem bio donekle riješen. Udomljavanje NVO-ja, potraga za prostorijama je inicijativa koju su sudionice kolašinskog treninga identificirale kao prioritetnu za realiziranje i pregovore sa lokalnim vlastima.

Bar – Učesnice treninga u Baru, iako ne članice NVO-ja Bara, pokrenule su pitanje sigurnosti školske djece zbog nedostatka vertikalne i horizontalne signalizacije ispred škola, kao i nepostojanje na raskrsnicama prilaza za invalidne osobe. Pogotovo je ovaj problem izražen na magistralnom putu kod škole Meksiko gdje se škola nalazi tik uz cestu.

Planirati aktivnosti

Treninzi u Baru i Kolašinu upravo su polučili zaključke koji govore o malom angažmanu građana kao i nepostojanju kontinuirane komunikacije na relaciji građanin-vlast. U interaktivnim radionicama nabrojani nedostatci i prednosti u kreiranju važnog segmenta "Otvorenog društva", otvorenih informacijskih kanala na relaciji građanin-vlast i kontinuiranog dijaloga, pokazalo se kao preduvjet za stvaranje bolje zajednice. Gore nabrojane odgovornosti građana kao i procedure kvalitetnog početka komunikacije na relaciji građanin – vlast, sudionice treninga su ubacile u plan aktivnosti koji treba da u završnici dovede do susreta sa predstavnicima lokalne vlasti, te otvori mogućnosti daljnjeg kontinuiranog dijaloga i zajedničkog rada na rješavanju problema Kolašina i Bara.

Nevladine organizacije Kolašina u potrazi za prostorom

Sastanak sa predsjednikom općine Kolašin Miletom Bulatovićem

Predstavnice građanki Kolašina, učesnice u projektu predstavile su stanje u NV sektoru, probleme s kojima se susreću te potrebu da se NV organizacijama Kolašina dodijeli prostor u kojem bi mogli raditi, pokretati nove inicijative, sastajati se i razvijati suradnju sa institucijama i organizacijama od značaja za razvoj lokalne zajednice i građanske odgovornosti. Potreba da se napravi takvo mjesto inicirana je od građanki koje su uočile značaj NV sektora u rješavanju nagomilanih problema u općini te potreba stvaranja novih, vizijom svježih NVO-a, prije svega onih koje će se baviti posebno ugroženom kategorijom stanovništva: samohrane majke i majke djece sa posebnim potrebama. Građanke Kolašina su dale prijedlog predsjedniku općine da se u novoobnovljenoj zgradi Doma kulture, u potkrovlju, osigura dio prostora za rad NVO iz Kolašina. Kao napomenu treba dodati da je Europska agencija za rekonstrukciju koja je i bila financijer rekonstrukcije ovog javnog objekta, bila zainteresirana da se potkrovlje ove zgrade stavi na raspolaganje građanima i nevladinim organizacijama  Nepoznavanje modela inicijativa građana kao i značaja rada i postojanja nevladinih organizacija i akcija neformalnih grupa građana, loša politička komunikacija na liniji Podgorica – Kolašin uslovilo je agresivnu i nimalo prijatnu reakciju predsjednika općine Kolašin. Dvosatni razgovor u zgradi općine se pretvorio u političku jadikovku i priču o insceniranim napadajima na osobu predsjednika i njegovu političku partiju kreiranu iz Podgorice u cilju njegova svrgavanja. Bez obzira na stalno vraćanje predstavnica građanki na temu osiguravanja prostora za rad NVO-a, predsjednik općine je nažalost imao svoju malodušnu političku priču i negativno stereotipno viđenje svakog od pokrenutih pitanja i želja građanki.

Samo upornost, strpljivost i znanje koje su građanke iznijele iz projekta NVO Consenzus, ovaj iscrpljujući susret je dovelo donekle do rješenja iznesenog problema. Pokazalo se da naučene tehnike vođenja dijaloga i predstavljanja problema kao i razotkrivanje tehnika dominacije predstavnika vlasti učvršćuje građanke u želji da i dalje uče, koriste i prenose stečeno znanje u vođenju pregovora, sastanka i dijaloga. Nešto se ipak pomjerilo. Napravljen je prvi korak ka demokratskom dijaloge na lokalnom nivou, treba ga dalje graditi i podržavati.

Općina Kolašin je tipičan primjer crnogorskog političkog sukoba. Dodir je to dvije političke opcije koje trenutno prevladavaju u crnogorskom društvu, jedne koja cijeni da Crna Gora treba da ostane u sklopu zajedničke tvorevine SCG (trenutna opozicija u odnosu na podgoričku vladu), te druga koja vidi Crnu Goru kao samostalnu državu sa svim njenim suverenim atributima. Visoka politika provođena na lokalnom nivou kreira određene predrasude i strahove koji ne dopuštaju razvoj lokalnih inicijativa, pojačava razvoj teorija zavjere, animozitete i nepovjerenja u lokalnoj zajednici. Prioriteti općine su vezani za visoko političke aranžmane i prepucavanja, dok lokalna zajednica i građani trpe.

Predstavnici općine Kolašin neprestano pominju svoje probleme sa podgoričkim vlastima, stalno isplivavaju strahovi oko političkog uklanjanja, ignoriranja i različitih zavjera koje im se podmeću na svim nivoima političke komunikacije, bilo sa međunarodnim organizacijama ili pak sa drugim političkim partijama koje vide samo kao rivale. Za tako "preplašenu", isfrustriranu lokalnu vlast, kakva nas je dočekala u Kolašinu, svaka inicijativa, pa čak i ona kojoj je u cilju jačanje solidariteta i građanskog aktiviteta u lokalnoj zajednici, što je bio i cilj ovog projekt za jačanje građanskih inicijativa, viđen je od strane aktualne vlasti u Kolašinu kao politički atak na samog predsjednika općine, politički akt ubacivanja "kukavičjeg jajeta u gnijezdo". Samo otvaranje zatvorene, getoizirane vlasti u Kolašinu prema novim inicijativama, idejama; otvoren kontakt sa građanima, razgovor i rješavanje njihovih potreba načinio bi ovu opštinu i grad prostorom bez straha, animoziteta i predrasuda. Strah i bojazni bi ustupili mjesto razgovoru. Ovim bi se uklonila i stalna politička napetost na relaciji Podgorica-Kolašin, a ovaj grad na sjeveru Crne Gore bi moglo biti primjer demokratskog procesa i građanskog angažmana i koji nam je jasan cilj bez obzira na to koja politička opcija sjedi u foteljama općinske zgrade u Kolašinu

REZULTATI:

-Predsjednik općine će naći alternativni smještaj za NVO iz Kolašina (dvije kancelarije)

-Općinske vlasti će sa predstavnicima NVO i građanki potpisati Memorandum o saradnji i partnerstvu

-Memorandum o saradnji i partnerstvu će biti okvir za buduću suradnju, a poslužit će i za zajedničke istupe prema donatorima u vezi osiguranja adekvatnog prostora za NVO iz Kolašina.

Građanke u potrazi za većom sigurnošću prometnica oko škola kao i lakšeg kretanja i pristupa invalidnih osoba ustanovama i institucijama u gradu Baru

Susret sa načelnikom Sekretarijata za društvene djelatnosti Bara Ćazimom Nikezićem

Identificirani problemi na treninzima održanim u Baru građanke su kroz inicijativu predstavile predstavnicima vlasti opštine. Bez veći poteškoća komunikacija na relaciji građanke-vlast tekla je od samoga početka. Posebno raduje dosta duga i kvalitetna suradnja vlasti i NV organizacija te jasno postavljanje opštinskih prioriteta za razvoj NVO u gradu. Na web site opštine Bar (http://www.bar.me/) nalaze se sve potrebne informacije vezane za apliciranja NVO za sredstva iz budžeta grada. Još prošle godine doneseni su i kriteriji po kojima se financijska sredstva za aktivnosti i rad NVO u Baru dodjeljuju angažiranim organizacijama koje rade na podizanju kvaliteta lokalne zajednice i kvalitetnijeg življenja stanovnika. Građani Baramogu se služiti info deskovima u zgradi opštine na kojima svakodnevno mogu dobiti informacije o tome na koji način treba popunjavati formulare i aplikacije te se upoznati na koji način ostvariti komunikaciju s djelatnicima u opštini kao i izaslanicima u Skupštini opštine Bar.

Problemi paraplegičara predstvaljeni su na sastanku u Baru održanom 09.09. 2005. godine, a prije svega nepostojanje nagiba na raskrsnicama za kretanje invalidnih kolica kao i prilaza domovima zdravlja, kulturnim ustanovama, institucijama grada i javnim prostorima.

Dogovoreno je da opštinske vlasti u suradnji sa Udruženjem paraplegičara Bara krenu u zajedničku akciju kojom bi javnosti uputili jasnu poruku o potrebi infrastrukturnih radova za izgradnju nagiba i prilazišta za invalidne osobe i majke sa djecom u kolicima. Opštinari su prepoznali i pozitivno ocijenili ovu akciju te bi se uskoro u centru Bara trebala održati zajednička manifestacija podizanja prvih spuštališta za invalidne osobe. Ova akcija bila bi samo početak za slične aktivnosti koje se žele provesti u cijelom gradu. Naglašeno je potreba donošenja pravnih akata kojima bi se reguliralo pitanje prilazišta i olakšanog kretanja invalidnih osoba gradom i pristup prevoznim sredstvima.

Od septembra, u svim školama Bara trebao bi krenuti projekt "Iste šanse za sve" kojim bi se ušlo u izgradnju pristupa za paraplegičare.

Drugi problem koje su prezentirale građanke vezan je za veoma loše sigurnosno stanje na ulicama oko škola Meksiko i Tri kule. U posljednje vrijeme na ovim saobraćajnicama se deslo nekoliko veoma ozbiljnih nezgoda pješaka i učenika. Stoga je pokretanje rješavanja ovog problema izraženo kao prioritetno i hitno.

Opština je preuzela već neke korake u rješavanju ovog problema, te se pokrenula akcija za čišćenje podvožnjaka kojim bi se donekle riješila sigurnost saobraćaja i pješaka kod škole Meksiko. Osim toga išlo bi se na proširenje saobraćajnica uz škole i stvaranje boljih uvjeta za pješačke zone. Prijedlog građanki je bio da se u školama održavaju sekcije iz saobraćajne kulture u kojima bi sudjelovali policajci-saobraćajci te da se kasnije oformi grupa školaraca-saobraćajaca koji će pomagati u reguliranju saobraćaja na ulicama oko škola.

Mostar; 30.05. 2005. godine

Husein Oručević